Zeta
Opština Zeta se do juna finansira iz budžeta Glavnog grada
Opština Zeta, koja se po zakonu do juna sledeće godine finansira iz budžeta Glavnog grada, tražila je da im opredijelimo 933.000 eura.
Namjera nam je da u narednoj godini preuzmemo dio duga Vodovoda po osnovu kredita koji imaju kod IRF-a za izgradnju kanalizacione mreže na području Zete i Tuzi od 165.000 eura, rekla je Snežana Popović
Opština Zeta, koja se po zakonu do juna sledeće godine finansira iz budžeta Glavnog grada, tražila je da im opredijelimo 933.000 eura, a mi smo opredijelili 650.000 eura i dodatnih 98.000 eura za rad političih partija, saopštila je Snežana Popović, sekretarka za finansije. Popović je to rekla odgovarajući na pitanja „Dana“ koliko će novca iz gradske kase biti opredijeljeno novoosnovanoj opštini.
Snežana Popović je navela da su se prilikom određivanja novca za novoosnovanu opštinu držali realnih podataka i realnog broja zaposlenih.
– Opština Zeta tražila je 933.000 eura. Dostavili su veći zahtjev nego što im je odobreno sredstava. Ne znam kakva će biti organizaciona struktura, kako će nova gradska uprava donijeti odluku o organizaciji opštine. Mi smo se držali realnog broja podataka, realnog broja zaposlenih i ono što mi finansiramo. Za godinu smo davali 1.330.000, a polovina toga je 650.000 eura. Što se tiče kapitalnih projekata koji se odnose na Opštinu Zeta, budžetom Glavnog grada mogu biti planirani samo oni projekti koji su zaključeni do 20. avgusta, to jeste do momenta proglašenja samostalnosti Oštine Zete. Mi smo u obavezi da finansiramo opštinu do 30. juna naredne godine, a rok do kada Opština Zeta treba da donese budžet je 90 dana od momenta konstituisanja Skupštine – navela je Popović.
Obrazlažući nacrt budžeta za narednu godinu koji je planiran na 106,5 miliona eura, Popović je navela da je u gradska kasa planirana na realnim osnovama, te da je on najveći u istoriji Glavnog grada.
– S obzirom na to da smo ispoštovali sva fiskalna pravila i da smo na vrijeme poslali materijal Ministarstvu finansija očekujem da do kraja javne rasprave dobijemo pozitivno mišljenje na materijal. Planirali smo zakonom propisane obaveze, kapitalni budžet je planiran na način što smo uvrstili započete investicije i to one koje su planirane strateškim planovima i one koje se finansiraju iz međunarodnih kredita i donacija. Budžet je planiran na bazi smjernica koje smo dobili od Ministarstva finansija, zahtjeva potrošačkih jedinica i realne procjene prihoda i izdataka– navela je Popović.
Snežana Popović je dodala da su tekući prihodi veći od tekućih rashoda i otplate duga.
– Budžetski deficit je planiran 14,5 miliona manje u odnosu na ovu godinu. Početkom oktobra dobili smo saglasnost Ministarstva finansija na prekoračenje deficita u 2023. godini imajući u vidu da ono služi za finansiranje kapitalnih izdataka. Finansiranje grada u najvećoj mjeri u narednoj godini biće oslonjeno na sopstvene izvore. Strukturnu ukupnih prihoda čine sopstveni prihodi – 43.120.000, ustupljeni – 33.910.000, prenijeta sredstava iz prethodne godine su 11.200.000, kreditna sredstva 1.700.000, transferi od države 100.000 i donacije 16.410.000 eura – navela je Snežana Popović.
Kada su u pitanju rashodi, kako je navela Snežana Popović, na tekuću budžetsku potrošnju ide 42.668.000, otplatu duga 5.400.000 i kapitalni budžet 58.390.000 eura.
– To znači da Glavni grad i u narednoj godini prioritet daje kapitalnom razvoju. Prilikom planiranja tekuće budžetske potrošnje pošlo se od zatjeva potrošačkih jedinica, stvorenih ali i zakonskih obaveza. Kada se posmatra bilans izdataka najveće učešće imaju ostali transferi koji iznose 13,5 miliona eura i to su transferi opštinama, budžetu države i privrednim društvima. U narednoj godini planirana je otplata 5,4 miliona eura. Kreditne obaveze se odnose na infrastrukturne projekte i namjera nam da je u narednoj godini preuzmemo dio duga Vodovoda po osnovu kredita koji imaju kod Investiciono razvojnog fonda za izgradnju sedkundarne kanalizacione mreže na područje Zete i Tuzi u iznosu od 165.000 eura. Po tom osnovu ćemo tražiti saglasnot Agencije za zaštitu konkurencije – kaže sekretarka za finansije.
