Crnogorski startup MyTurn lansirao je novu, besplatnu verziju aplikacije za porodice u Crnoj Gori, koja sada prati porodicu kroz različite faze odrastanja djece i donosi sadržaje i iskustva prilagođena različitim uzrastima, kao i nove pogodnosti za cijelu porodicu.

Nova verzija prvi put je predstavljena na konferenciji „Djeca za 21. vijek“, koju je MyTurn, uz podršku kompanija MTEL, Efel Motors – Toyota i Hipotekarna banka, organizovao 9. oktobra u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore.

Iza njenog razvoja stoji više od godinu dana rada, kao i iskustvo koje je MyTurn tim tokom prethodnih godina stekao kroz razgovore sa djecom, roditeljima i stručnjacima. Aplikacija je prvobitno nastala sa idejom da kroz igru pomogne djeci da razvijaju zdrave navike, samostalnost i osjećaj odgovornosti, a sada tu ideju proširuje na različite faze odrastanja.

„MyTurn smo od početka gradili slušajući porodice koje ga koriste. Kako su djeca rasla, mijenjale su se njihove potrebe, ali i izazovi sa kojima se roditelji susrijeću. Zato smo željeli da napravimo MyTurn koji neće biti aplikacija samo za jedan uzrast, već alat koji može da raste zajedno sa porodicom i bude joj koristan kroz različite faze odrastanja“, kazala je Milica Matović, suosnivačica MyTurn-a.

Jedna od najvećih novina je proširenje MyTurn iskustva na različite uzraste. Roditeljima djece mlađe od pet godina od sada su dostupni sadržaji i savjeti prilagođeni razvojnim fazama djeteta, kreirani uz podršku stručnjaka iz vrtića Bambi i pedijatrijskog centra Doktorica Mica.

Za djecu od 5 do 12 godina razvijeno je potpuno novo gejmifikovano okruženje, koje na novi način donosi ono što je od početka u srcu MyTurn-a – pretvaranje svakodnevnih obaveza i izgradnje navika u igru. Tinejdžeri, sa druge strane, dobijaju jednostavnije i njihovom uzrastu prilagođeno iskustvo, koje MyTurn približava načinu na koji organizuju svoje svakodnevne obaveze.

Porodice će u novom MyTurn-u upoznati i žirafu Điđija, novi lik MyTurn svijeta koji će ih pratiti kroz korišćenje aplikacije.

Nova verzija donosi i partnerske benefite, kroz koje MyTurn porodicama, pored sadržaja i funkcionalnosti u aplikaciji, omogućava da ostvare posebne pogodnosti i otključavaju nagrade.

Među prvim partnerima novog programa su MTEL, Double L, Kotor Cable Car, SmartMed i SportVision, a cilj MyTurn-a je da mrežu partnera i pogodnosti za porodice nastavi da širi u narednom periodu.

Uz novi dizajn i iskustva prilagođena uzrastu, nova verzija donosi i unaprijeđene funkcionalnosti za organizaciju porodice, zadataka i nagrada, sa ciljem da roditeljima olakša svakodnevicu, a djeci pruži više prostora da postepeno preuzimaju odgovornost.

„Ne želimo da tehnologija zamijeni roditelja, već da mu bude koristan alat. Ako već znamo da će tehnologija biti dio odrastanja naše djece, onda želimo da pokažemo da ona može da se koristi i tako da podstiče samostalnost, odgovornost i kvalitetnije porodične navike. To je pravac u kojem želimo da nastavimo da razvijamo MyTurn“, dodala je Matović.

MyTurn danas ima više od 8.000 registrovanih korisnika iz preko 80 zemalja, a aplikacija je do sada dobila i međunarodna priznanja, među kojima su WSA 2025 Top 15 European Young Innovators i posebno priznanje Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) za doprinos rodnoj ravnopravnosti.

Nova verzija MyTurn aplikacije dostupna je na iOS i Android uređajima, a za korisnike u Crnoj Gori je besplatna.

