Politika

Pejović: Pokret Evropa sad spreman za parlamentarne izbore

Ubjedljiva pobjeda našeg kandidata Jakova Milatovića na predsjedničkim izborima znači da je Crna Gora zaokružila proces demokratske tranzicije vlasti započet 30. avgusta 2020. godine. Predsjednički izbori jesu istorijski po značaju i rezultatu. Stoga, sasvim je realno da seriju pobjeda započetih od lokalnih izbora, pa preko predsjedničkih, potvrdimo i na parlamentarnim izborima. Pokret Evropa sad je apsolutno spreman za izbore zakazane za 11. jun, kazao je u razgovoru za “Dan” generalni sekretar te stranke Boris Pejović.

On je kazao da je Pokret Evropa sad već organizaciono pokazao da može samostalno preuzeti odgovornost i dominantno iznijeti uspješno proces do kraja, ali su otvoreni za saradnju koja na programskim osnovama može imati sinergiju.

“U narednom periodu naši stranački organi će razmotriti različite modalitete nastupa. Izvjesno je da ćemo ubrzo započeti konsultacije sa svim organizacijama koje su podržale našeg kandidata u prvom krugu predsjedničkih izbora. Savez sa lokalnim građanskim listama i drugim subjektima i pojedincima prepoznatim po odgovornim ulogama u društvu pokazao se kao veoma dobar i djelotvoran pristup. Zato je realno da se takva saradnja nastavi i na predstojećim parlamentarnim izborima”, rekao je Pejović.

Upitan da li je i Demokratski front za njih poželjan partner, ističe da su im poželjni partner činioci koji će podržati program Evropa sad dva, “što će biti konkretan dokaz da djelima želimo mijenjati životni standard nabolje”.

“Veoma je značajno da se u narednom vremenu takmičimo idejama kako zatečeno stanje unapređivati i tako uspostavljati novi sistem vrijednosti. Vjerujem da je vrijeme neutemeljenih i senzacionalističkih napada na Evropu sad iza nas i da ćemo imati korektnu izbornu kampanju, što će u velikoj mjeri uticati i na postizborni epilog. Dakle, saradnja uvijek zavisi od spremnosti dvije strane. Nadamo se da je i DF-u interes stabilna vlada, koja će na putu evropskih integracija imati dovoljnu podršku parlamenta da sprovede sve neophodne reforme do kraja”, istakao je Pejović.

Iako su parlamentarni izbori zakazani za 11. jun, konstantno se pominje da dio parlamentarne većine želi da ih novoizabrani predsjednik Jakov Milatović odloži. Naš sagovornik podsjeća da je poslednji rok za predaju izbornih lista, na osnovu kalendara Državne izborne komisije, 16. maj tekuće godine.

“Takođe, još uvijek imamo na snazi Zakon o predsjedniku Crne Gore, koji je usvojen glasovima parlamentarne većine. Pomenuti zakon je veoma jasan i po pitanju raspuštanja Skupštine, tako da bi svako odlaganje, mimo odluke Ustavnog suda, bilo izraz nepotrebnog političkog i pravnog rizika, uz dodatnu kompleksnost da imamo izbornu kampanju usred turističke sezone. Crnoj Gori su neophodni hitni izbori i nova parlamentarna većina koja će deblokirati stanje u brojnim institucijama”, smatra naš sagovornik.

Kako je dodao, Crnoj Gori je neophodna politička stabilnost kako bismo u narednom četvorogodišnjem mandatu imali Vladu posvećenu ubrzanoj dinamici privrednog i ekonomskog razvoja i afirmaciji vladavine prava.

“Nova vlada bi imala prioritet da zemlju vodi ka punopravnom članstvu u EU i da, uz obezbijeđeni bolji standard za sve građane, uspješno završi borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, ističe Pejović.

Kako je naglasio, veoma je važno imati funkcionalne, profesionalne i nezavisne institucije.

“Zato i nije dobro razmišljati u pravcu odlaganja izbora. Nova većina ima zadatak da riješi blokadu prije svega u VDT-u i Sudskom savjetu. Takođe, veoma su važne i izborne reforme, koje zahtijevaju kvalifikovanu većinu. Možemo zaključiti da aktuelni saziv parlamenta nema kapaciteta, a izgleda ni volje, da riješi sve ove probleme. Stoga je očigledno da će to sačekati novu većinu”, ocijenio je Pejović.

Upitan o čestim hapšenjima javnih funkcionera, naglašava da je ključna poruka da ne smije biti nedodirljivih.

“Svi koji su se ogriješili o zakon moraju odgovarati, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali. Takođe, treba ispitati sva sumnjiva djelovanja pojedinaca koji su pripadali bivšem režimu ili su mu bliski. Našoj zemlji je neophodna pravda bez selektivnosti i u takvom pristupu SDT ima našu punu podršku”, poručio je Pejović.

Slične teme:boris pejović Crna gora pokret evropa sad

Sledeće

Muratović: Put kojim se Crna Gora kreće vodi u ponor

Ne propustite

Milatović: Supruga je moj temelj

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.