Priroda i društvo

Poziv poljoprivrednicima iz Zete da se priključe projektu „Prirodom do prinosa“

Projekat „Prirodom do prinosa“ ima za cilj da poljoprivrednicima iz Danilovgrada, Tuzi i Zete pruži znanja, alate i podršku za primjenu održivih poljoprivrednih praksi. Program obuhvata edukativne radionice o kompostiranju, biološkoj zaštiti usjeva i korišćenju organskog otpada kao resursa, kao i praktične demonstracije kompostiranja uz primjenu EM (efektivnih mikroorganizama) tehnologije.

Učesnicima će biti obezbijeđena besplatna podjela EKO EM+ (Bokashi) posipa za kompost i zdravije zemljište, obuka za digitalno izvještavanje, praćenje rezultata i korišćenje online formulara, te podrška u dokumentovanju napretka kroz fotografije i video materijale.

U projekat će biti uključeno 30 poljoprivrednika – po 10 iz Danilovgrada, Tuzi i Zete. Selekcija učesnika biće vršena na osnovu Google ankete kojom se procjenjuju interesovanje, motivacija i uslovi za primjenu naučenih tehnika.

Rok za prijavu je 20. avgust, a prijave se vrše putem linka: https://forms.gle/U9MfxX9JhfXwoaY47. Za više informacija zainteresovani mogu kontaktirati broj 067/278-563.

Projekat realizuje NVO Udruženje biologa Crne Gore – Cellula, uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore, kroz regionalni program „Akademija od farme do viljuške“.

Slične teme:akademija od farme do viljuške biologa cellula prirodom do prinosa

Ne propustite

Zagađenje Morače ili kolektor u Botunu?

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Zagađenje Morače ili kolektor u Botunu?

Kolektor u Botunu prethodnih dana je jedna od najaktuelnijih tema u javnosti. Danas je Sektor za hidrologiju i kvalitet voda Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore objavio rezultate analize kvaliteta Morače, sprovedene u julu na zahtjev preduzeća Vodovod i kanalizacija, na dvije lokacije – iznad i ispod uliva otpadnih voda postojećeg postrojenja za prečišćavanje.

Kako su saopštili iz Vodovoda, nalazi pokazuju da voda ne odgovara propisanom statusu i da je njen kvalitet značajno narušen na oba mjerna mjesta, odnosno iznad uliva otpadnih voda postrojenja (iznad pješačkog mosta) i ispod uliva (iznad mosta Nikšićkog puta).

“Prema nalazima stručnjaka, voda ispod uliva ima sivo-žutu boju, izražene neprijatne mirise, prisustvo pjene, skrame, suspendovanih čestica i otpada, dok je hemijska analiza ukazala na prekoračenja graničnih vrijednosti za ključne parametre kao što su biološka potrošnja kiseonika, ukupni organski ugljenik, azotni i fosforni spojevi. Rezultati ukazuju na jasno narušen kvalitet vode ispod uliva postojećeg Postrojenja za prečišćavane otpadnih voda. Vrijednosti pojedinih parametara su višestruko iznad dozvoljenih, a vizuelna i hemijska svojstva vode dodatno potvrđuju prisustvo zagađivača. Na vode Morače utiču ulivne otpadne voda Gradskog kolektora i opterećuju njen kvalitet i izvode ga iz zahtijevanog dobrog statusa, ali i u gornjem dijelu ima uticaja i udara zagađenja što pokazuju povišeni sadržaji amonijaka i nitrita”, navodi se u dijelu komentara analize.

Iz Vodovoda naglašavaju da su upravo ovi nalazi još jedan dokaz koliki je značaj izgradnje novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, koji će na ekološki prihvatljiv način riješiti problem prikupljanja i tretiranja otpadnih voda i poboljšati opšte uslove, kvalitet života i zdravlje građana Podgorice.

“Kao preduzeće koje upravlja ključnom gradskom infrastrukturom u ovom domenu, osjećamo odgovornost da ukažemo koliko je trenutno stanje neodrživo. Morača je već sada pod ozbiljnim pritiskom, a svaki dan bez rješenja i novog postrojenja dodatno ugrožava i životnu sredinu i zdravlje ljudi. Projekat će doprinijeti očuvanju životne sredine na širem području. Jedna od njegovih značajnih dimenzija je zaštita režima podzemnih voda zetske ravnice, a samim tim očuvanje postojećih vodoizvorišta na teritoriji Glavnog grada, kao i smanjenje rizika od njihovog zagađenja. Zaštitom Morače i njenih pritoka, štiti se i Skadarsko jezero kao najveću akumulaciju vode za piće, Nacionalni park Skadarsko jezero, kao i postojeće vodoizvorište Bolje sestre i buduće vodoizvorište Karuč”, poručeno je iz podgoričkog Vodovoda, ističući da je brza reakcija nadležnih institucija neophodna.

Podjećamo da je izgradnja kolektora u Botunu sve izvesnija, što je prije par dana potvrdio i gradonačelnik Glavnog grada, Saša Mujović. Iz vladajuće koalicije u Zeti najavili su radikalne poteze ukoliko se krene sa radovima u Botunu. Da li će kolektor u Botunu biti povod da DNP napusti koaliciju na državnom nivou – ostaje da se vidi.

Priroda i društvo

Lakušić: Više od 600 metara kubnih smeća uklonjeno iz sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre

U okviru kampanje „Čuvaj da te čuva“ očišćena je druga sanitarna zona – 41 kamion i 615 metara kubnih otpada prevezeno na gradsku deponiju, saopštio je Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”.

U okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, uspješno je sprovedena velika ekološka akcija čišćenja druge sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre, jednog od najvažnijih izvora pitke vode u Crnoj Gori.

Akciju je organizovao i finansirao Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, s ciljem očuvanja prirodnih resursa, sanacije ekološki ugroženih područja i zaštite javnog zdravlja.

“Tokom šest dana intenzivnog rada, iz ove zone uklonjen je 41 kamion otpada, a ukupno je odvezeno 615 m³ smeća na gradsku deponiju. Prostor koji je prethodno bio ugrožen nelegalnom eksploatacijom šljunka i nepropisnim odlaganjem otpada vraćen je u prirodno i funkcionalno stanje”, izjavio je Lakušić.

Akciju su sproveli Regionalni vodovod i služba Zaštite prostora Crne Gore, koja je bila uključena svih šest dana, koristeći mehanizaciju i terensku operativu, uz visok nivo organizacije i profesionalizma.

Ovoj važnoj inicijativi snažnu podršku pružili su: Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, unutrašnju politiku i borbu protiv kriminala i Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

“Njihovo prisustvo i podrška potvrđuju da je zaštita izvorišta i životne sredine prioritet i domaće i međunarodne zajednice”, dodaje Lakušić.

Nakon čišćenja, prostor je potpuno revitalizovan i danas predstavlja idealno mjesto za šetnje i boravak u prirodi. Sanitarna zona dobila je novi izgled, dostojan značaja koji ima za vodosnabdijevanje crnogorskog primorja.

“Regionalni vodovod je postavio table upozorenja o zabrani odlaganja otpada, a najavljena je i pojačana kontrola nadležnih organa, kao i uspostavljanje video-nadzora”, navodi Lakušić.

Kazne za nelegalno odlaganje otpada i ugrožavanje životne sredine biće stroge i dosljedno primjenjivane.

Posebno se ističe doprinos zaposlenih u službi Zaštite prostora Crne Gore, koji su uz pomoć mehanizacije i terenskih ekipa, pokazali izuzetnu odgovornost i profesionalnost u realizaciji ove zahtjevne i značajne akcije.

“Regionalni vodovod još jednom potvrđuje da je lider u oblasti održivog upravljanja vodnim resursima i pouzdan partner u borbi za očuvanje životne sredine u Crnoj Gori”, zaključio je predsjednik odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zoran Lakušić.

Priroda i društvo

Regionalni vodovod bilježi značajne rezultate

Na 57 sjednici Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje usvojeni su preliminarni bilansi (bilans stanja i bilans uspjeha) na dan 30. juna 2025. godine, koji potvrđuju da je Društvo u prvoj polovini godine ostvarilo izuzetno uspješno i stabilno poslovanje, uz pozitivan finansijski rezultat i unapređenje ključnih ekonomskih pokazatelja, saopštio je predsjednika odbora direktora Zoran Lakušić.

Regionalni vodovod je na dan 30. juna 2025. godine ostvarilo neto dobit u iznosu od 272.931 eura, što predstavlja značajan preokret u odnosu na isti period prethodne godine, kada je zabilježen gubitak od 203.005 eura. Ukupno poboljšanje iznosi 475.936 eura, kazao je.

“Ukupni prihodi Društva na kraju drugog kvartala iznosili su 3.493.199 eura, što predstavlja rast od 19,44% u odnosu na isti period prethodne godine”, dodaje Lakušić.

S druge strane, navodi, Društvo je uspjelo da rashode zadrži pod kontrolom – ukupni rashodi na kraju drugog kvartala iznosili su 3.220.268 eura, što je 6,73% manje u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je značajno smanjenje troškova kamata za 24,58%, kao rezultat otplate postojećih kreditnih obaveza i pažljivog upravljanja finansijama.

Takođe, dodaje, zabilježen je rast potraživanja od kupaca za 58,81%, kao i blago povećanje gotovine na računima za 3,29%. Broj zaposlenih ostao je stabilan, 81 zaposleni, što ukazuje na optimizovanu kadrovsku strukturu bez rasta troškova rada.

“Dugoročne obaveze povećane su usljed povlačenja kreditnih sredstava od EBRD banke, namijenjenih finansiranju izgradnje cjevovoda na dionici Lastva Grbaljska – Tivat, u sklopu regionalnog projekta unapređenja vodovodne infrastrukture”, kaže Lakušić.

Tokom juna u pojedinim danima, Regionalni vodovod je isporučivao rekordne količine vode, ukupno 733 l/s, što predstavlja: 122% više nego na isti dan 2024. godine (330 l/s), 134% više u odnosu na 2023. godinu (313 l/s) i čak 177% više u odnosu na ugovorene količine (265 l/s), navodi.

U razmatranom periodu, kako je istakao, ostvaren je značajan napredak u gotovo svim ključnim finansijskim pokazateljima. Usvojeni preliminarni bilansi pokazuju da Društvo posluje sa visokim stepenom finansijske discipline, uz jasan fokus na rezultate i dugoročnu održivost.

“Takođe, potvrđuju da Regionalni vodovod ostvaruje stabilan rast, odgovorno upravljanje sredstvima i jasan investicioni pravac, čime dodatno potvrđuje svoju ključnu ulogu u očuvanju i razvoju sistema vodosnabdijevanja crnogorskog primorja”, zaključuje se u saopštenju predsjednika odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zorana Lakušića.