Priroda i društvo
Opasni hemijski narkotici na crnogorskim ulicama
Upotreba sintetičkih droga u velikom je porastu, a u Sjedinjenim Američkim Državama registrovano ih je čak 400 vrsta, dok je u Evropi skoro 200 različitih vrsta. Neke od njih ne zaobilaze ni Crnu Goru. To je Portalu RTCG kazao dobro obaviješteni sagovornik, koji je uputio upozorenje roditeljima da povedu računa o tome gdje idu i šta rade njihova djeca.
“Dobar broj ovih droga je pristutan na prostorima Balkana, pa tako i Crne Gore, i roditelji treba dobro da obrate pažnju na svoju djecu koja idu na žurke gdje lako mogu biti meta onih koji mogu da im podmetnu neku od tih lako dostupnih droga”, kazao je naš sagovornik.
On objašnjava da jedna od tih sintetičkih droga koja se najprije pojavila u Njujorku nosi naziv K2 ili Spajs (Spice), a da se danas može pronaći i na crnogorskim ulicama.
“Ova droga, na primjer, povećava tjelesnu temperature, kod konzumenta ostvaruje imunost na bol i osjećaj nenormalne snage. Nekada su potrebna po tri jaka policajca da savladaju narkomana pod dejstvom ove droge”, kaže ovaj dobro obaviješteni izvor.
On kaže i da je sintetička droga pod nazivom “krokodil” u Crnoj Gori i u Srbiji izazvala dosta smrtnih slučajeva, jer se, kako objašnjava, ne radi samo o opijatu, već o hemiji koja u sebi ima fosfora i teških metala i izaziva propadanje tkiva.
“Nefedron je opijat za žurke. Radi se o mješavini amfetamina, kokaina i ekstazija. Tu je i tableta poznata pod nazivom MDMA, ulični naziv esker ili eks. To je ustvari psihoaktivni sastojak ekstazija. Izaziva euforiju, ubrzan rad srca, visok krvni pritisak, sužavanje krvnih sudova, znojenje, napad panike i veliko nasilno ponašanje”, kaže naš izvor.
Prema njegovim riječima, od velikog broja sintetičih droga na prostorima Crne Gore evidentirano je prisustvo takozvanog “snagatora” koji izaziva veliku agresivnost i nerijetko dovodi do zaustavljanja rada srca.
“Koliko je jaka sintetička droga pod nazivom “sintetički kanabinoid 2201″ reći ću vam najbolje ako uporedimo sa marihuanom, odnosno ako kažemo da djeluje čak osamsto puta jače od marihuane”, kaže naš izvor.
On kaže da među poznatije sintetičke droge koje se mogu sresti i na našim ulicama i u noćnim klubovima spada i LSD, kao najjača sintetička droga, koja se prenosi putem papirića na kojima je rastvor ove droge, ili rjeđe u obliku praha, pilula i kapsula, sa dejstvom od dvanaest sati.
“Poznatije sintetičke droge su i amfetamin, metafetamin sa uličnim nazivima spid ili kristal, zatim metadon, takozvani kristalići sa djelovanjem od čak trideset sati. DHB nazivaju još i droga za silovanje. Tu je još veliki broj sintetičkih droga o kojima bi moglo i trebalo više da se zna”, kaže naš izvor.
Sintetičke droge su, inače, na drugom mjestu najviše konzumiranih narkotika širom svijeta, poslije maruhuane, ispred heroina i kokaina, saopštila je ranije i Agencija UN za borbu protiv droge i kriminala (UNODC).
Poslije kanabisa, ATS (stimulansi tipa amfetamina) druga je najviše korišćena droga širom svijeta i nadmašila je heroin i kokain, dok na prvom mjestu ostaje kanabis, naveo je UNODC u izvještaju o narkoticima ATS, među koje spadaju ekstazi i metamfetamin.
Agencija UN je upozorila da je ova vrsta droga veoma opasna, ali da privlači manje pažnje od heroina i kokaina.
“Pristupačnih cijena i jednostavne za proizvodnju, droge ATS su privlačan izbor za milione korisnika u svim djelovima svijeta i pružaju kriminalcima mogućnost ulaska u novo i neistraženo tržište. Za razliku od droga biljnog porijekla, poput opijata i kokaina, sintetičke droge mogu se proizvoditi bilo gdje, s malim početnim kapitalom kriminalaca”, upozoreno je iz Agencije UN.
Količina zaplijenjenih narkotika ATS u jugoistočnoj Aziji ukazuje, tako, na trend dramatičnog porasta – od 2008. godine kada je zaplijenjeno 32 miliona tableta metamfetamina, do narednih nekoliko godina u kojima su zapljene dostigle 130 miliona.
Proizvodnja amfetamina naglo je povećana u zapadnoj Africi i Latinskoj Americi, dok je u Evropi i istočnoj i jugoistočnoj Aziji u porastu trend ubrizgavanja ATS injekcijama, čime se povećava opasnost od zaraze virusom HIV.
Sagovornik Portala RTCG objašnjava da je najveći proizvođač sintetičkih droga u Evropi Holandija, ali da kriminalne grupe sa naših prostora ove droge krijumčare iz Turske i Bugarske.
“Šverc ekstazija iz Turske ide preko Novog Pazara, Rožaja, Prijepolja do Sarajeva. Osim ove grupe, na Crnu Goru su naslonjene još dvije grupe, iz Doboja i Dervente”, objašnjava naš izvor.
Prema njegovim riječima “sintetikom” se bavi i jedna kriminalna grupa u Splitu, kao i u Zadru.
“Na Kosovu, zbog velikog prisutva heroina i kokaina, sintetičke droge su zanemarljivo prisutne, ali kosovski Albanci zato rade sa ekstazijem u Italiji, Njemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama”, kaže ovaj izvor.
Za razliku od Srbije gdje je postojalo nekoliko fabrika i laboratorija za proizvodnju sintetičkih droga, naš izvor izvor tvrdi da nije poznato da u Crnoj Gori eventualno postoje takve laboratorije, ali naglašava da je naša država značajno tranzitno područje i za ovu vrstu narkotika.
U ukupnom švercu narkotika kroz Crnu Goru, sintetičke droge, prema nekim podacima, učestvuju sa sedam do deset odsto.
A gdje god ima šverca, tu ima i crnogorskih državljana. Tako je prije nekoliko godina jedan državljanin Crne Gore uhapšen u Švedskoj zbog pokušaja šverca šesto tableta sintetičke droge popularno nazvane “supermen”.
“Supermen” je jedna od takozvanih sintetičkih droga kojih ima veliki broj, i ustvari predstavlja lažni ekstazi, sa velikim opasnostima od smrtnog ishoda konzumiranja ove droge.
“Osim mladih ljudi, roditelji su ti koji treba da znaju mnogo više o sintetičkim drogama, o tome koliko su opasne, i koji treba da vode računa šta njihova djeca rade kada odu na žurke, gdje se najčešće, pored standardnih narkotika, koriste i mnogo opasnije sintetičke droge”, kazao je sagovornik za Portal RTCG.
Izvor: RTCG
Može vam se dopasti
Priroda i društvo
Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi
Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.
“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.
Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.
U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.
Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.
Priroda i društvo
Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca
Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.
To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.
U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.
Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.
Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.
Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.
S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.
Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.
Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.
Priroda i društvo
Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija
Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.
Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.
Konflikt sa postojećim zakonodavstvom
U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.
Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.
Posljedice po medije
Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.
Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.
Istaknuto
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
Kompanija Lidl Crna Gora, koja je ljetos dobila urbanističko-tehničke (UT) uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta u Bijelom...
Zećanka među najboljim studentima Univerziteta Crne Gore
Pripremio: Vladimir Jovanović
Ruža Đuretić izabrana za potpredsjednicu SO Zeta
Odbornica Nove srpske demokratije u Skupštini opštini Zeta, Ruža Đuretić izabrana je za potpredsjednicu. Njeno imenovanje podržalo je 17 odbornika...
Asanović: Novi asfalt za 130 ulica kroz Zetu
Na teritoriji Zete uskoro će početi asfaltiranje 130 ulica, a u sklopu te akcije predviđena je rekonstrukcija nekoliko putnih pravaca...
Rukometašice Zete slavile protiv Rudara
Pripremila: Tamara Raičević
Najnovije
Istaknuto
-
Zeta4 дана ranije
Asanović: Sedam godina se ne zna gdje su i čija su dva stana
-
Događaji4 дана ranije
Besplatno testiranje inteligencije za građane Zete
-
Zeta2 дана ranije
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
-
Zeta2 дана ranije
Domazetović: Građani Zete ukrotili politiku DPS-a
-
Događaji4 дана ranije
Akcija zaposlenih KIC-a “Zeta” – humanost na djelu
-
Sport3 дана ranije
Zećanin, Nikola Krstović, het-trikom predvodio reprezentaciju do pobjede
-
Servisne informacije3 дана ranije
Na liniji Botun – Masline sjutra izmijenjen red vožnje
-
Događaji4 дана ranije
Dvodnevna obuka u Zeti: Kultura za mlade, mladi za kulturu