Kapitalni budžet planiran je na 58.390.000 eura.
– Najviše novca odnosi se na lokalnu infrastrukturu i to 46.367.000, građevinske objekte 5.165.000, opremu 4. 710.000, za investiciono održavanje 2.147.000 eura. U kapitalnom budžetu planiran je završetak započetih projekata koji su ocijenjeni kao prioritetni. I u narednoj godini, najznačajniji projekat je sistem za prečišćavanje otpadnih voda za koji je predviđeno 18.570.000 eura. Takođe, u narednoj godini prioritet će biti investicije po pitanju saobraćaja – rekla je Snežana Popović.
Izvor: Dan
Zeta
Asanović: Pečat bez papira, građevinska inspekcija bez rješenja o zabrani izvođenja radova
Građevinska inspekcija još uvijek nije donijela rješenje o zabrani izvođenja radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, iako je rok za otklanjanje nepravilnosti istekao 2. februara, što je predsjednik Opštine Mihailo Asanović označio kao hitan propust koji zahtijeva hitnu reakciju inspektora.
” Dana 29.1.2026. godine nadležni inspektor Ministarstva za urbanizam sačinio je zapisnik kojim su utvrđene nepravilnosti i ostavljen rok od tri dana za njihovo otklanjanje. Navedeni rok je istekao dana 02.02.2026. godine, a do danas, odnosno 04.02.2026. godine, nepravilnosti nijesu otklonjene, niti je donijeto rješenje kojim bi se obezbijedilo izvršenje naložene mjere”, kazao je Asanović u izjavi dostavljenoj medijima.
Imajući u vidu da je protekao nalogom inspektora dat zapisnikom ostavljeni rok, potrebno je, kaže Asanović, da inspektor preduzme upravnu mjeru iz svoje nadležnosti.
“Shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru, kojim je propisano da je inspektor dužan da, u slučaju nepostupanja po naloženim mjerama u ostavljenom roku, preduzme dalje mjere po službenoj dužnosti, da se u cilju sprečavanja daljeg nezakonitog postupanja može i mora donijeti rješenje o zabrani obavljanja radnji, odnosno zabrani izvođenja radova, kao i da se mjere inspekcijskog nadzora preduzimaju hitno i bez odlaganja, a u vezi sa odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, ovim putem potrebno je da Građevinska inspekcija hitno i bez odlaganja preduzme sve zakonom propisane mjere, izvrši kontrolu postupanja po zapisniku od 29.1.2026. godine i donese rješenje o zabrani dalje gradnje u skladu sa važećim propisima”, kazao je Asanović.
Do 16. avgusta 2022. godine opština Zeta je bila gradska opština u okviru glavnog grada Podgorice, kao gradska opština Golubovci. Te, 2022. (16. avgusta) Zeta je postala nova opština, odvajanjem 15.305 hektara površine od Podgorice, a prema poslednjem popisu na ovom području živi 16.206 stanovnika.
Zeta je dobila status punopravne opštine, izmjenom više zakona u Skupštini Crne Gore. To je učinjeno na vanrednoj sjednici parlamenta voljom poslanika DPS-a, SD-a, SDP, URA, Bošnjačke stranke i albanskih partija.
Protiv su bili poslanici Demokratskog fronta i Demokrata .
Nova Opština Zeta dvije i po godine,nakon sticanja samostalnosti ima zavidan budžet od 14,7 miliona, sa prosječnom platom od 1.154eura, tako da ta lokalna samouprava, već 2,5 godine ,,sama sebe izdržava”.I to čini uspješno.
……………………………………………………………………………………
Neke datume i događaje ne treba objašnjavati. Kada kažemo 13. jul ili 19. decembar – zna se značenje i oslobodilačka simbolika tih datuma, pa uz njih ne treba pisati puni naziv – Dan ustanka crnogorskog naroda ili Dan oslobođenja Podgorice.
Ima takođe značajnih datuma iz naše istorije o kojima i dobro informisani pa i neki visokoobrazovani malo znaju. Istorijske knjige ih rijetko ili tek uzgred spominju, a s druge strane gotovo ništa nije učinjeno da u svakodnevnom životu budu primijećeni, nazivom ulice ili na neki drugi način. Jedan od takvih datuma je 27. januar ili po novom kalendaru 8. februar 1879. godine.
