Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga pozvao da dođe u Crnu Gori i da oda počast nevino stradalim žrtvama iz 1999. godine.

“Bio je malo zatečen, ali je dobro odreagovao i kazao da će sa svojim timom razmisliti o tome”, rekao je Milatović.

Podsjetio je da je njegova prva zvanična posjeta kao predsjednika bila Briselu i da je tako pokazao šta je prioritet njega kao predsjednika i nada se buduće vlade.

“Prioritet broj dva je normalizacija dobrosusjedskih odnosa. Odnosi između Srbije i Crne Gore u prethodnom periodu nijesu bili dobri… Sa Srbijom želim da normalizujem odnose”, rekao je Milatović, koji je bio večeras gost Petra Komnenića, autora emisije “Načisto”.

On nije želio da komentariše izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je poručio da se on i premijer Dritan Abazović koji su ponudili da Crna Gora posreduje u dijalogu između Srbije i Kosova “da se manu domaćinstva”.

Predsjednik Crne Gore je kazao da će u Srbiji razgovarati sa predsjednikom Srbije, kao i sa predsjednicima Vlade i Skupštine te zemlje.

“Mnoge teme treba da budu tema razgovora i biće dio razgovora. Da li ćemo imati neke rezultate nakon tih razloga, uvjeren sam da nećemo preko noći, ali je važno da razgovaramo otvoreno, partnerski i otvoreno”, rekao je Milatović.

On je kazao i da ne želi da komentariše mogućnost da bivši ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović bude ponovo imenovan.

“Volio bih da se dogovorimo o tome da na jesen i mi i oni pošaljemo nove ambasadore i tako normalizujemo odnos sa dva nova ambasadora i restartujemo naše odnose”

Milatović je rekao i da je Bošnjačka stranka ostvarila dobar rezultat i da pozdravljam odluku da predstavnici manje brojnih naroda treba da budu u novoj vladi.

“To bi trebalo da postane dobra praksa svih vlada. Ali isto tako očekujem i da se promijeni i određeno ponašanje koje je postojalo u prethodnom periodu i donekle bilo promovisano od Bošnjačke stranke. Prije svega mislim na partijsko zapošljavanje na mjestima gdje su ljudi trebali da dođu po konkursima. Imali ste praksu da ste na mnoga mjesta gdje su trebali da dođu profesionalci imali partijska zapošljavanja. Bošnjačkoj stranci je možda i previše prišivena etiketa koju je skoro svaka partija u Crnoj Gori koristila i nadam se da ćemo tu praksu promijeniti”, kazao je on.

Komentarišući stav Spajića da GP URA nema mjesta u budućoj vladi, Milatović je naveo:

“Javnost dobro zna koga sam zvao u vladu, kada sam pravio druge vlade, kao na primjer u Podgorici. Nadam se da se pravi u odnosu na neke principe”.

Upitan da li misli da bi bila veća šteta od učešća ili ne učešća DF-a u vladi, odgovorio je:

“Pretpostavljam da smo došli u fazu demokratskog razvoja i da građani su ti koji biraju naše vlade. Svako treba da uradi svoj dio posla i da određene stvari koje nekome nijesu prihvatljive i trebaju da postanu zajednički neprihvatljive i prihvatljive”.

Milatović je kazao da je za savjetnike u kabinetu “imenovao šest profesionalaca”.

“Koji nijesu članovi Pokreta Evropa sad. Na taj način sam pokazao novu praksu. Napravio sam javni poziv gdje sam želio da pozovem ljude da se prijave. Moji saradnici su prošli kroz listu prijavljenih i od hiljadu i nešto prijavljenih veliki broj je profesija koje po sistematizaciji ne odgovaraju profilima potrebama Predsjedništva. Od šest savjetnika koje sam imenovao, tri sam imenovao iz konkursa i pokazao jedan način dodatne transparentnosti…”, rekao je između ostalog Milatović.

Milatović je rekao i da razmišljao da zamrzne funkciju u Pokretu Evropa sad.

“Ali to nije predviđeno statutom partije, pa sam odlučio da zamrznem poziciju neučestvovanjem u parlamentarnoj kampanji i dogovaranju naredne vlade”, pojasnio je Milatović.

Upitan da li je kao stranački funkcioner uključen u pregovore oko formiranje 44. vlade, Milatović je istakao da je i ranije najavio da neće učestvovati uopšte u izbornoj kampanji.

“Nisam aktivno učestvovao u kampanji i pokazao dobru demokratsku praksu. Ne učestvujem aktivno u formiranju vlade. Spajić je predvodio izbornu listu PES-a, on je taj koji vodi tu komunikaciju i to mu mjesto pripada. Imam prioritet i primat ovomo što se zove predsjednička pozicija i želim da zadržim dozu neutralnosti i objektivnosti”, rekao je Milatović.

Naveo je i da sa Spajićem ima “periodičnu komunikaciju”.

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović danas je kazao da SDT ima dva predmeta formirana povodom afere “Do Kvon” u kojoj se pominje i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić.

Upitan da li to moglo biti prepreka da se mandat za sastav Vlade da Spajiću, Milatović je odgovorio.

“Ne bih komentarisao istrage koje su trenutno pokrenute. Ono što znam je da je Spajić predvodio izbornu listu koja je osvojila najveći broj mandata. Vrlo odgovorno ću pristupiti formalnim konsultacijama koje se tiču formiranja vlade”, rekao je Milatović.

Upitan da li je od Spajića tražio objašnjenje o poznanstvima sa Do Kvonom, odgovorio je:

“Dobio sam odgovor kakav je dobila i javnost. Spajić je obrazložio to poznanstvo. Tog čovjeka ne znam. Što se tiče predsjedničke kampanje koju sam vodio ona je jasna, prošla je kroz izvještaj ASK-a i tu su stvari čiste. Mislim da Spajić i tužilaštvo treba da odgovore na pitanja”.

Predsjednik Crne Gore je poručio i da odgovorna vlast ne bi smjela da funkcioniše po principu da cilj opravdava sredstva.

“Čini mi se da je u prethodnih godinu i nešto dana više puta i nova parlamentarna većina sebi dopuštala takvu praksu, koja je u prethodnom periodu bila isključivo legat prethodnih parlamentarnih većina. To je neprihvatljivo ponašanje. Apel novom sazivu Skupštione je da u dobroj namjeri pristupa donošenju zakona. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Predsjedniku donijet je uprskos jasnom stavu Venecijanske komisije…”, rekao je Milatović.

Dodao je i da je Ustavni sud odluku o izmjenama Zakona o predsjedniku morao da uradi mnogo ranije.

“Ovo ne znači da se miješam u rad Ustavnog suda, imam pravo da u ime građana poručim da Ustavni sud treba efikasnije da donosi odluke, pogotovo ove koje su bile važne u ovih par mjeseci”, istakao je Milatović.