Politika

Prekinuta sjednica; Mandić: Nosićemo poslanike opozicije na leđima, samo da uđemo u EU

Poslanici opozicije ponovo danas nisu dozvolili održavanje sjednice Skupštine zbog nedavne odluke Ustavnog odbora o penzionisanju sudija Ustavnog suda. Šef parlamenta Andrija Mandić je izrekao mjeru poslanicima i prekinuo sjednicu.

Pošto su poslanici opozicije ponovo stali ispred Mandića, ometajući rad sjednice, Mandić im je poručio da nikoga nemaju bližeg od njih.

“Crna Gora je mala, a mi nemamo nikog bližeg od vas. Pomozite nam da uđemo u EU. Želim da budemo svi zajedno. Spremni samo na leđima da vas nosimo i da uđemo u EU”, rekao je Mandić.

Kako je poručio opozicionim poslanicima, “trpeljivost parlamentarne većine treba pozitivno da utiče na sve njih”.

“Blizu smo EU, mi smo u predvorju EU, što bi rekao Milan Knežević”, kazao je Mandić.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč ponovila je da je Ustavni odbor izašao iz svojih nadležnosti i da je ponizio i obesmislio Ustavni sud.

“Opozicija neće dozvoiti održavanje sjednica. Dok se vladajuća garnitura ne vrati u pređašnje stanje, imaćemo krizu parlamenta”, istakla je Vuković Kuč.

Dok, kako je kazala, “čekaju da se premijer Milojko Spajić urazumi, moglo se vidjeti vrijeđanje poslanice u Skupštini koje niko nije osudio”.

“Ni predsjednik Skupštine, ni predsjednik Vlade, ni predsjednik države”, rekla je Vuković Kuč.

Opozicija, koja je najavila da neće dozvoliti održavanje sjednica Skupštine dok se sporne odluke o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda, koje je donio Ustavni odbor a potvrdila Skupština, ne povuku i proglase ništavnima, prije dva dana je sa pomenutim zahtjevima izašla pred vlast.

O tome se niko iz većine nije oglasio zvaničnim saopštenjem.

Nakon što je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore 17. decembra konstatovao prestanak funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju, opozicione partije su izrazile nezadovoljstvo, nazivajući taj čin “ustavnim pučem” i tražeći hitno poništenje te odluke.

Predstavnici vlasti su branili odluku Ustavnog odbora. Premijer Milojko Spajić je izjavio da je odluka prošla kroz plenum i da ne postoji mehanizam za njeno povlačenje, sugerišući da bi Ustavni sud mogao da preispita odluku Skupštine, kao što je to činio i ranije.

Ustavni sud je juče trebalo da razmatra pitanje ustavnosti odluke Ustavnog odbora, ali nije.

Ustavni odbor donio je odluku da je Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, a da ga Ustavni sud nije o tome obavijestio kako piše u Ustavu.

Odluka je donesena na osnovu podataka o radnom stažu i godinama starosti svih sudija, koje je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko dostavila odboru, na zahtjev predsjednice Jelene Božović.

Skupština je na sjednici konstatovala prestanak funkcije sutkinje Đuranović, a njen čelnik Mandić je naveo da je odluka u skladu sa članom Ustava Crne Gore, koji predviđa prestanak funkcije sudije Ustavnog suda kada ispuni uslove za starosnu penziju.

Slične teme:andrija mandić Crna gora skupština crne gore

Sledeće

Knežević: Antievropska opozicija blokirala izglasavanje budžeta, dovela u pitanje isplatu penzija, plata

Ne propustite

Kaluđerović ispred Predsjedništva: Milatović je u ovoj zgradi ULJEZ!

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.