Priroda i društvo

Sindikat prosvjete u srijedu prekida nastavu: Nije protest, već javni čas

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović poručio je da prosvjetni radnici sjutra ispred ministarstva neće štrajkovati, već protestovati i održati javni čas, zbog čega nema bojazni da bi nadležni mogli da sankcionišu zaposlene koji se ne pojave na nastavi.

Božović je rekao da je u pitanju sindikalna manifestacija, korak kojim žele da iskažu ogorčenje zbog nepoštovanja Granskog kolektivnog ugovora (GKU), kojim je predviđeno povećanje zarada zaposlenima u iznosu 10 odsto od januara.

“Nije u pitanju štrajk, već javni čas, koji će trajati sat ili sat i 15 minuta”, odgovorio je Božović “Vijestima”.

Sa druge strane, iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija poručuju da je srijeda, 27. decembar, radni dan u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama i da im nije dostavljena bilo kakva odluka o prekidu rada, kako predviđaju važeći propisi.

“Uvjereni smo da će uprave škola postupati u skladu sa zakonom, u najboljem interesu djece i javnom interesu, što je suština funkcionisanja javno-obrazovnih ustanova”, odgovorili su iz resora kojim rukovodi Anđela Jakšić Stojanović.

Izvinjenje učenicima zbog prekida nastave

Božović je juče “Vijestima” kazao da su napravljena uputstva za članove Sindikata i da se sindikalni povjerenici obraćaju direktorima škola, kako bi najavili prisustvo članova na sindikalnoj manifestaciji koja se organizuje na nacionalnom nivou. Potvrdio je da je u pojedinim školama prije tri dana organizovana radna subota, kako bi se nadomjestili budući izgubljeni časovi tokom srijede.

“Na ovom javnom času poručićemo svima da branimo pravo, pravdu i dostojanstvo, da pošaljemo poruku da je Crna Gora pravna, a ne država hajdučije”, rekao je Božović.

On je istakao da sa aktivnostima idu postepeno, onako kako je odlučeno na sjednici Glavnog odbora i da očekuju da prevlada razum.

“Ispalo je da smo kolateralna šteta između PES-a i URE. Tražimo isključivo da se poštuje ono što je potpisano, a u suprotnom bićemo prinuđeni na radikalizaciju borbe za svoja prava”, naglasio je Božović.

Sindikat prosvjete juče je uputio i javno pismo učenicima i njihovim roditeljima, poručivši da u velikom broju vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori sjutra neće biti nastave. Zbog toga su im se kao organizatori protesta izvinili i izrazili nadu da će ih razumjeti.

“Prosvjetnim radnicima je dužnost da uče djecu pravim vrijednostima, da budu slobodni građani, da ne odustaju. Biće uzaludan naš trud, ako nismo spremni da im na praktičnom primjeru pokažemo kako se izboriti za ono što je istina, za ono što je pravda. Mi ne prekidamo nastavu. Mi je selimo ispred Skupštine, gdje u otvorenoj školi svi zajedno držimo javni čas, sa nastavnom temom ‘Za bolje sjutra – pravda za prosvjetu danas’”, poručili su iz Sindikata prosvjete.

Tvrde da je ovo jedna od najvažnijih lekcija koju mogu održati djeci.

“Ta lekcija ima za cilj da javnost prepozna da je osnovna svrha zakona da pomaže građanima i štiti društvo, da je obaveza države i institucija da poštuju i sprovode zakone i ugovore (GKU), značaj prosvjetnog radnika za društvenu zajednicu, doprinos nastavnika u oblikovanju budućnosti, probleme i prepreke sa kojima se suočavaju prosvjetni radnici u Crnoj Gori”, navodi se u dopisu Sindikata prosvjete.

Ministarstvo: Nastava u srijedu obavezna

Iz Ministarstva su juče kazali da je srijeda radni dan u skladu sa utvrđenim školskim kalendarom i programom rada ustanova, pa je predviđeno da svi učenici tog dana i svih ostalih radnih dana do kraja drugog klasifikacionog perioda imaju nastavu.

“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije zvanično obaviješteno od bilo koje obrazovne ustanove da je u prošlu subotu u te svrhe odrađivana nastava za bilo koji radni dan u okviru ove sedmice”, navodi se u odgovoru tog resora.

Oni su istakli da razumiju zahtjeve zaposlenih u prosvjeti i evidentnu potrebu da se unaprijede uslovi rada kao i materijalni položaj, za šta su neophodna održiva sistemska rješenja i socijalni dijalog.

“Nadamo se da neće biti potrebe za bilo kakvim nadoknađivanjem obaveznog nastavnog procesa. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nema zvaničnih informacija, niti je ovom Ministarstvu dostavljena bilo kakva odluka o prekidu rada, kako predviđaju važeći propisi”, navodi se u odgovoru.

Iz Ministarstva su pojasnili da je minimum procesa rada propisan važećom Uredbom o minimumu procesa rada i načinu njegovog obezbjeđivanja u ustanovama javnog obrazovanja.

“Ovom Uredbom definisan je minimum procesa rada u ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja, predškolskog vaspitanja i obrazovanja, domovima učenika i studenata, kao i na Univerzitetu i ustanovama visokog obrazovanja, koje izvode javnovažeće obrazovne programe. Za vrijeme minimuma procesa rada, nastavnici, stručni saradnici i saradnici u nastavi su dužni da izvode nastavu redovno, po dnevnom rasporedu časova, u skladu sa obrazovnim programom i godišnjim programom rada škole”, zaključuju iz ministarstva.

Udruženja biologa, hemičara i nastavnika fizike podržala proteste

Udruženje biologa Cellula, Udruženje hemičara i Udruženje nastavnika fizike izražava nezadovoljstvo zbog odluke Vlade da se koeficijenti za radna mjesta prosvjetnih radnika ne koriguju u skladu s usvojenim Granskim kolektivnim ugovorom (GKU), navodi se u zajedničkom saopštenju ta tri udruženja.

Najavili su da će u slučaju nepostizanja dogovora podržati organizovanje protesta u skladu sa Zakonom o štrajku.

Prethodno je protest podržalo Udruženje nastavnika matematike, ali i veći broj kolektiva škola.

Izvor: Vijesti

Slične teme:Crna gora sindikat prosvete zarade

Sledeće

Prosvjetari protestovali ispred Skupštine

Ne propustite

Radnicima Pošte po 100 eura za Novu godinu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.