Politika
Milorad Marković novi vrhovni državni tužilac
Poslanici crnogorskog parlamenta izabrali su danas Milorada Markovića za novog vrhovnog državnog tužioca (VDT). Osim Markovića, kandidati su bili Maja Jovanović i Suzana Mugoša. Ukupno je glasalo 74 poslanika. Za Maju Jovanović nije glasao niko, za Suzanu Mugošu je glasalo 13 poslanika a za Milorada-Miška Markovića 61 poslanik.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da parlament nastavlja da isporučuje rezultate na evropskom putu.
Vrhovno državno tužilaštvo u VD stanju je otkad je Ivici Stankoviću istekao mandat prije pet godina. Stanković je 7. oktobra 2019. godine imenovan za v.d. vrhovnog tužioca, kasnije su v.d VDT-a bili i drugi tužioci, a nijedan od konkursa i pokušaja nije doveo do izbora novog vrhovnog tužioca u punom mandatu dvotrećinskom većinom poslanika, odnosno tropetinskom u drugom krugu.
Sve do danas, kada je VDT u punom mandatu postao Milorad Marković.
Milorad Marković magistar je pravnih nauka, sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti vladavine prava, ljudskih prava, pravosuđa, krivičnog prava i oduzimanja imovinske koristi.
Radio je na Pravnom fakultetu u Podgorici ali i kao ekspert/konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, AIRE centra i UNDP-a.
Rasprava u parlamentu krenula je oko 14 časova, a glasanje je počelo u 17.15 časova.
“Marković ispunjava sve uslove za izbor”
Podršku izboru Markovića iskazala je i Slađana Kaluđerović iz SNP-a.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin kazao je da ta partija podržava izbor Markovića.
“Ispunjava sve uslove, a mi se zalažemo za snažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kazao je Dobričanin.
Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da novi vrhovni tužilac treba da uzme u ruke predmete o “Prvom milionu”, aferi “Telekom”, Zoranu Lazoviću, Do Kvonu, ubistvu Duška Jovanovića…
“Neka saopšti javnosti ishod. Završni udarac ruke pravde biće jak, ali biće blagosloven”, izjavio je Abazović.
Navodi da nema potrebe da se brine je li materijal sa Skaj aplikacije kompromitovan u Crnoj Gori, jer Europol ima sav materijal sa Skaj aplikacije.
“Tu je sav materijal, i oni koji su privrženi vladavini prava ne treba da brinu a oni drugi treba da brinu”, kazao je Abazović.
Lider DNP-a Milan Knežević kazao je da će ta stranka uslovno podržati Markovića, uz očekivanje da će pokrenuti procesuiranje osoba odgovornih za namještanje afere “državni udar”, ali i aktera afera sa Skaj aplikacije. On je rekao da je svjedok iz slučaja “državni udar”, Saša Sinđelić, “kriminalac i lažov”.
“Da će otvoriti predmete vezane za Skaj aplikaciju. Odnosno, da ih neće kao njegovi prethodnici, gurati u fioke. Očekujemo da radi neselektivno, a poručujemo Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću da nećemo podržati izmjene zakona o tužilaštvu koje podrzumijevaju da se Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) izmjesti u Specijalno tužilaštvo (SDT), već treba da ostane u Upravi policije. Nagledali smo Katnića i Strankovića za sto godina samoće”, kazao je Knežević.
Politika
Mujović: Referendum u Zeti zloupotreba demokratije
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je istakao za Radio Crne Gore da referendum u Zeti ne smatra paznikom demokratije kako to neki karakterišu, već zloupotrebom demokratije i dobre evropske prakse.
“Tačno je da u Evropi postoje lokalni referendumi. Ali na njima se nikada ne postavlja pitanje da li ste za to da se gradi projekat koji doprinosi zdravlju građana ili očuvanju životne sredine. Takvo pitanje je nonsens”, kazao je Mujović.
Pitanja koja se postavljaju na referendumima, kako je kazao u izjavi za Radio CG, uglavnom se tiču načina kako trošite novac poreskih obaveznika i naveo primjer iz Lozane (kanton Vaud) gdje je nedavni referendum bio na temu da li Vlada treba da isplati penzionerima 13. penziju.
