Politika
Šćekić: Crna Gora ne treba da podrži rezoluciju o Srebrenici u UN
Potpredsjednik Vlade Dragoslav Šćekić saopštio je da Socijalistička narodna partija, čiji je on potpredsjednik, smatra da ne bi bilo dobro da Crna Gora u Ujedinjenim nacijama podrži rezoluciju o Srebrenici jer to može dodatno podići tenzije u čitavom regionu, pa i u Crnoj Gori.
On je u izjavi za “Dan” kazao da će on glasati protiv ako platforma o glasanju u Ujedinjenim nacijama bude na dnevnom redu Vlade.
“Socijalistička narodna partija ima svoj stav, koji smo već iznijeli u parlamentu prije tri godine, kada je bilo govora o sličnoj temi. Naš stav je jasan. Mi smo protiv svih zločina i za to da se osude svi zločini, bez obzira sa koje strane dolaze. Ipak, ne možemo dozvoliti da se bilo koji narod naziva genocidnim i da se na taj način stigmatizuje, odnosno da od jednog naroda generalno pravimo neku nepoželjnu sliku u svijetu”, ističe Šćekić.
On naglašava da bi SNP ovako reagovao i da je u pitanju neki drugi narod.
“Prosto, nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim. Mislimo da ovo nije momenat i da uopšte nije trebalo stavljati tu temu na dnevni red. Našem regionu je potrebna neka nova atmosfera i komunikacija koja vodi u pravcu prevazilaženja granica. Potreban nam je brži protok robe i usluga, ono što je životna egzistencija i napredak svih ekonomija u regionu. Nije nam potrebno otvaranje tema koje treba da su iza nas i koje proizvode tenzije među narodima. U sve poštovanje državne politike prema susjedima i prema međunarodnoj zajednici, smatramo da treba da imamo dobre odnose sa svima u regionu. To podrazumijeva i da ne treba određenim izjavama i stavovima da remetimo te odnose”, kazao je potpredsjednik Vlade.
On naglašava da ni u kom slučaju ne treba remetiti nacionalna osjećanja bilo kojeg građanina koji se nacionalno izjašnjava kao Srbin, Bošnjak, Hrvat, Albanac…
“Prosto moramo da vodimo računa o tim stvarima i da razmišljamo o ekonomiji, socijalno odgovornom ponašanju, kako stvoriti bolje uslove za život našim građanima, kako prevazići trodecenijsko loše nasleđe, počev od tih ružnih vremena kada su počinjeni ti zločini. Rezolucija sama po sebi jeste otvaranje jedne teme koja proizvodi tenziju među raznim narodima. Ona jednostavno ne može da poboljša te odnose, samo može da ih pogorša. Jednostavno, ja sam iznenađen da se u ovom momentu i u Ujedinjenim nacijama ili bilo gdje drugo otvara ovakva tema”, rekao je Šćekić.
Izvor: Dan
Politika
Madžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore
Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Stefan Madžgalj podnio je ostavku na tu funkciju
Madžgalj je prema nezvaničnim informacijama, ostavku podnio Generalnom sekretarijatu Vlade i u njoj naveo da je to uradio iz ličnih razloga.
Madžgalj je kadar Pokreta Evropa sad (PES) u ovom državnom preduzeću.
Prema Statutu Aerodroma Crne Gore, u slučaju kada jedan član Odbora direktora podnese ostavku, mandat prestaje cjelokupnom Odboru direktora, čime se stiču uslovi za njegovo razrješenje.
Prema nezvaničnim informacijama, Madžgaljeva ostavka dovodi se u vezu sa planiranom smjenom predsjednice Odbora direktora Jelene Maraš, koja je na tu funkciju izabrana sa kadrovske liste Demokratska narodna partija.
DNP je, odlukom svojih stranačkih organa, prije nekoliko dana napustio Vladu Milojka Spajić, nakon čega su otvorena pitanja daljeg učešća njihovih kadrova u organima upravljanja državnih preduzeća
Politika
Knežević: Srpski jezik nema alternativu
Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, kao ključni razlog izlaska te stranke iz Vlade navodi, kako kaže, odbijanje da se riješe “osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom”. To je rekao u magazinu OKO na RTS-u.
“Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zatekli u Srbiji i ostali bez državljanstva, da im to omogućimo”, ističe Knežević.
Ukazuje da je odnos Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u “ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine”.
Govoreći o odnosima unutar koalicije sa Mandićevom Novom srpskom demokratijom, koja je ostala u vlasti, Knežević ističe da razgovori o budućnosti tek predstoje, ali da je njegova stranka već preduzela konkretne korake.
“Do kraja februara predložićemo u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava“, najavljuje Knežević.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
“Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dvije trećine, i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži, i on nas je uputio na radne grupe”, navodi Knežević.
“Kada u Crnoj Gori formirate radnu grupu, to znači da nešto ne želite da završite i nama je bilo jasno da bežanje od ovih suštinskih građanskih i elementarnih prava, a ne samo srpskog naroda, nego govornika srpskim jezikom, ustvari dolazi od određenih ambasadora”, dodaje Knežević.
“Naš dalji opstanak u ovoj Vladi bio bi kompromitujući, jer se naša država nalazi u jednom totalnom institucionalnom raspadu i mi ne želimo da dajemo legitimitet takvom raspadu”, poručuje Knežević.
Da li je kraj koalicije Kneževića i Mandića
Odluka o tome da li će koalicija “Za budućnost Crne Gore” nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, izjavio je lider DNP-a Milan Knežević.
“Sa kolegom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je Knežević.
Smatra da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Politika
Milatović ipak proglasio “plave” zakone
Nakon što je prvobitno odlučio da Skupštini na ponovno razmatranje vrati u ponedjeljak 25 usvojenih “plavih” zakona, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se ipak predomislio i proglasio ih, objasnivši da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.
“Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave. Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta”, naveo je Milatović u saopštenju za javnost.
Iz Vlade kazali su juče da svi zakoni koji su u ponedjeljak usvojeni s “plavom zastavicom” (važni za zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU), da imaju mišljenje Evropske komisije, da je održana javna rasprava o njima i da su u njih unesene evropske direktive.
U nastavku prenosimo integralno obraćanje predsjednika Milatovića.
“Poštovani građani,
Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine.
Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave.
Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.
Na ovaj način sam još jednom htio da pokažem da su Crnoj Gori neophodne otvorene liste, kako bi građani mogli da biraju poslanike koji zaista zastupaju njihove interese, koji čitaju zakone i aktivno učestvuju u raspravama o budućnosti ove zemlje.
Na kraju, upravo oni koji vode kampanju protiv mene, vođeni isključivo ličnim animozitetom i borbom za opstanak na vlasti, dokazali su da predstavljaju najveće protivnike istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore.
Svi u Crnoj Gori znaju istinu: EU put koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda. EU put koči stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru. EU put koče netransparentni ugovori sa UAE, koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koči slaba ekonomija i partijsko zapošljavanje. EU put koči i to što nemamo zakone o Vladi i Skupštini, kao i izbori u Šavniku koji traju već četiri godine. EU put koči i nedostatak napretka u izbornoj reformi, kao i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim pozicijama.
Svi sve znaju, ali je izgleda naš usud što i bivši i sadašnji na vlasti uvijek biraju sjaj Dubaija umjesto evropskih pravila”, poručio je predsjednik Milatović.
-
Zeta1 дан ranijeAsanović: Pečat bez papira, građevinska inspekcija bez rješenja o zabrani izvođenja radova
-
Politika2 дана ranijeMujović: Čestitam Kneževiću odlazak u političku penziju
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Miloš Medenica se javio iz Botuna
-
Politika1 дан ranijeMandić pozvao sve partijske funkcionere na sastanak, tema koalicija ZBCG?
-
Politika2 дана ranijeBešić: Izlazak DNP-a strateška odluka, raskol koalicije ZBCG nepovratan
-
Politika3 дана ranijeSkupština konstatovala ostavke Zogovića i Vukićević
-
Politika3 дана ranijeDNP predao predlog Skupštini – trobojka da bude “narodna i istorijska” zastava
-
Politika6 сати ranijeMadžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore


