Politika

Pejović: Pokret Evropa sad spreman za parlamentarne izbore

Ubjedljiva pobjeda našeg kandidata Jakova Milatovića na predsjedničkim izborima znači da je Crna Gora zaokružila proces demokratske tranzicije vlasti započet 30. avgusta 2020. godine. Predsjednički izbori jesu istorijski po značaju i rezultatu. Stoga, sasvim je realno da seriju pobjeda započetih od lokalnih izbora, pa preko predsjedničkih, potvrdimo i na parlamentarnim izborima. Pokret Evropa sad je apsolutno spreman za izbore zakazane za 11. jun, kazao je u razgovoru za “Dan” generalni sekretar te stranke Boris Pejović.

On je kazao da je Pokret Evropa sad već organizaciono pokazao da može samostalno preuzeti odgovornost i dominantno iznijeti uspješno proces do kraja, ali su otvoreni za saradnju koja na programskim osnovama može imati sinergiju.

“U narednom periodu naši stranački organi će razmotriti različite modalitete nastupa. Izvjesno je da ćemo ubrzo započeti konsultacije sa svim organizacijama koje su podržale našeg kandidata u prvom krugu predsjedničkih izbora. Savez sa lokalnim građanskim listama i drugim subjektima i pojedincima prepoznatim po odgovornim ulogama u društvu pokazao se kao veoma dobar i djelotvoran pristup. Zato je realno da se takva saradnja nastavi i na predstojećim parlamentarnim izborima”, rekao je Pejović.

Upitan da li je i Demokratski front za njih poželjan partner, ističe da su im poželjni partner činioci koji će podržati program Evropa sad dva, “što će biti konkretan dokaz da djelima želimo mijenjati životni standard nabolje”.

“Veoma je značajno da se u narednom vremenu takmičimo idejama kako zatečeno stanje unapređivati i tako uspostavljati novi sistem vrijednosti. Vjerujem da je vrijeme neutemeljenih i senzacionalističkih napada na Evropu sad iza nas i da ćemo imati korektnu izbornu kampanju, što će u velikoj mjeri uticati i na postizborni epilog. Dakle, saradnja uvijek zavisi od spremnosti dvije strane. Nadamo se da je i DF-u interes stabilna vlada, koja će na putu evropskih integracija imati dovoljnu podršku parlamenta da sprovede sve neophodne reforme do kraja”, istakao je Pejović.

Iako su parlamentarni izbori zakazani za 11. jun, konstantno se pominje da dio parlamentarne većine želi da ih novoizabrani predsjednik Jakov Milatović odloži. Naš sagovornik podsjeća da je poslednji rok za predaju izbornih lista, na osnovu kalendara Državne izborne komisije, 16. maj tekuće godine.

“Takođe, još uvijek imamo na snazi Zakon o predsjedniku Crne Gore, koji je usvojen glasovima parlamentarne većine. Pomenuti zakon je veoma jasan i po pitanju raspuštanja Skupštine, tako da bi svako odlaganje, mimo odluke Ustavnog suda, bilo izraz nepotrebnog političkog i pravnog rizika, uz dodatnu kompleksnost da imamo izbornu kampanju usred turističke sezone. Crnoj Gori su neophodni hitni izbori i nova parlamentarna većina koja će deblokirati stanje u brojnim institucijama”, smatra naš sagovornik.

Kako je dodao, Crnoj Gori je neophodna politička stabilnost kako bismo u narednom četvorogodišnjem mandatu imali Vladu posvećenu ubrzanoj dinamici privrednog i ekonomskog razvoja i afirmaciji vladavine prava.

“Nova vlada bi imala prioritet da zemlju vodi ka punopravnom članstvu u EU i da, uz obezbijeđeni bolji standard za sve građane, uspješno završi borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, ističe Pejović.

Kako je naglasio, veoma je važno imati funkcionalne, profesionalne i nezavisne institucije.

“Zato i nije dobro razmišljati u pravcu odlaganja izbora. Nova većina ima zadatak da riješi blokadu prije svega u VDT-u i Sudskom savjetu. Takođe, veoma su važne i izborne reforme, koje zahtijevaju kvalifikovanu većinu. Možemo zaključiti da aktuelni saziv parlamenta nema kapaciteta, a izgleda ni volje, da riješi sve ove probleme. Stoga je očigledno da će to sačekati novu većinu”, ocijenio je Pejović.

Upitan o čestim hapšenjima javnih funkcionera, naglašava da je ključna poruka da ne smije biti nedodirljivih.

“Svi koji su se ogriješili o zakon moraju odgovarati, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali. Takođe, treba ispitati sva sumnjiva djelovanja pojedinaca koji su pripadali bivšem režimu ili su mu bliski. Našoj zemlji je neophodna pravda bez selektivnosti i u takvom pristupu SDT ima našu punu podršku”, poručio je Pejović.

Slične teme:boris pejović Crna gora pokret evropa sad

Sledeće

Muratović: Put kojim se Crna Gora kreće vodi u ponor

Ne propustite

Milatović: Supruga je moj temelj

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Madžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore

Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Stefan Madžgalj podnio je ostavku na tu funkciju

Madžgalj je prema nezvaničnim informacijama, ostavku podnio Generalnom sekretarijatu Vlade i u njoj naveo da je to uradio iz ličnih razloga.

Madžgalj je kadar Pokreta Evropa sad (PES) u ovom državnom preduzeću.

Prema Statutu Aerodroma Crne Gore, u slučaju kada jedan član Odbora direktora podnese ostavku, mandat prestaje cjelokupnom Odboru direktora, čime se stiču uslovi za njegovo razrješenje.

Prema nezvaničnim informacijama, Madžgaljeva ostavka dovodi se u vezu sa planiranom smjenom predsjednice Odbora direktora Jelene Maraš, koja je na tu funkciju izabrana sa kadrovske liste Demokratska narodna partija.

DNP je, odlukom svojih stranačkih organa, prije nekoliko dana napustio Vladu Milojka Spajić, nakon čega su otvorena pitanja daljeg učešća njihovih kadrova u organima upravljanja državnih preduzeća

Politika

Knežević: Srpski jezik nema alternativu

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, kao ključni razlog izlaska te stranke iz Vlade navodi, kako kaže, odbijanje da se riješe “osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom”. To je rekao u magazinu OKO na RTS-u.

“Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zatekli u Srbiji i ostali bez državljanstva, da im to omogućimo”, ističe Knežević.

Ukazuje da je odnos Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u “ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine”.

Govoreći o odnosima unutar koalicije sa Mandićevom Novom srpskom demokratijom, koja je ostala u vlasti, Knežević ističe da razgovori o budućnosti tek predstoje, ali da je njegova stranka već preduzela konkretne korake.

“Do kraja februara predložićemo u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava“, najavljuje Knežević.

Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.

“Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dvije trećine, i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži, i on nas je uputio na radne grupe”, navodi Knežević.

“Kada u Crnoj Gori formirate radnu grupu, to znači da nešto ne želite da završite i nama je bilo jasno da bežanje od ovih suštinskih građanskih i elementarnih prava, a ne samo srpskog naroda, nego govornika srpskim jezikom, ustvari dolazi od određenih ambasadora”, dodaje Knežević.

“Naš dalji opstanak u ovoj Vladi bio bi kompromitujući, jer se naša država nalazi u jednom totalnom institucionalnom raspadu i mi ne želimo da dajemo legitimitet takvom raspadu”, poručuje Knežević.

Da li je kraj koalicije Kneževića i Mandića

Odluka o tome da li će koalicija “Za budućnost Crne Gore” nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, izjavio je lider DNP-a Milan Knežević.

“Sa kolegom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je Knežević.

Smatra da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.

Politika

Milatović ipak proglasio “plave” zakone

Nakon što je prvobitno odlučio da Skupštini na ponovno razmatranje vrati u ponedjeljak 25 usvojenih “plavih” zakona, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se ipak predomislio i proglasio ih, objasnivši da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.

“Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave. Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta”, naveo je Milatović u saopštenju za javnost.

Iz Vlade kazali su juče da svi zakoni koji su u ponedjeljak usvojeni s “plavom zastavicom” (važni za zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU), da imaju mišljenje Evropske komisije, da je održana javna rasprava o njima i da su u njih unesene evropske direktive.

U nastavku prenosimo integralno obraćanje predsjednika Milatovića.

“Poštovani građani,

Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine.

Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave.

Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.

Na ovaj način sam još jednom htio da pokažem da su Crnoj Gori neophodne otvorene liste, kako bi građani mogli da biraju poslanike koji zaista zastupaju njihove interese, koji čitaju zakone i aktivno učestvuju u raspravama o budućnosti ove zemlje.

Na kraju, upravo oni koji vode kampanju protiv mene, vođeni isključivo ličnim animozitetom i borbom za opstanak na vlasti, dokazali su da predstavljaju najveće protivnike istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore.

Svi u Crnoj Gori znaju istinu: EU put koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda. EU put koči stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru. EU put koče netransparentni ugovori sa UAE, koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koči slaba ekonomija i partijsko zapošljavanje. EU put koči i to što nemamo zakone o Vladi i Skupštini, kao i izbori u Šavniku koji traju već četiri godine. EU put koči i nedostatak napretka u izbornoj reformi, kao i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim pozicijama.

Svi sve znaju, ali je izgleda naš usud što i bivši i sadašnji na vlasti uvijek biraju sjaj Dubaija umjesto evropskih pravila”, poručio je predsjednik Milatović.