Pokušajte da se prisjetite – šta se u Podgorici i njenoj okolini dogodilo na taj dan, prije 147 godina? Tog 27. januara, odnosno 8. februara 1879. godine Podgorica i Zeta su, nakon Berlinskog kongresa, ponovo postale dio crnogorske države. Naime, 21. januara 1879. u Virpazaru je potpisan sporazum prema kojem je turska vojska napustila Podgoricu i okolinu, a crnogorska vojska je zaposjela. Time je okončana turska vlast na ovom području koja je započeta u 15-tom vijeku. Podgorica, a samim tim i Zeta, odnosno Golubovci, postali su dio Knjaževine Crne Gore.
U Državnom arhivu Crne Gore čuva se original tog dokumenta čiji je naslov: “Sporazum između crnogorskih i turskih komesara o evakuaciji i zaposijedanju teritorija u skadarskom vilajetu, na osnovu odredaba Berlinskog ugovora (1879.).“
Tim dokumentom je precizirano : “…27. januara otomanske trupe će već od sedam sati ujutro početi da napuštaju ušančeni logor Spuž-Podgorica, kao i ostale djelove koji mu pripadaju…”
I potom se objašnjava kako će odstupati turska vojska…U sporazumu je takođe navedeno da “stanovnicima, koji budu htjeli da se isele iz mjesta pripojenih Crnoj Gori, biće odobrene olakšice, kako u pogledu otuđenja njihovih dobara tako i u pogledu njihovog iseljenja…”
O tom važnom datumu i događajima iz godine u godinu saznajemo više već od 8. februara 2013, kada je prvi put obilježen Dan gradske opštine Golubovci.
Odluku o tome jednoglasno su donijeli odbornici Skupštine opštine Golubovci na sjednici ( neka i taj datum ostane zapisan) 24. oktobra 2012. godine na prijedlog komisije u sastavu: dr Jovan Kavarić (predsjednik ) i članovi: prof. dr Novica Vujošević, prof. Mihailo Majić, predsjednik Gradske opštine Dušan Radonjić i predsjednik Skupštine te lokalne samouprave Milenko Maraš.
Stručni konsultant komisije profesor dr Živko Andrijašević kaže da 27. januar, odnosno 8. februar 1879. označava ne samo oslobođenje od viševjekovne turske okupacije i dan kada su Golubovci (Zeta) vraćeni crnogorskoj državi, nego i početak administrativnog uređenja oblasti Zete u crnogorskoj državi i ustanovljenje prvih organa lokalne vlasti. „Obilježavanje tog datuma ne afirmiše bilo koje ideološko ili političko uvjerenje, niti može biti izvor bilo kakvih konfrotacija, već afirmacija univerzalnog ideala slobode (nacionalnog oslobođenja) i pripadnosti Zete državnom nasljeđu Crne Gore“, naglasio je Andrijašević.
Zbog tih vrijednosti i značaja, kada je Crna Gora opet dobila svoju Zetu, i odluka obilježavanja tog datuma kao Dana gradske opštine prihvaćena je jednoglasno. Dakle, svi prisutni na sjednici Skupštine kroz izjave predstavnika odborničkih klubova podržali su predloženi datum, tako da rasprave praktično i nije bilo, iako je komisija, za dan gradske opštine, bila predložolila još dva datuma iz istorije Zete:Prvi, 15. odnosno po novom kalendaru 28. jul 1904. kada su Golubovci imenovani za sjedište Zetske kapetanije i drugi, 27. jul 1945.godine, kada je u Golubovcima formiran Mjesni narodni odbor…
Naime, svi su se saglasili da 8. februar iz 1879. nije značajan samo zbog toga što se Zeta sastavila sa svojom matičnom državom nego što taj datum ima i dublju dimenziju i, kako neko zapisa, sadrži “ostavštinu za budućnost”. A ta “ostavština”, sadržana je u Proklamaciji koju je kralj Nikola, povodom prisajedinjenja, uputio narodu Podgorice i Zete:
“…Ovo prisajedinjenje, koje je stečeno mnogom dragocjenom krvlju naroda mojega i utvrđenog blagovoljenjem jevropskih sila, izvršeno je danas po prethodnom sporazumjenju mojem sa njegovim veličanstvom sultanom.
Od ovog časa vi postajete slobodni državljani crnogorski i sudovi i sve vlasti moje stupaju u život u mjestima vašim …”
I sljedeće riječi iz Proklamacije odražavaju suštinu odnosa u državi i tradiciju Crne Gore :
“Narode! Moja vojska koja je danas zamijenila dosadašnju posadu carsku, dolazi k vama, kao braći svojoj , veselo s bratskom ljubavlju i oduševljenjem.
