Internacionalni turnir „Trofej Beograda“, okupio je brojne takmičare iz regiona, Kick boks klub Zeta nastupio je sa dva borca i ostvario zapažene rezultate. Oba predstavnika pokazala su zrelost za medalje, osvojivši srebro i bronzu.

Daris Orahovac osvojio je srebrnu medalju u konkurenciji juniora +91 kg (super teška kategorija). U polufinalu je savladao Ognjena Garića iz kluba KBK SD Brčko (Bosna i Hercegovina), ali je u toj borbi zadobio povredu noge. Uprkos povredi, Orahovac je nastupio u finalu i pružio sjajan meč protiv Nikole Rankovića iz KBK Anarhija, kojem je zlatna medalja pripala za nijansu.

Dražen Radović se okitio bronzanom medaljom u konkurenciji mlađih juniora do 71 kg. U polufinalu je pružio borbenu i izjednačenu partiju protiv Nikole Stojanovića iz kluba KBK Kangal, a meč je, prema ocjeni stručnog štaba, izgubio vrlo tijesno i nezasluženo sudijskom odlukom.

Iz kluba poručuju da su ponosni na svoje takmičare, koji su pokazali veliki potencijal, upornost i borbeni duh.

Referendum koji će se 14. decembra održati u Zeti povodom pitanja gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektora) u Botunu neće pravno obavezati izvršnu vlast i investitora, jer je realizacija tog projekta predviđena Prostornim planom države, koji je “jači” pravni akt od odluka na lokalu, što izgradnju kolektora čini neminovnom.

Advokat Miloš Vukčević kazao je “Vijestima” da građani na lokalnom referendumu mogu da odlučuju i o pitanjima iz nadležnosti opštine. Prema njegovima riječima, s obzirom na to da je izgradnja postrojenja u Botunu planirana Prostornim planom koji je usvojen u Skupštini Crne Gore, koji je akt više pravne snage od lokalnih odluka, ishod referenduma neće sam po sebi proizvesti obavezujuće pravne posljedice za Vladu ili investitora.

“Međutim, referendum ima političku i društvenu težinu, jer izražava volju lokalne zajednice, što može uticati na eventualno preispitivanje odluke ili lokacije”, objasnio je on.

Na pitanje šta se dešava ukoliko građani Zete na referendumu odluče da ne žele da se kolektor gradi u Botunu, Vukčević je odgovorio da rezultat glasanja može poslužiti kao osnov da lokalna samouprava zatraži reviziju ili izmjenu planova kod nadležnih državnih organa.

“Međutim, formalno-pravno, već potpisani ugovor i postojeća planska dokumentacija ostaju na snazi dok se ne izmijene kroz propisanu proceduru – što znači da sama odluka građana automatski ne zaustavlja projekat”, kazao je sagovornik.

Navodi da je, iako je referendum raspisala Skupština opštine Zeta, pitanje gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dio državnog prostornog plana, a ne isključivo lokalnog akta.

“To znači da, iako bi referendum mogao biti formalno obavezujući za organe opštine Zeta, isti ne može pravno obavezati državu ili investitora, jer lokalna samouprava nema nadležnost da mijenja prostorni plan države, niti da raskida ugovor o izgradnji koji je zaključen na državnom nivou”, tvrdi Vukčević.

Govoreći o razgraničenju između opština Zete i Podgorice, koje još nije sprovedeno do kraja, Vukčević smatra da se može postaviti pitanje preciznog određivanja biračkih mjesta.

Poručio je da bi, ako se ne utvrdi jasna teritorijalna nadležnost prije održavanja referenduma, to moglo da otvori prostor za prigovore na legitimnost i zakonitost referenduma.

“… Jer se mora tačno znati ko ima biračko pravo na teritoriji na koju se referendum odnosi. To pitanje bi moralo biti riješeno prije glasanja kako bi rezultati bili pravno održivi”, konstatovao je on.

Pravnik Boris Marić kazao je da se rezultati referenduma na kojem se izjasne građani Zete moraju ozbiljno uzeti u obzir, ali i da je gradnja kolektora neminovna. Naveo je da u crnogorskom društvu nije “zaživjela” ideja referenduma na nivou lokalne samouprave.

“Naravno, legitimno je da on bude oko pitanja kolektora, jer to zaista utiče i tangira građane tog područja, ali mogli smo i oko mnogih drugih pitanja, posebno kad su prostorni planovi u pitanju, detaljni urbanistički planovi, oko nekih saobraćajnih rješenja… Oko mnogih pitanja o kojima su mogli da se pitaju građani lokalnih samouprava. Zato imamo ovu situaciju koja je prilično politizovana”, rekao je on.

Pojašnjava da pitanje izgradnje kolektora traje duže od deceniju.

“Planovi, projekcije, tenderi, radovi u koje je uložen značajan novac – to je novac i građana Zete, i građana Podgorice, i građana Crne Gore. Radi se o pitanju koje je očigledno prevazišlo nadležnosti Zete, jedinice lokalne samouprave, pa čak i Glavnog grada, i očigledno je da će država, u ovom konkretnom slučaju Vlada Crne Gore, morati da se uključi u rješavanje pitanja”, podvlači Marić.

Istakao je da je gradnja kolektora neminovnost, ne samo radi pregovora s EU, već i u smislu zaštite basena Skadarskog jezera i Zete, te da sa stručnog aspekta, “koliko mogu da se konsultuju stručnjaci koji se bave uskom materijom – nema dileme”.

“Sada se stvorilo pitanje problema komunikacije. U našem društvu problem komunikacije je izražen hronično, a ovdje vidimo problem komunikacije na relaciji Zeta – Glavni grad, Glavni grad – Zeta – Vlada, Glavni grad – građani… Tako da negdje moramo vratiti, jednim dijelom, komunikaciju kao bitan dio rješenja. Znači, predstavnici Vlade, Glavnog grada i Zete moraju sjesti da razgovaraju s građanima Botuna, Zete i Podgorice”, ocjenjuje sagovornik.

Objasnio je da ne postoji alternativno rješenje za izmještanje kolektora, “jer je tu infrastrukturno mnogo uloženo”, već alternativno rješenje statusa, prije svega područja Botuna – “na koji način bi se ono valorizovalo u perspektivi na dato stanje, i na koji način bi se u urbanističkim planovima došlo do dogovora i približavanja interesa svih krajeva”.

Izvor: Vijesti