Priroda i društvo

Rektor Božović: Gradimo Univerzitet koji ima pamćenje i viziju i ne želi biti najglasniji, već najsmisleniji

Univerzitet Crne Gore (UCG) je svjetionik u moru brzih i plitkih signala i zato ne želi da bude najglasniji, već najsmisleniji, a društvo se popravlja sistematično i posvećeno u učionicama, a ne dnevno-piolitičkim i medijskim trikovima za jednokratnu upotrebu.

To je poručio rektor prof. dr Vladimir Božović na svečanoj ceremoniji povodom Dana Univerziteta i 51 godine rada najstarije visokoškolske institucije u Crnoj Gori. Na svečanosti su najprije dodijeljena posebna priznanja profesorima Univerziteta Crne Gore koji su se našli među 2% najcitiranijih naučnika u svijetu, prema prestižnoj Stanford listi, zatim su promovisana 26 novih doktora nauka i uručene plakete za pet najboljih studenata.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, kazao je da danas slavimo ono što Univerzitet najdublje određuje, znanje koje se stvara i predaje. „Slavimo nove doktore nauka, čije su teze pune tragova mukotrpnog rada, pitanja na koja, možda, još uvijek ne postoje odgovori, ali golicaju maštu i prizivaju kreativna lutanja kad se skrene van utabanih istraživačkih staza. Slavimo i najbolje studente, mlade ljude, čiji talenat, rad i postojanost volje jesu osnova za vedriji pogled na budućnost ove zemlje. Ono što im možemo ponuditi više od svake nagrade jeste uvjerenje da ovaj Univerzitet ostaje njihov oslonac, ne samo dok studiraju, već i kada pođu da mijenjaju svijet“, poručio je Božović.

Kazao je da u saradnji sa najuspješnijim privrednicima iz Crne Gore Univerzitet postavlja novu paradigmu, ne samo podrške, već i povjerenja. „Dokument koji je nedavno svečano potpisan nije puki ugovor, već manifest naše vjere u budućnost, vjere u mlade ljude, znanje, zajedničku izgradnju društva, koje svoje najbolje ne prepoznaje samo na svečanostima, već im otvara vrata i pruža podršku da postanu oslonac naše ekonomije, kulture i javnog života“, rekao je Božović. Ove godine se, kako je istakao, prvi put dodjeljuju posebna priznanja naučnicima sa Univerziteta Crne Gore, koji su, prema podacima Stanfordove baze podataka, svrstani među dva odsto2% najcitiranijih istraživača u svijetu.

„Ta činjenica nije samo profesionalno dostignuće. To je vrlo snažna poruka da se upornošću, integritetom i predanošću istini gradi naučna relevantnost koja prelazi granice zemlje i jezika. To je i poruka da se glas sa našeg Univerziteta itekako čuje u globalnom naučnom razgovoru. Oni su najbolji i najljepši dokaz da je moguće iz male zemlje, poput naše, biti na vrhu svijeta. To je snažan podsticaj za sve ljude u Crnoj Gori“, jasan je Božović.

Uloga Univerziteta, kako je rekao, nije da podigne ton, već da podigne nivo i u vremenu brzine odgovor ostaje isti- misliti sporo, ali temeljno i slobodno. „I možda najvažnije – Univerzitet nije samo akademsko znanje. On je zajednica u kojoj neko otkriva prvu ljubav prema nauci, neko svoju ulogu u društvu, a neko i samog sebe. I ta zajednica je jaka onoliko koliko je spremna da se preispituje, da prašta, uči, da stvara prostor za one koji dolaze. Zato na ovu 51. godišnjicu neka naše najdublje obećanje bude da ćemo i dalje graditi Univerzitet koji ima svoje pamćenje i poštovanje prema prethodnicima, ali i viziju – Univerzitet koji stoji kao svjetionik u moru brzih i plitkih signala, Univerzitet koji ne želi da bude najglasniji, već najsmisleniji“, rekao je Božović.

Siguran je da se društvo ne popravlja dnevno-pilitičkim i medijskim trikovima za jednokratnu upotrebu, nego sistematično i posvećeno u učionicama. Prof. dr Gojko Joksimović sa Elektrotehničkog fakulteta kazao je da biti priznat među dva odsto najuspješnijih svjetskih naučnika veoma znači, ali najvažnija je, kako smatra, poruka mladim ljudima da ne treba da imaju predrasude, kompleks niže vrijednosti i da se iz male Crne Gore, sa malog i mladog Univerziteta mogu raditi istraživanja prepoznata i vrijedna pažnje u svijetu.

„Nije potrebno mnogo novca, nisu potrebni veliki timovi, dovoljno je da ljudi imaju kontinuitet u svojim istraživanjima, da su istrajni i uporni u ostvarivanju svojih ciljeva i rezultat će da dođe“, uvjeren je Joksimović.

Sledeće

Božović izabran za predsjednika Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana

Ne propustite

Ovo su neradni dani povodom Vaskrsa

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Priroda i društvo

Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a

photo by Filip Filipović / Adria

Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.

Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.

“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.

On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.

Priroda i društvo

Meridianbet: Dok optužuju konkurenciju za neplaćanje poreza – njihovi tiketi ne prikazuju nijedan cent poreske obaveze

Fotografije tiketa tri priređivača koji se u javnosti predstavljaju kao primjer zakonitog poslovanja pokazuju da porez na dobitke nije obračunat niti jasno iskazan, uprkos tvrdnjama da upravo oni poštuju poreske propise.

U posljednjim danima svjedočimo intenzivnoj medijskoj kampanji u kojoj se pojedini priređivači igara na sreću predstavljaju kao „jedini koji obračunavaju i plaćaju poreze“, dok se konkurencija targetira kroz selektivne i netačne navode o navodnom kršenju zakona.

Međutim, dokumentacija koju danas stavljamo na raspolaganje javnosti govori suprotno.

Na priloženim tiketima tri kompanije koje najglasnije govore o zakonitosti poslovanja jasno se vidi da porez na dobitke nije obračunat, niti je prikazan na način koji bi omogućio potpunu poresku transparentnost prema igračima i državi.

Drugim riječima — oni koji se u medijima predstavljaju kao simbol poreske discipline, u praksi ne primjenjuju ono što javno zagovaraju.

Ovo otvara ključno pitanje:
kako je moguće da se u javnosti vodi agresivna kampanja o „neplaćanju poreza“, dok sopstveni tiketi ne sadrže nikakav obračun poreske obaveze?

Posebno je važno naglasiti da obračun i uplata poreza na dobitke igrača jeste moguća i zakonita praksa, pri čemu taj iznos ne predstavlja poreski priznati rashod i ne umanjuje osnovicu poreza na dobit — što je potpuno jasno u poreskoj praksi regiona.

Tvrdnje da priređivači „ne mogu“ obračunavati porez u ime igrača predstavljaju pogrešnu interpretaciju propisa i služe isključivo za medijsku manipulaciju.

Umjesto transparentne primjene zakona, svjedočimo pokušaju da se kroz javne optužbe skrene pažnja sa sopstvene prakse i stvori lažna slika o „poštenima“ i „nepoštenima“ na tržištu.

Činjenice su, međutim, neumoljive — poreska odgovornost se ne dokazuje saopštenjima, već jasnim i vidljivim obračunom na svakom tiketu.

Pozivamo nadležne institucije da jednako i dosljedno postupaju prema svim učesnicima na tržištu, bez selektivnog pristupa i bez podlijeganja medijskim spinovima.

Građani imaju pravo da znaju ko zaista poštuje zakon, a ko ga koristi kao alat za obračun sa konkurencijom.