“Ako već organizujete referendum sa temama koje se tiču tretmana otpada onda to mora biti početni korak, prije izdavanja bilo kakve dokumentacije za gradnju. Sprovoditi referendum u Zeti nakon dobijene dozvole za gradnju Postrojenja za prečišćavanje i nakon obezbjeđivanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju je Evropi nepoznata praksa”, naglasio je Mujović.
Konačno, ističe on, lokalni referendumi su uglavnom savjetodavnog karaktera, a finalnu odluku donose gradske vlasti, vlasti kantona ili vlast sa državnog nivoa.
“Ako nam je zaista cilj da budemo dio Evrope nemam dilemu da li treba graditi kolektor na definisanoj lokaciji i da li treba postupiti onako kako se postupa u Evropi”, zaključio je Mujović.
Politika
Asanović: Bezobrazne su tvrdnje da rezultati referenduma neće uticati na odluke
Stanovnici Zete, najmlađe crnogorske opštine, danas se na referendumu izjašnjavaju da li su za ili protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Prema Asanovićevim riječima, građani dostojanstveno izlaze na referendum i direktno se izjašnjavaju o gradnji postrojenja u Botunu.
Poručuje da su “neki pokušavali da smanje izlaznost sa pričom kako ovaj referendum neće uticati”.
“Vrlo je bezobrazno ko god kaže da ovaj referendum neće uticati, jer ovo je volja građana, ovo je pravo građana da biraju. Ukoliko neko smatra da može da ide protiv toga, ja sam siguran da ne može i da se to mora poštovati”, naglasio je Asanović.
Podsjetio je i da pravo glasa, prema biračkom spisku, ima oko 13.000 građana.
Naglasio je i da, i pored činjenice da su na prošim izborima dobili mandat građana da samostalno vrše vlast, “građani će reći svoje”.
“Izlaznost je veća nego na posljednim parlamentarnim izborima, što dotatno daje uspješnost ovom referendumu. Samo u Botunu do 12 časova izlaznost je bila preko 60 odsto, što nikad u Crnoj Gori nije zabilježeno”, ocijenio je Asanović.
Asanović je istakao da su “Opština Zeta svi njeni građani”.
Izvor: Vijesti
Politika
Satler: Spreman sam da razgovaram sa građanima Botuna
Ambasador EU u Podgorici Johan Satler istakao je u Jutarnjem programu TVCG kako se nada da ćemo 16. decembra u Briselu, na Međuvladinoj konferenciji, imati uspješan dan. Naveo je da je spreman da razgovara sa građanima Botuna.
Što se referenduma u Zeti tiče, naglasio je da mu je drago da ljudi razgovaraju o pitanju postrojenja za prečišćavanje opadnih voda i ekološkim izazovima.
“Možda je trebalo i ranije ali dobro je da se to dešava. Bitno je da slušamo jedni druge. Ja želim da saslušam građane, to je jako bitno. Građani Botuna nijesu dugo saslušani. Posmatramo i problem crvenog mulja, to je ključno i izdvojeno je preko 30 miliona za rješavanje. Mislim da će i pitanje postrojenja u Botunu biti uspješno riješeno”, konstatovao je Satler.
Satler je, govoreći o novim segmentima nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine “Čuvaj da te čuva”, naglasio da su dosadašnjim akcijama postigli vidljive promjene.
On je pozdravio veliku zainteresovanost za kampanju, ističući da posebno želi da pohvali dešavanja u Kotoru i njihovu uključenost u akciju.
Satler je rekao da treba imati represivnu politiku kada je u pitanju narušavanje životne sredine.
-
Zeta4 дана ranijeKnežević: Braćo Zećani, srećna nam pobjeda!
-
Zeta2 дана ranijeAsanović odgovorio Mujoviću: Zeta vam je na referendumu rekla jasno NE
-
Zeta3 дана ranijeAsanović: Referendum uspio, glasalo 63,5 odsto birača
-
Zeta2 дана ranijeBotunjani razgovarali sa Satlerom: Lokacija kolektora se mora menjati
-
Politika4 дана ranijeSatler: Spreman sam da razgovaram sa građanima Botuna
-
Zeta12 сати ranijeBotunjani odgovorili Vladi na ponuđene garancije: Nema gradnje kolektora u Botunu
-
Zeta3 дана ranijeProtiv gradnje kolektora glasalo 98,5 odsto birača
-
Zeta3 дана ranijeDa bi referendum uspio potrebno da izađe više od 50 odsto upisanih birača

