Prva godina mandata Vlade Crne Gore obilježena je intenzivnim političkim događajima, podjelama u parlamentu i pokušajem stabilizacije partijske scene, kao i ambicioznim ekonomskim reformama koje imaju za cilj unapređenje životnog standarda građana. Na čelu Vlade, premijer Milojko Spajić i njegovi saradnici u parlamentu radili su na smanjenju političkih tenzija i usmjeravanju zemlje ka ekonomskom prosperitetu i daljoj integraciji u Evropsku uniju (EU).

Političke tenzije i podjele

Od samog početka, politička scena Crne Gore bila je podijeljena, naročito nakon ostavke predsjednika države Jakova Milatovića na sve funkcije u pokretu Evropa sad, koji je osnovao zajedno sa Spajićem. Uslijedio je niz ostavki i reorganizacija unutar pokreta, uključujući raspuštanje opštinskih odbora u Podgorici i Baru, što je dodatno unijelo nesigurnost u stabilnost vladajuće koalicije.

Premijer Spajić brzo je reagovao i, u nekoliko dana, konsolidovao pokret, ostavljajući Milatovića politički oslonjenog na tanku podršku. Dodatno je pritisak pojačan uvođenjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, što je uzrokovalo oštre podjele među parlamentarnom većinom, naročito između pro-srpskih i pro-hrvatskih stranaka.

Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu

Usvajanjem rezolucije kojom se osuđuju zločini nad Srbima u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, Crna Gora je postala prva država koja je donijela takvu rezoluciju. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije unutar same Crne Gore i među susjednim zemljama, posebno Hrvatske. Hrvatske vlasti oštro su se usprotivile, a neki hrvatski zvaničnici najavili su moguće sankcije za crnogorske poslanike koji su glasali za rezoluciju.

Rezolucija je simbolički usvojena na Vidovdan, dan koji ima poseban značaj za srpski narod, uz tvrdnje crnogorskih lidera da je njena svrha osuda zla, bez namjere da se cilja bilo koji narod ili savremena država. Iako je ovaj čin izazvao političke turbulencije, Vlada je uspjela zadržati većinu potrebnu za dalji rad, zahvaljujući izmjenama koje su omogućile da rezolucija bude prihvaćena od strane šireg kruga poslanika.

Ispunjenje kriterijuma za pristupanje EU (IBAR)

U evropskom okviru, Crna Gora je postigla značajan napredak nakon što je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjera u poglavljima vladavine prava (poznat kao IBAR). Ova potvrda bila je ključna za dalji put Crne Gore prema EU, a predsjednik Skupštine Andrija Mandić pohvalio je zajedničke napore svih poslanika u ostvarivanju ovog cilja. Premijer Spajić istakao je da su podrška i optimizam evropskih partnera od suštinskog značaja za nastavak reformi koje su neophodne za postizanje članstva u EU do 2028. godine.

Ekonomske reforme i Program „Evropa sad 2“

Jedan od ključnih ciljeva vlade bio je unapređenje životnog standarda kroz ekonomski program Evropa sad 2, koji uključuje značajno povećanje minimalne i prosječne plate u zemlji. Premijer Spajić najavio je da će prosječna plata uskoro dostići 1.000 eura, dok će minimalna plata biti povećana na 700 eura u urbanim sredinama, a na 600 eura u manje razvijenim dijelovima zemlje.

Dodatno, Vlada je predložila smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime želi olakšati poslovanje poslodavcima i povećati plate zaposlenima. Ova reforma finansira se bez povećanja poreza ili novih zaduženja, što predstavlja održiv pristup ekonomskom rastu i fiskalnoj stabilnosti.

Prva godina Vlade Milojka Spajića donijela je mnoge izazove, ali i značajne uspjehe. Kroz konsolidaciju političkih snaga, donošenje važnih rezolucija i sprovođenje ambicioznih ekonomskih reformi, Crna Gora je nastavila svoj put ka evropskoj budućnosti. Pitanje evropskih integracija i uspostavljanje stabilne političke klime ostaju ključni ciljevi za naredni period, dok građani očekuju nastavak napora za poboljšanje životnog standarda i dalji ekonomski napredak.

Ovo je istorijski dan za Crnu Goru i evropsku budućnost države, kazao je premijer Milojko Spajić, na predstavljanju izvještaja Evropske komisije za ovu godinu.

“Malo je reći da možemo biti ponosni na učinjeno. Ovdje nijesu mjereni samo rezultati rada Vlade već i opozicije i NVO sektora”, kazao je Spajić, u Evropskoj kući u Podgorici.

Izvještaj je, kako kaže premijer, potvrda da je Vlada dobro podesila koordinate. On je kazao i da je ovo najbolji Izvještaj EK do sada.

“Izvještaj daje jasnu mapu puta i konačno vidi pristupanje EU ne kao mogućnost već kao izvjesnost”, kazao je premijer.

Kako je saopštio Spajić, 44. Vlada i 28. saziv Skupštine imaju šansu da Crnu Goru čine 28. članicom EU.

“Ovi ljudi imaju šansu za vječnost i iskreno se nadam mudrost da to ne ispuste. Nastaviću da dajem sve od sebe i nikome neću dozvoliti da taj put ugrozi. Platforma koju ćemo ponuditi nazvana “Barometar 2026” okupiće sve koji su iskreno posvećeni ovom cilju sa namjerom da nakon što do kraja godine zatvorimo četiri poglavlja, da do 2026. zatvorimo i preostalih 26 poglavlja”, poručio je premijer.

Crna Gora učvrstila poziciju kao lider u procesu pristupanja EU

Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da EK pod novim rukovodstvom ostaje fokusirana na proširenje EU.

“Novina će biti i da ćemo imati komesara koji će se isključivo baviti proširenjem. Prošla godina je bila pozitivna za proširenje”, kazao je Satler i dodao da se to odnosi na cio region.

Kada je riječ o Crnoj Gori, kako ističe Satler, veoma je pozitivan nalet iz Brisela se može osjetiti i u našoj državi. Približavanje Zapadnog Balkana EU, kako je naveo, odslikava i Plan rasta za te države.

Do karaj ove godine Crna Gora bi trebalo da postane i dio SEPE, naveo je Satler. Saopštio je i da je Izvještaj EK, u poređenju sa prošlom godinom jasno pozitivniji.

“Ukratko, njegova suština je da je Crna Gora učvrstila svoju poziciju kao predvodnik u procesu pristupanja EU i kao lider u procesu pristupanja EU. Ovaj izvještaj je pozitivan i ističe izazove koji postoje”, poručio je Satler.

On je saopštio i da je Crna Gora razvila ambicioznu mapu puta za zatvaranje poglavalja do 2026. godine. To je, kako kaže Satler, ambicionaz cilj, ali ostvariv.

“EU podržava zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine. Optimističan sam da se to može desiti u decembru ove godine”, kazao je Satler.

Među izazovima naveo je sprovođenje izborne reforme, Poglavlje 19 i Poglavlje 2, gdje Crna Gora treba da pojača napore, kao i Poglavlje 27 – zaštita životne sredine.

“Mislimo da predstavljanje ovog Izvještaja znači da je čaša polupuna”, kazao je Satler i dodao da fokus treba da bude na konsenzusu.

Izvor: RTCG

Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković kazao je na današnjoj konferenciji za novinare da prije godinu, kada je vlast činila uprava sa Ivanom Vukovićem, svega 2,35 odsto zaposlenih u Glavnom gradu su bili srpske nacionalisti, odnosno svega 19 zaposlenih. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da je riječ o rodnoj, etničkoj, nacionalnoj, političkoj i ljudskoj moralnoj diskriminaciji.

Taj podatak, kako je kazao, saopšten je iz Službe za ostvarivanje izvršne funkcije gradonačelnik, a da ga je potpisala sekretarka Dragica Milačić.

Knežević je kazao da je dokument postavljen 17. februara prošle godine, ali da je skrivan do današnjeg dana.

Ističe da 2.35 odsto zaposlenih Srba u Glavnom gradu “nije slučajna cifra”.

“Ovo je trebalo da bude narativ i standard šta i kako da se uradi sa građanina koji se izjašnjavaju kao Srbi pred popis koji je trebao da se održi. Ovo je trebalo da znači da nam slučajno ne pada na pamet da iniciramo dvojno državljanstvo. Ovo je poruka i onima koji se bune kada pitamo koliko ima Srba zaposlenih u lokalnim samoupravama do i poslije 2020. godine”, kazao je Knežević.

Kako ističe, od 2006 do 2020. ni jedan Srbin nije obavljao funkciju ministra, predsjednika ili ambasadora.

Navodi da u Podgorici 87,5 odsto Crnogoraca radi u Glavnom gradu, dok su ostali, kako kaže, na manjem postotku.

“Slika i prilika građanske Crne Gore”, kazao je Knežević.

On se potom obratio predsjedniku države Jakovu Milatoviću, i pitao da li želi sa ljudima koji su Srbe doveli na 2,5 odsto u Glavnom gradu da pravi koaliciju.

Upitao je želi li sa njima da gradi Podgoricu.

“Treba li da ga podsjetim da su ga Srbi podržali u drugom krugu izbora… Da ih nije bilo još bi Milo bio predsjednik”, istakao je Knežević.

Izvor: RTCG