Zanimljivosti
Saznajte šta je „socijalno starenje“ moglo bi da bude dobro za vaše zdravlje
Ako manji društveni krug može da smanji rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme.
Može li manji krug prijatelja biti tajna dugog života? Istraživanja pokazuju da se mnoge vrste, uključujući ljude i životinje, povlače iz društvenih aktivnosti kako stare. Ovaj fenomen, poznat kao ‘socijalno starenje’, mogao bi imati evolutivne prednosti. Novo istraživanje Centra za istraživanje ponašanja životinja na Univerzitetu u Ekseteru pokazalo je da smanjenje društvenih kontakata može pomoći u očuvanju zdravlja, piše Njujork post.
Naučnici su proučavali grupu odraslih ženki rezus makaki majmuna da bi istražili vezu između starenja, društvenih veza i zdravstvenih rizika. Koristili su modele društvenih mreža za merenje „društvene centralnosti“ – ukupnog broja socijalnih partnera i vremena provedenog u druženju. Kombinujući ove podatke sa simulacijama zaraznih bolesti, istraživači su analizirali da li manje društvenih veza može smanjiti rizik od infekcija, posebno kod starijih i imunokompromitovanih osoba.
Rezultati su pokazali da stariji makakiji koji su imali manje društvenih kontakata ređe boluju od zaraznih bolesti, što ukazuje na ‘zaštitni efekat’ društvenog povlačenja u starosti. Erin Siracusa, koautor studije iz Centra za istraživanje ponašanja životinja, ističe: „Naše istraživanje sugeriše da smanjenje društvenog kontakta kod starijih životinja, uključujući ljude, ima snažnu prednost pri prilagođavanju, prenosi Večernji.hr.
Kod starijih osoba, imuni sistem slabi, povećavajući rizik od infekcija. Međutim, analiza je pokazala da stariji makaki ređe obolevaju od svojih mlađih. „Ova ravnoteža između koristi i troškova menja se tokom života, što može dovesti do promena u društvenom ponašanju“, objašnjava Sirakuza, „Iako su starije osobe podložnije bolestima, podaci su pokazali da su stariji makakiji pretrpeli manje infekcija od mlađih“.
Autori studije upozoravaju da iako smanjenje društvenih interakcija smanjuje rizik od infekcije, postoje infekcije koje se mogu preneti čak i tokom veoma kratkog kontakta. Slično ponašanje je primećeno i kod ljudi. Prema istraživanju iz 2022. na 2.000 Amerikanaca starosti 55 i više godina, 75% ispitanika reklo je da se njihov društveni krug smanjio sa godinama, a skoro polovina (48%) je prekinula prijateljstva sa najmanje tri osobe u poslednje dve godine.
Iako manji društveni krug može smanjiti rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme. Svetska zdravstvena organizacija proglasila je usamljenost ozbiljnom pretnjom po zdravlje, uporedivu sa pušenjem 15 cigareta dnevno. Dugotrajna izolacija je povezana sa anksioznošću, depresijom, oslabljenim imunološkim sistemom, srčanim oboljenjima, pa čak i smanjenim volumenom mozga.
Zaključak istraživanja sugeriše da je optimalno rešenje smanjenje, ali ne i potpuno eliminisanje društvenih interakcija, kako bi se postigao balans između smanjenja rizika od bolesti i očuvanja mentalnog zdravlja.
Zanimljivosti
U britanskom zoološkom vrtu rođen narandžasti majmun
Fransin langur je ugrožena vrsta i smatra se da ih u divljini ima oko dvije hiljade jedinki. Prirodno stanište su im Kina i Vijetnam, ali ih ljudi ilegalno love zbog mesa.
Rođenje mladunčeta veoma ugrožene vrste majmuna smatra se tračkom nade da languri opstanu, pa makar i u zoološkom vrtu. Posljednja beba koja je došla na svijet rođena je 1. februara u zoološkom vrtu Vipsnejd i veoma je posebna zbog svoje boje krzna.
Mladunče je rodila desetogodišnja mama Ngujen koja je u vezi sa devetogodišnjim tata Vangom. Iako je beba privukla dosta pažnje, samo još malo će izgledati kao na početku svog života jer će rijetko krzno boje mandarine da mu potamni.
Kako piše Sun, bebe se rađaju sa ovom bojom da bi roditelji lako mogli da uoče svoje mladunce kada se o njima brinu drugi članovi grupe. Tim u zoološkom vrtu Vipsnejd je obaviješten o rođenju od strane uzbuđenog posjetioca, koji je primijetio majku Ngujen kako nosi novorođenče u naručju.
„Oduševljeni smo što imamo bebu fransin langura u našem vrtu”, rekla je Amanda Robinson, rukovodilac odjeljenja za primate u zoološkom vrtu Vipsnejd.
Zanimljivosti
Nestašica kondoma na ZOI, prevencija na prvom mjestu
Olimpijsko selo u Milanu, gde se trenutno održavaju Zimske olimpijske igre, ostalo je bez kondoma samo pet dana nakon početka takmičenja, a poblem je nastao jer su zalihe smanjene sa uobičajenih 300.000 na samo 10.000.
Prema pisanju italijanskih medija, 10.000 kondoma sa logoom Zimskih olimpijskih igara bilo je besplatno podeljeno sportistima u olimpijskom selu u Kortini, ali je nestašica zavladala samo pet dana nakon početka takmičenja.
Kondomi se tradicionalno obezbeđuju sportistima koji borave u olimpijskim selima, i to je praksa koja je prisutna i tokom letnjih i tokom zimskih igrara.
To je prvi put učinjeno 1988. godine na Letnjim igrama u Seulu. Italijanski mediji navode da je na Igrama u Parizu 2024. godine obezbeđeno oko 300.000 kondoma, i da jedan anonimni sportista koji je u to vreme boravio u olimpijskom selu tvrdi da su potrošeni za samo tri dana.
Organizatori Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Milanu i Kortini obećali su će dopuniti zalihe besplatnih kondoma za sportiste nakon što su prve količine u olimpijskim selima neočekivano nestale zbog povećeg interesovanja, saopšteno je iz organizacionog komiteta.
Zanimljivosti
Orao njivu i pronašao zakopanu veliku svotu novca
Kolumbijski farmer iz regiona Antiokija pronašao je 600 miliona dolara u gotovini zakopanih na svojoj farmi dok je obavljao poljoprivredne radove.
Kako prenose kolumbijski mediji, novac bi mogao da bude povezan sa pokojnim narko-bosom Pablom Eskobarom.
Farmer, koji je želeo da ostane anoniman iz bezbednosnih razloga, otkrio je dok je obrađivao imanje, nekoliko zarđalih metalnih buradi zakopanih više od metra pod zemljom u kojima su bile stotine svežnjeva novčanica, uglavnom američkih dolara, koji su bili savršeno očuvani, prenosi španska “Marka”.
Kolumbijske vlasti su, nakon što su dobile obaveštenje o otkriću, pokrenule istragu kako bi utvrdile tačno poreklo novca.
Prema prvim pretpostavkama, novac bi mogao da bude deo skrivenih skladišta koja je kartel Medeljin koristio 1980-ih i 1990-ih za skladištenje velikih količina gotovine koje nije bilo moguće lako legalizovati ili premestiti.
Ovo nije bio prvi put da je pronađen novac Pabla Eskobara.
Na vrhuncu slave, sam narko-bos je imao velike sume novca skrivene na farmama i u džungli. Mnoge od tih zaliha su zaboravljene nakon njegove smrti 1993. godine.
Otkriće je ponovo pobudilo interesovanje za legendarno “blago Pabla Eskobara”, ali je takođe izazvalo zabrinutost za bezbednost farmera i njegove porodice.
Vlada Kolumbije razmatra da li da zapleni 600 miliona dolara ili da dodeli nagradu farmeru.
-
Hronika3 дана ranijeZapaljena mašina na gradilištu kolektora u Botunu, sumnja se da je bačen Molotovljev koktel
-
Hronika2 дана ranijeUprava policije: Požar na gradilištu u Botunu podmetnut
-
Zeta2 дана ranijeZaštitari na gradilištu u Botunu prijavili prijetnje bombom, Vujisić: To se graniči sa terorizmom
-
Zeta4 дана ranijeKomunalna policija Opštine Zeta izdala 1.226 prekršajnih naloga vrijednih preko 708.000 eura
-
Događaji4 дана ranijeMlade balerine večeras premijerno na velikoj sceni KIC-a Zeta
-
Politika3 дана ranijeU Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji
-
Događaji2 дана ranijeStvaralaštvo Ljubice Kubure predstavljeno u KIC-u Zeta
-
Događaji1 дан ranijePrvi korak na sceni: Baletski studio Ballhouse priredio koncert u KIC-u Zeta


