Politika
Skupština Prijestonice traži smjenu rukovodstva bezbjednosnog sektora
Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva, bez odlaganja, podnošenje ostavki ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora (koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, ministar unutrašnjih poslova, direktor Uprave policije) kao čin preuzimanja objektivne i profesionalne odgovornosti, u cilju potvrde postojanja institucionalne spremnosti i volje da se pristupi ozbiljnim i suštinskim reformama u bezbjednosnom sektoru.
Takođe zahtijeva od nadležnih državnih institucija sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. Rok za sprovođenje – 90 dana od dana donošenja zaključaka.
Ovo su dva od devet prijedloga zaključaka koje je Skupština Prijestonice usvojila na današnjoj sjednici povodom tragedije koja se dogodila na Cetinju, a koje su predložili odbornički klubovi partija koje participiraju u lokalnom parlamentu, navodi se u saopštenju Skupštine Prijestonice. Zaključci su usvojeni sa 23 glasa za i jednim protiv.
Naknadno je utvrđeno da je jedan odbornik greškom pritisnuo taster protiv.
Iz Skupštine podsjećaju da je nakon inicijative gradonačelnika Prijestonice Cetinje za sazivanje hitne sjednice Skupštine povodom tragedije koja se dogodila 1. januara na Cetinju, 6. januara održan je kolagijum kojem su prisustvovali šefovi klubova odbornika SDP i građani, Stare garde LSCG, Građanskog pokreta URA, DPS-a i nezavisni odbornici. Kolegijumu nijesu prisustvovali predstavnici Demokratske Crne Gore i nezavisnog kluba odbornika Za evropsku Prijestonicu. Na održanom kolegijumu utvrđen je novi prijedlog zaključaka na koji su dali saglasnost svi prisutni, a naknadno i nezavisni klub odbornika Za evropsku Prijestonicu. Demokratska Crna Gora nije se izjašnjavala na predložene zaključke, saopštili su iz Skupštine Prijestonice.
Dodaju da je na drugom kolegijumu koji je održan neposredno prije sjednice Skupštine dogovoreno da na sjednici ne bude proceduralnih pitanja, niti diskusija od strane odbornika i predstavnika lokalne uprave.
U trećem usvojenom zaključku Skupština Prijestonice Cetinje traži od Ministarstva pravde, Ministartva unutrašnjih poslova i drugih državnih institucija jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim prijedlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjedonosni sektor države u periodu od 12.08.2022 godine do 01.01.2025 godine. Rok za sprovođenje – 30 dana od dana donošenja zaključaka.
Usvojeno je i da Skupština Prijestonice Cetinje zahtijeva od Uprave policije i nadležnih državnih institucija iz sektora bezbjednosti, bez odlaganja, izradu procjene trenutne bezbjednosne situacije u Prijestonici Cetinje koja će, između ostalog, sadržati informaciju o tome da li se građanima Prijestonice garantuje bezbjednost, navodi se u saopštenju.
Skupština Prijestonice Cetinje traži i dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosnih službi dobile odgovarajući tretman i da li su inicijative koje su pokrenute sa njihove strane dobile odgovore u zvaničnoj formi (prevashodno se odnosi na Markov i Mašanov zakon). Koliko je osoba u periodu od dvije i po godine (12.08.2022. godine do 01.01.2025. godine) odgovaralo za propuste, ako ih je bilo, i koliko smjena, ostavki ili disciplinskih postupaka se desilo kao jedan od odgovora ljudske, moralne, objektivne, subjektivne ili neke druge odgovornosti? Rok za sprovođenje – 30 dana od dana donošenja zaključaka.
Šesti zaključak je da Skupština Prijestonice Cetinje, uzimajući u obzir tragična iskustva i složenost ukupnog bezbjednosnog miljea i situacije u Prijestonici Cetinje zahtijeva da se, bez odlaganja, pokrene postupak da OB Cetinje preraste u Centra bezbjednosti Cetinje kroz nužno i neodložno potrebno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. Rok za sprovođenje – 90 dana od dana donošenja zaključaka.
Politika
Knežević: Očekujem da se predlozi o državnim simbolima i državljanstvu nađu na dnevnom redu 7. aprila
Predsjednik DNP-a Milan Knežević podsjetio je da je ta partija 2. februara predala u skupštinsku proceduru predlog dopuna Zakona o državnom simbolima i Danu državnosti Crne Gore.
“Nova sjednica Skupštine je zakazana za 7. aprila, a predsjedniku Andriji Mandiću smo predložili da na dnevni red stavi naš predlog, a to je da, uz državnu zastavu, alaj barjak, bude normirana i narodna zastava, crvena-plava-bijela i da bude isticana na zgradi Predsjednika, Skupštine, da se ističe na dane žalosti koje odredi Vlada, na Dan državnosti, prilikom sportskih i drugih manifestacija, na zgradama lokalnih samouprava i javnih ustanova…”, rekao je Knežvić.
Dodao je da je pri kraju i njihov predlog zakona o državljanstvu, te da će ubrzo biti predat u skupštinsku proceduru.
“Svakako, 7. aprila očekujem da će naše kolege iz 44. Vlade, ali i iz opozicije glasati da se ovo stavi na dnevni red, pa onda da vodimo argumentovanu raspravu. Bilo bi dobro, da u susret evropskim integracijama, obradujemo Martu Kos i Marijana Šareca, jer vjerujem da će svesrdno pozdraviti ono što Skupština usvoji aklamacijom, a šta miri Crnu goru i doprinosi njenoj stabilnosti”, rekao je Knežević.
On je kazao i da su poslušali premijera Milojka Spajića koji je rekao da je ovo pitanje za Skupštinu.
“Ostaje nejasno kako to da Vlada koja vodi spoljnu i unutrašnju politiku kada je predlagala izmjene Ustava u oblasti pravosuđa, nije predala one u vezi srpskog jezika. Gospodin Spajić je u najboljim godinama, očeujem da se može desiti prosvjetljenje kao na putu za Damask i da sljedećih nedjelja predloži promjene UStava vezane za srpski jezik. Mi ne tražimo ništa, osim onoga što nam pripada i po popisu i po istorijskoj i duhovnoj vertikali države Crne Gore i što su drugi dobili. Nadam se da će imati razumijevanje za nas”, rekao je Knežević.
On je iskoristio priliku da čestita BiH plasman na Svjetsko prvenstvo.
Funkcioner DNP-a i bivši potpredsjednik Vlade Milun Zogović kazao je da ne vidi zašto svi činioci vladajuće većine i opozicije ne bi prihvatili predlog, da trobojka dobije status koji zaslužuje.
“Postoji nešto što se zove evropski standard i evropska praksa i nešto što se zove zabrana diskriminacije. Očekujem da će parlamentarna većina podržati naš zakonski predlog”.
Na pitanje novinara kako gleda na to što će možda na njihova mjesta u Vladi doći kandidati Nove srpske demokratije (NSD), ali i da li je bilo razgovora sa Mandićem, Knežević je odgovorio da je to na nivou medijskih spekulacija.
On se zahvalio Vukićević i Zogoviću na principijelnosti, istakavši da su “istraživanja pokazivala da su bili među najboljim članovima Vlade”.
“Bilo je spekulacija da ću ja doći na poziciju u Srbiji. Ne bih komentarisao dok ne dobijemo akt iz Vlade”, poručio je.
On je podsjetio da je trebalo da dođe i do imenovanja ministra sporta, pa još nije.
“Evo Spajić obavlja tu funkcije i dobija dres sa brojem 28. Samo da ne bude 48, pa da 2048 uđemo u EU”, rekao je Knežević.
Govoreći o razgovorima sa NSD, Knežević je poručio da je Mandić prvo želio da održi stranačke organe, te da ih je održao, a da sad DNP želi da ih održi i da žele da formiraju radnu grupu koji će pregovarati sa NSD-om.
“Mojs tav je da nije prirodno da jedan dio koalicije bde u vlasti, drugi u opoziciji, ali zavisno od 7. aprila i toga kako kolege budu glasale za to da se ova tema nađe na dnevnom redu, mi ćemo se određivati prema svemu tome”, poručio je.
Na pitanje “Vijesti”, šta ako ne prođe, Knežević je poručio da ne vidi zašto ne bi.
“Nadam se da će Dečanska zvona i zvona Pećaršije uticati na klub PES-a gde se svi izjašnjavaju kao Srbi po hodnicima”, poručio je.
“Za ovo je potreban 41 poslanik, nije potrebno da se ide na referendum. Ne vidim što je problem da se uvede ova trobojka koju je ukinuo Ranko Krivokapić. Ovo je zastava iz 1905. kad nisu bili rođeni ni Alekandar Vučić ni Vladimir Putin“, rekao je Knežević.
Politika
Pokret Evropa sad napušta vlast u Pljevljima
Nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma, Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.
“Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja”, piše u saopštenju.
U lokalnom parlamentu djelovaće kao, ističu, odgovoran i konstruktivan politički subjekt – podržaće sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost.
“Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija”, kazali su iz PES-a.
Poručili su da Pokret Evropa sad politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.
“Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet”, zaključili su.
Politika
Knežević: Zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu, Crna Gora je postala nezavisna država
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio je da njegova partija neće dozvoliti, kako tvrdi, širenje srbofobije i rusofobije u Crnoj Gori, optužujući i vlast i opoziciju da vode politiku koja je suprotna ranijim državnim potezima.
Knežević je posebno istakao da je u periodu prije referenduma o nezavisnosti Rusija imala ključnu ulogu u političkom i ekonomskom kontekstu Crne Gore.
“Kada je bila potrebna Rusija Demokratskoj partiji socijalista 2004. i 2005, 2006. godine kako bi se stvorili predreferendumski i referendumski uslovi da Crna Gora postane nezavisna onda je Vladimir Putin bio naš slovenski brat, Sergej Lavrov i Sergej Šojgu su bili braća koja su su dolazila na crnogorsko primorje i družili se sa Đukanovićem, družili se sa Milanom Roćenom i o tome postoje telefonski zapisi koje je Crna Gora imala priliku da sluša”, naveo je Knežević.
Knežević je ocijenio da je investicija u Kombinat aluminijuma Podgorica bila jedan od ključnih elemenata tog perioda, navodeći da, prema njegovim riječima, Rusija nije oštetila Crnu Goru, već obrnuto.
“Isključivo zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu i investiciji koja je bila kupovina KAP-a, nije Deripaska opljačkao Crnu Goru, nego je Crna Gora tj. državno rukovodstvo opljačkalo Rusiju gdje i dan dana postoje razne vrste arbitražnih sporova Crna Gora je postala nezavisna država ili bolje reći privatna država Mila Đukanovića zasnovana na anti-srpskom narativu“, rekao je Knežević.
On je dodao da danas isti politički akteri, koji su ranije sarađivali sa Rusijom, kritikuju tu državu i mijenjaju političke stavove u skladu sa, kako tvrdi, sopstvenim interesima.
Knežević je ujedno kritikovao i Pokret Evropa sad, navodeći da ta politička grupacija, prema njegovim riječima, vodi identičnu politiku kao DPS kada je riječ o odnosu prema Srbiji i Rusiji.
Govoreći o sopstvenim političkim vezama, naveo je da je 2016. godine potpisao sporazum o saradnji sa partijom Jedinstvena Rusija, ističući da taj dokument, kako kaže, nije u suprotnosti sa evropskim putem Crne Gore.
„Za razliku od DPS-a i PES-a koji bježe od svega što je srpsko i rusko, ja nemam problem da saopštim da sam 27. juna 2016. godine potpisao deklaraciju i sporazum o međusobnoj saradnji sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina koji danas objavljujem, jer sam to obećao u Skupštini i u kom ne postoji ništa inkriminišuće, a tiče se evropskog puta Crne Gorem niti ništa inkriminišuće a tiče se nezavisnosti Crne Gore. Radi se o tome da se obavezujemo na saradnju koja će produbljivati ekonomske, kulturne i duhovne veze između naše dvije države“, poručio je Knežević.
On je dodao i da je imao priliku da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ocjenjujući to kao značajno političko iskustvo.
Knežević zaključuje da će DNP, kako kaže, ostati „branik“ protiv politika koje, prema njegovim riječima, narušavaju tradicionalne veze Crne Gore sa Srbijom i Rusijom.
-
Hronika6 сати ranijeAkcija “Presretač”: Uhapšeno 48 vozača, sankcionisano više stotina osoba
-
Kolumne2 дана ranijeVukićević: Trobojka kao simbol pomirenja i povratka Crne Gore sebi
-
Kolumne1 дан ranijeOd watchdoga do partijskog megafona: gdje su danas mediji u Crnoj Gori?
-
Zeta3 дана ranijeMujović sa Botunjanima: Glavni grad i Vlada spremni realizovati najveći dio zahtjeva mještana
-
Zeta3 дана ranijeOpština Zeta raspisala konkurs za podršku ženskom preduzetništvu za 2026. godinu
-
Politika3 дана ranijePokret Evropa sad napušta vlast u Pljevljima
-
Zeta10 сати ranijeNišavić o kolektoru u Botunu: Završeno oko 20 odsto projekta
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Očekujem da se predlozi o državnim simbolima i državljanstvu nađu na dnevnom redu 7. aprila

