Connect with us

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

 

Continue Reading

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”,  kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.

 

Continue Reading

Politika

Knežević: Očekujem da se predlozi o državnim simbolima i državljanstvu nađu na dnevnom redu 7. aprila

milan knežević

Predsjednik DNP-a Milan Knežević podsjetio je da je ta partija 2. februara predala u skupštinsku proceduru predlog dopuna Zakona o državnom simbolima i Danu državnosti Crne Gore.

“Nova sjednica Skupštine je zakazana za 7. aprila, a predsjedniku Andriji Mandiću smo predložili da na dnevni red stavi naš predlog, a to je da, uz državnu zastavu, alaj barjak, bude normirana i narodna zastava, crvena-plava-bijela i da bude isticana na zgradi Predsjednika, Skupštine, da se ističe na dane žalosti koje odredi Vlada, na Dan državnosti, prilikom sportskih i drugih manifestacija, na zgradama lokalnih samouprava i javnih ustanova…”, rekao je Knežvić.

Dodao je da je pri kraju i njihov predlog zakona o državljanstvu, te da će ubrzo biti predat u skupštinsku proceduru.

“Svakako, 7. aprila očekujem da će naše kolege iz 44. Vlade, ali i iz opozicije glasati da se ovo stavi na dnevni red, pa onda da vodimo argumentovanu raspravu. Bilo bi dobro, da u susret evropskim integracijama, obradujemo Martu Kos i Marijana Šareca, jer vjerujem da će svesrdno pozdraviti ono što Skupština usvoji aklamacijom, a šta miri Crnu goru i doprinosi njenoj stabilnosti”, rekao je Knežević.

On je kazao i da su poslušali premijera Milojka Spajića koji je rekao da je ovo pitanje za Skupštinu.

“Ostaje nejasno kako to da Vlada koja vodi spoljnu i unutrašnju politiku kada je predlagala izmjene Ustava u oblasti pravosuđa, nije predala one u vezi srpskog jezika. Gospodin Spajić je u najboljim godinama, očeujem da se može desiti prosvjetljenje kao na putu za Damask i da sljedećih nedjelja predloži promjene UStava vezane za srpski jezik. Mi ne tražimo ništa, osim onoga što nam pripada i po popisu i po istorijskoj i duhovnoj vertikali države Crne Gore i što su drugi dobili. Nadam se da će imati razumijevanje za nas”, rekao je Knežević.

On je iskoristio priliku da čestita BiH plasman na Svjetsko prvenstvo.

Funkcioner DNP-a i bivši potpredsjednik Vlade Milun Zogović kazao je da ne vidi zašto svi činioci vladajuće većine i opozicije ne bi prihvatili predlog, da trobojka dobije status koji zaslužuje.

“Postoji nešto što se zove evropski standard i evropska praksa i nešto što se zove zabrana diskriminacije. Očekujem da će parlamentarna većina podržati naš zakonski predlog”.

Na pitanje novinara kako gleda na to što će možda na njihova mjesta u Vladi doći kandidati Nove srpske demokratije (NSD), ali i da li je bilo razgovora sa Mandićem, Knežević je odgovorio da je to na nivou medijskih spekulacija.

On se zahvalio Vukićević i Zogoviću na principijelnosti, istakavši da su “istraživanja pokazivala da su bili među najboljim članovima Vlade”.

“Bilo je spekulacija da ću ja doći na poziciju u Srbiji. Ne bih komentarisao dok ne dobijemo akt iz Vlade”, poručio je.

On je podsjetio da je trebalo da dođe i do imenovanja ministra sporta, pa još nije.

“Evo Spajić obavlja tu funkcije i dobija dres sa brojem 28. Samo da ne bude 48, pa da 2048 uđemo u EU”, rekao je Knežević.

Govoreći o razgovorima sa NSD, Knežević je poručio da je Mandić prvo želio da održi stranačke organe, te da ih je održao, a da sad DNP želi da ih održi i da žele da formiraju radnu grupu koji će pregovarati sa NSD-om.

“Mojs tav je da nije prirodno da jedan dio koalicije bde u vlasti, drugi u opoziciji, ali zavisno od 7. aprila i toga kako kolege budu glasale za to da se ova tema nađe na dnevnom redu, mi ćemo se određivati prema svemu tome”, poručio je.

Na pitanje “Vijesti”, šta ako ne prođe, Knežević je poručio da ne vidi zašto ne bi.

“Nadam se da će Dečanska zvona i zvona Pećaršije uticati na klub PES-a gde se svi izjašnjavaju kao Srbi po hodnicima”, poručio je.

“Za ovo je potreban 41 poslanik, nije potrebno da se ide na referendum. Ne vidim što je problem da se uvede ova trobojka koju je ukinuo Ranko Krivokapić. Ovo je zastava iz 1905. kad nisu bili rođeni ni Alekandar Vučić ni Vladimir Putin“, rekao je Knežević.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto