Država štiti nelegalne – legalnima uskraćuje pravo na opstanak

U Crnoj Gori danas nije dovoljno da poslujete po zakonu — morate biti spremni da se borite protiv sopstvene države.

Dok Ministarstvo finansija u Skupštini gura restriktivne izmjene Zakona o igrama na sreću pod plaštom „zaštite maloljetnika“ i „javnoga interesa“, pravi rat se vodi na terenu. Ne protiv nelegalnih kladionica i online sajtova koji bukvalno niču svakog dana — već protiv onih koji posluju legalno, plaćaju poreze, zapošljavaju radnike i pokušavaju da prežive.

Dvostruki standardi: Legalni pod prismotrom, nelegalni bez kontrole

Više od 400 ilegalnih objekata i preko 500 sajtova svakodnevno radi bez ikakve kontrole. Znaju to svi – od Poreske uprave do Ministarstva. I uprkos tim saznanjima, nijedna jedina terenska kontrola nije sprovedena. Nula. Prazna statistika i tišina institucija.

S druge strane, legalni priređivači su izloženi svakodnevnim inspekcijama, novim pravilnicima, ograničenjima u radnom vremenu, zabrani oglašavanja i sve težim fiskalnim opterećenjima. Kao da država želi da ih potpuno potisne sa tržišta.

Zakon protiv Ustava: Selektivna represija bez pravnog osnova

Posebno zabrinjava činjenica da neki članovi predloga zakona direktno krše Ustav Crne Gore — naročito kada je riječ o:

• povredi prava na rad,
• povredi prava na slobodno preduzetništvo, i
• diskriminaciji legalnih subjekata u odnosu na nelegalne.

Prema Ustavu, svi građani i pravna lica imaju pravo na jednak tretman pred zakonom. Međutim, predložene izmjene uvode selektivnu primjenu propisa koja u praksi vodi do gušenja zakonitog poslovanja. Time se pravna sigurnost ozbiljno narušava, a država rizikuje tužbe i međunarodne arbitraže.

Javni interes ili planirana eliminacija?

Ako ovaj zakon prođe, posljedice će biti pogubne. Ne samo po industriju — već po principe jednakosti, zakonitosti i ekonomskog opstanka. Država bi mogla da se suoči s masovnim tužbama, odštetnim zahtjevima, gubitkom prihoda i potpunim gubitkom kontrole nad tržištem igara na sreću.

Jer kada otjerate legalne, ostaju samo nelegalni.

Vrijeme je za odgovornost

• Zašto se nelegalni priređivači tolerišu dok se legalni sankcionišu?
• Zašto se zakon koristi da se eliminišu oni koji ga poštuju?
• Zašto Ministarstvo finansija ignoriše postojanje stotina nelegalnih objekata?

Ovo nije zaštita javnog interesa. Ovo je institucionalno povlađivanje kriminalu i pokušaj da se legalni biznisi dovedu do ivice opstanka.

Ustav, zakon i tržište – za sve jednako

Legalni priređivači ne traže povlastice. Traže samo jedno – da država poštuje sopstvene zakone i Ustav. Ako Ministarstvo finansija zaista brine o maloljetnicima, neka konačno zatvori oči pred populizmom i otvori ih prema stvarnim problemima: nekontrolisanom rastu sive ekonomije i kriminala u sektoru igara na sreću.

Jer kada zakon postane alat za selektivnu eliminaciju — više nije zakon.

Već više od pet godina legalni priređivači igara na sreću trpe brutalne, sistematske pritiske, dok pred očima države nelegalno tržište eksplodira u punom kapacitetu. Uprkos znanju koje nadležni posjeduju, ni jedna jedina terenska kontrola nije sprovedena nad više od 400 nelegalnih zemaljskih objekata niti nad preko 500 ilegalnih sajtova koji svakodnevno posluju širom Crne Gore.

Ovaj zastoj predstavlja nesvakidašnji presedan — punih 25 godina nikada znaci državne pasivnosti nisu bili ovako izraženi. Zabrinjavajuće je što je formirano Koordinaciono tijelo za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, koje bi trebalo da koordinira mjere zaštite javnog interesa, posebno maloljetnika. Međutim, nakon prve sjednice 28. februara 2024. godine, i niza održanih sastanaka, ne vidimo nikakve konkretne akcije na terenu — samo upravni sastanci i regulatorni diskurs.

Ovo je prvi put da se država ne samo povlači iz borbe protiv nelegalnog tržišta, već svojim odlukama i propisima aktivno otežava rad isključivo legalnim priređivačima. Dok se lažno promovišu mjere „zaštite djece“, nelegalni objekti – bez ikakve kontrole, ograničenja ili poreskih obaveza – bilježe enormne profite.

Postavlja se pitanje: kome ide u korist ovakva praksa Ministarstva finansija? Da li se svjesno ide ka tome da legalna industrija bankrotira, da se više od 2.000 radnih mjesta ugasi, kako bi se otvorio još veći prostor za djelovanje nelegalnih priređivača?

Nikada ranije, ni u vrijeme kada je bilo pritužbi na efikasnost kontrola, nije postojala sumnja u namjere prethodnih vlasti – da se bore protiv sive zone. Danas, s druge strane, ne samo da se ne preduzima nijedna radnja protiv nelegalnih, već se zakonodavni okvir koristi da se sistematski opstruiraju i kažnjavaju oni koji posluju zakonito.

Ako ovakav trend bude nastavljen, jedina opcija koja će ostati legalnim priređivačima biće tužbe protiv države Crne Gore za naknadu štete zbog donošenja nezakonitih i diskriminatornih propisa.

Upozoravamo javnost i nadležne institucije: višegodišnje ignorisanje postojanja više stotina nelegalnih objekata i odbijanje da se po tom osnovu postupa — nije administrativni previd, već sistemski problem koji dovodi u pitanje jednakost pred zakonom, zdravlje tržišta i egzistenciju hiljada porodica.

Zakon treba da važi za sve jednako. Tražimo odgovore. Tražimo djelovanje.