OpenAI je privremeno zaustavio obuku svojih najnovijih modela vještačke inteligencije nakon ljetnjih incidenata u kojima su agenti neočekivano postupali na stranicama američkih federalnih institucija.

Naučnici su sproveli istraživanje tokom kojeg su uspjeli da zabilježe 25 najčešćih pokreta rukama korisnika, od pranja ruku do kucanja ili skrolovanja po ekranu telefona.

Pametni satovi postaju sve popularniji, jer je već odavno prevaziđena činjenica da se sat koristi samo da bi saznali koliko je sati. Osim tačnog vremena, pametni satovi mogu da nam daju i podatke o našem kretanju, sjedenju, spavanju ili bavljenju fizičkim aktivnostima. Većina ovih satova opremljena je senzorima koji mjere kako se mijenja naš način kretanja u toku dana, to jest da li u datom trenutku šetamo, trčimo ili vozimo bicikl.

Naučnici sa Univerziteta Karnegi Melon pronašli su način kako da senzore za pokrete iskoriste za mjerenje svega što naše ruke rade dok nosimo pametni sat, prenose elektronski mediji.

U izvještaju koji je predstavljen na godišnjoj konferenciji o tehnologiji u Glazgovu predstavili su nova saznanja kako elektronika može da saznaje i uči o svojim korisnicima preko senzora koji su ugrađeni u većinu današnjih pametnih telefona, pametnih satova i drugih sličnih uređaja.

Naučnici su u eksperimentu pratili pokrete ruku 50 učesnika ogleda koji su bilježili šta rade s rukama u periodu od skoro hiljadu sati kako bi stvorili bazu podataka. Dobijeni podaci bili su dovoljni da se napravi algoritam koji je u 95,2 odsto slučajeva mogao tačno da predvidi 25 najčešćih pokreta, uključujući pranje ruku, skrolovanje po ekranu telefona, pranje posuđa, korišćenje daljinskog upravljača ili kucanje po tastaturi.

Da bi uspjeli da zabilježe ovaj tip pokreta ruku, naučnici su u satove ugradili veoma brze senzore preko kojih su uspjeli da odrede položaj ruku, najčešće pokrete, pa čak i informacije o akustici, odnosno mikrovibracije koje stvaraju ruke ispitanika.

Kris Harison, glavni istraživač grupe „Fjučer interfejsis” (Future Interfaces) sa Univerziteta Karnegi Melon, kaže da je ovaj način istraživanja sličan kao kad držite stetoskop u ruci. Uređaj je, uz pomoć algoritma, uspio da zabilježi razne vrste pokreta.

Ova tehnologija predstavlja novi prodor u razvoju nauke, jer su naučnici uspjeli da urade nešto što je do danas bilo nemoguće, istakao je Harison.

On je objasnio da je sada moguće da vaš sat preko aplikacije prati koliko vremena trošite za jelo i koliko ste kalorija unijeli. Isto tako, vaš sat bi mogao da vas opominje tokom dana ukoliko niste unijeli dovoljno tečnosti u organizam.

Razvojem novih tehnologija dobijaju se i nove mogućnosti u njihovoj primjeni u svakodnevnom životu, ali treba se zapitati kako ona utiče na zaštitu ili eventualnu zloupotrebu podataka korisnika.

Na primjer, ukoliko bi ovaj sistem zabilješke o pokretima ugradili u satove kompanija „Epl” ili „Samsung” ili neke druge firme, korisnici satova bi ih automatski snabdijevali svim podacima sa svojih pametnih satova koji se odnose na kretanje. Ipak, koautor studije Džirad Lupit vjeruje da bi svi podaci trebalo da ostaju isključivo na pametnim satovima, bez mogućnosti povezivanja na internet, čime bi se spriječila eventualna zloupotreba.

Najbitnija činjenica jeste da je ovo istraživanje pokazalo kako čak i najmanji senzor, kao što je senzor pokreta, može da pruži dosta informacija o tome kako ljudi provode svoje vrijeme.