Njezina će dužnost uvijek biti , da vam čuva mir i red u kojem ćete najbolje otpočinuti i s pomoću božjom, na korist svoju, opet se prihvatiti svojih poslova i rada, da vam procvjeta svako blagostanje. Svi pazari i putevi otvoreni su od danas i svaki je na njima slobodan siguran za sebe i svoje imanje, kao u kući svojoj…”
I danas, kada sve snage upiremo da sustignemo Evropu, neke od njenih savremenih dostignuća, ugrađeni su u temelje, Berlinskim kongresom, uspostavljene države i te društvene vrijednosti sadržane su u amanetu crnogorskog suverena da na ovim prostorima svi žive u miru i ljubavi –“sve tri vjere…“
“Muhamedanci! Vas neće dijeltiti vjera od našijeh pravoslavnijeh i katoličkijeh sudržavljana. Svi skupa uživaćete jednaku i istu ljubav Moju, jednaku i istu pravicu zakona mojijeh. Svaki je slobodan u svojoj vjeri , u svojim dobrim običajima, u svom radu ..”
Poruke kralja Nikole prihvaćene, a ona s kraja proklamacije:
”Narode! prioni oko rada…” posebno se primila u Zeti. Taj kraj poznat je po radišnim ljudima koji su unazad deceniju – dvije, glavnu zaradu sticali baveći se zemljoradnjom i kako mnogi od njih kažu “novac su vadili iz zemlje“.
Danas je u Zeti sve više pogona male privrede, a kada je riječ o poljoprivredi – proizvodnja je sve savremenija …I dok stariji rade i grade, u četiri osnovne škole I jednoj srednjoj ,stasava oko 2000 mladih, koji će biti nova snaga za preporod Zete. O tome se posebno govori svakog 8. februara. Taj skoro zaboravljeni datum iz 1879. u narodno pamćenje vraća se kao Dan opštine . To je i prilika da se Nagradom „8. februar“ afirmišu rad i stvaralaštvo pojedinaca i kolektiva iz tog kraja.Tako će biti I ovog Osmog februara 2026.
(Mišljenja i stavovi kolumnista nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)
Zeta
U februaru druga Raštanijada u Zeti
Na Trgu Anovi, u nedjelju 15. februara 2026. godine, sa početkom u 12 časova, biće održana II Rastanijada, manifestacija posvećena očuvanju tradicije i promociji autohtone kuhinje, sa posebnim fokusom na rastan kao nezaobilaznu namirnicu ovog podneblja.
„Rastanijada je događaj koji slavi našu tradiciju, domaću kuhinju i vrijednosti koje nas povezuju. Želja nam je da rastan, kao simbol jednostavne, ali zdrave i bogate ishrane, dobije mjesto koje zaslužuje“, poručuju organizatori.
U okviru manifestacije biće organizovano takmičenje u pripremi jela od rastana, tokom kojeg će učesnici predstaviti svoje kulinarsko umijeće, kreativnost i poštovanje tradicionalnih recepata. „Ovo nije samo nadmetanje u kuvanju, već prilika da se sačuvaju recepti i znanja koja su se prenosila generacijama“, ističu organizatori.
Posjetioci će imati priliku da degustiraju različite specijalitete, razgovaraju sa takmičarima i razmijene iskustva, ali i da osjete duh zajedništva koji Rastanijada njeguje. „Važno nam je da ljudi ovdje dođu ne samo zbog hrane, već i zbog druženja, kulture i osjećaja pripadnosti“, navode iz organizacionog tima.
Kako naglašavaju organizatori, II Rastanijada ima za cilj afirmaciju domaće kuhinje i podsticanje očuvanja tradicionalnih vrijednosti. „Želimo da ova manifestacija preraste u prepoznatljiv događaj koji okuplja ljubitelje dobre hrane, tradicije i autentičnih ukusa“, poručuju.
Organizatori su uputili poziv svim građanima, ljubiteljima gastronomije i predstavnicima medija da prisustvuju manifestaciji i budu dio priče koja slavi tradiciju, ukus i zajedništvo.
-
Politika2 дана ranijeMujović: Čestitam Kneževiću odlazak u političku penziju
-
Zeta22 сата ranijeAsanović: Pečat bez papira, građevinska inspekcija bez rješenja o zabrani izvođenja radova
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Miloš Medenica se javio iz Botuna
-
Politika1 дан ranijeMandić pozvao sve partijske funkcionere na sastanak, tema koalicija ZBCG?
-
Politika2 дана ranijeBešić: Izlazak DNP-a strateška odluka, raskol koalicije ZBCG nepovratan
-
Politika3 дана ranijeDNP predao predlog Skupštini – trobojka da bude “narodna i istorijska” zastava
-
Politika3 дана ranijeSkupština konstatovala ostavke Zogovića i Vukićević
-
Zeta1 дан ranijeU februaru druga Raštanijada u Zeti


