Izašavši sa traumama iz raspada Jugoslavije i velikih inflacija, a potom trideset godina učeni da budu bespomoćni, bezidejni, da im je sve uzalud, građani Crne Gore su razvili jedan specifičan mehanizam očekivanja da neko drugi treba da uradi nešto za njih. Tako očekuju naređenja, pojašnjenja stvari ili bilo kakve promjene – sa vrha ili iz medija ,,kojima vjeruju“. Ona krilatica ,,ne vjeruj svojim očima, nego tuđem ubjeđivanju“ je itekako zaživjela, pogotovo ako nisu u pitanju teme na emotivnoj bazi u kojima možemo da iznosimo stavove bez realnih argumenata. Sve je to dovelo do jednog oblika izbjegavanja lične samoinicijativnosti, odgovornosti ili dovitljivosti.

Tako i ovih dana, posmatram ljude kojima se plata u odnosu na prošli mjesec povećala od pedeset do sto eura. Umjesto da se naviknu na novi budžet, razmisle o dodatnoj vrijednosti, ma kolika ona bila, oni čitaju razne analize na mrežama, eksperte i zaključuju ,,šta će mi pedeset eura“, da im je sve džaba, da povećanje nije dovoljno, da poskupljenja na globalnom nivou mogu neutralisati njihov novi budžet.

Teško je prihvatiti i osvijestiti promjenu, pristupiti drugačije i izaći iz grča. Crna Gora ima dva smrtna grijeha: sklonost kriminalu i fetiš prema zastavama. Te teme nas interesuju, tim temama se dajemo strasno i ne vidimo kako se realnost mijenja.

Od grane ne vidimo šumu, od ishitrenih reakcija na zapaljive teme ne gledamo u novčanik jer smo navikli da je prazan.

Ali ima tu još nešto. Lakše je živjeti u gardu. Mali korak ka boljitku se potcjenjuje i prezire. Prosječnom građaninu je lakše da ostane u agoniji, predviđajući neki katastrofalan preokret. Prepušta se defetističkoj inerciji, ne dopušta da se oslobode vrijednost i kvalitet života iz novog budžeta i finansijskog stanja. Lakše je slušati apstrakcije ekonomskih petparačkih priča, nego osloboditi se starih uvjerenja i blokada i preuzeti život u svoje ruke.

Međutim, kod penzionera stvari stoje malo drugačije. Stvar kod njih je izvjesno jasnija: dvoje penzionisanih koji žive sami, prvi put u Crnoj Gori, mogu lagodno da žive od dvije minimalne penzije (što je budžet od 900 eura) i svoj život pod stare dane najzad žive, a ne životare. Do prije samo godinu dana, taj isti par je živio od nekih 500 ili 600 eura.

Da bi rastjerali skepsu i podržali svakog građanina da optimalno iskoristi svoj novi budžet, treba podsjetiti da je Crna Gora poslednjih godinu dana vukla veoma hrabre poteze na ekonomskom i finansijkom polju, pogotovo u kontekstu globalnih dešavanja. Iako su globalni trendovi uticali na povećanja cijena u svijetu i nametnuli percepciju da je došlo do inflacije kod nas, minimalna penzija od 450 eura danas je umirujuća za one koji su bili najugroženiji. Takođe, prosječna zarada od 1000 eura ukazuje na rast kupovne moći građana i mogućnost kvalitetnijeg života.

Inflacija je na minimumu, što znači da, uprkos percepciji o povećanim troškovima, rast cijena je relativno kontrolisan, a suficit od 85 miliona evra u državnom budžetu ukazuje na stabilan prihod i dobru fiskalnu politiku. Na kraju, javni dug je na prihvatljivom nivou od 60% BDP-a, što ukazuje na odgovorno zaduživanje u skladu sa makroekonomskom stabilnošću.

Važno je da građani prepoznaju ovu realnost i iskoriste povećana primanja kako bi unaprijedili sopstveni životni standard, drugačije razmislili o budžetiranju ili čak štednji, umjesto da se oslanjaju na površne interpretacije ekonomske realnosti.

Primjena programa Evropa sad 2 počela je bez značajnijih problema, saopštili su u Jutarnjem programu TVCG predstavnici Unije poslodavaca i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Iz USSCG poručuju da je još uvijek rano donositi zaključke o primjeni programa Evropa sad 2, jer još uvijek svi zaposleni nijesu primili zarade za oktobar.

Kako navodi predstavnica USSCG Ivana Mihajlović, ovih dana taj sindikat dobija najviše poziva radnika koji provjeravaju da li im je obračun plate dobar.

“Neki od njih imaju dileme ukoliko su bili na bolovanju da se raspitaju za to kakve su njihova pravi i što ih sleduje. Sa druge strane, imamo i dosta pitanja vezano za primjenu kolektivnih ugovora, posebno na nivou poslodavca isplate nekih određenih davanja koje su u tim kolektivnim ugovorima propisana”, navodi Mihajlović.

Iako se USSCG, kako navodi Mihajlović, zalagala da drugi model povećanja plata, i primjeni programa Evropa sad 2 daju punu podršku.

“Nadamo se da će svi poslodavci ispuniti svoju obavezu, prije svega zbog toga što su upravo poslodavci u potpunosti podržali program Evropa 2 i nisu nalazili tu ništa sporno i zbog toga očekujemo da će program implementirati u potpunosti. Oni radnici koji su primali minimalnu zaradu sigurno su veoma zadovoljni ovim povećanjem”, kaže Mihajlović.

Iz Unije poslodavaca Crne Gore poručuju da nemaju nekih prijavljenih problema oko početka primjene Fiskalne strategije, odnosno povećanja zarada kroz program Evropa sad 2.

“Imamo neke stvari koje su više tehničke prirode, pitanja koja smo imali i 2022. godine kada se isto tako značajno povećavala minimalna zarada, ali u svakom slučaju suština svega jeste u ovom dijelu naravno da se minimalna zarada povećala na 600 odnosno 800 eura… Niko se nije žalio što mu je veća plata i ono što je važnije nijesu se poslodavci žalili…”, kaže Filip Lazović, zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca.

On ističe das u izazovi mogući u smislu neravnomjerno razvijene Crne Gore u ekonomskom smisu.

“Dakle imate zaista sjever koji je, da kažem, očigledno na nižem stupnju razvoja privrede i u tom smisu mi smo imali neka strahovanje i vidjet ćemo kako će se to odigrati sve, ne očekujemo, možda osim nekih izolovanih slučajeva, probleme u implementaciji svega ovoga”, poručio je Lazović.

Izvor: RTCG

Premijer Crne Gore Milojko Spajić istakao je danas na premijerskom satu da su zahvaljujući programu „Evropa sad“ i njegovom nastavku „Evropa sad 2“ primanja građana znatno porasla, omogućavajući bolji životni standard za sve građane Crne Gore. Kako je objasnio, ovakvi ekonomski potezi osmišljeni su da budu dugoročno održivi i usklađeni s finansijskim potrebama zemlje, a sve to bez dodatnog zaduživanja države.

Spajić je posebno naglasio da se zarade zaposlenih u Crnoj Gori od pokretanja prvog programa „Evropa sad“ značajno povećavaju, a da će već za nekoliko dana građani dobiti nova povećanja zarada. On je istakao da je ovo rezultat pažljivo planiranog budžeta u kojem država, kako kaže, neće koristiti nijedan cent zaduženja za finansiranje ovih programa. Naprotiv, plan je da svake godine bude ostvaren suficit tekuće potrošnje, što omogućava državi da sve obaveze pokrije iz postojećih prihoda, bez rizika po javni dug.

Povodom tvrdnji opozicije da će zbog sprovođenja programa „Evropa sad 2“ biti potrebna nova zaduženja, Spajić je odlučno odgovorio da neće biti potrebe za tim. Naglasio je i da neće doći do povećanja opšte stope PDV-a, koja trenutno iznosi 21%, kao ni do prodaje Elektroprivrede Crne Gore. Prema njegovim riječima, reforme koje sprovodi Vlada garantuju povećanje penzija, stabilnost fondova PIO i zdravstva, te očuvanje fiskalne održivosti.

Spajić se takođe osvrnuo na pitanje inflacije, naglašavajući da je inflacija u Crnoj Gori značajno smanjena, a da je tokom implementacije programa „Evropa sad 2“ očekivana čak i deflacija ili, eventualno, blaga inflacija. Ovakvi rezultati, zaključio je, predstavljaju najbolji odgovor na kritike, jer jasno pokazuju kako program pozitivno utiče na životni standard građana Crne Gore.

Uz snažnu poruku kritičarima, Spajić je izrazio uvjerenje da će efekti programa doprinijeti dugoročnoj stabilnosti crnogorske ekonomije, naglasivši da su zarade građana, zahvaljujući programu „Evropa sad“, za samo tri godine praktično duplirane, što je veliki uspjeh i značajan korak naprijed za građane Crne Gore.