Politika

Milatović: Sa velikom tugom i pijetetom sjećamo se žrtava zločina u Velici

U selu Velika, 28. jula 1944. g. počinjen je jedan od najvećih zločina u našoj istoriji, u kome je stradalo 550 nevinih stanovnika tog kraja, među kojima djeca, žene i starci, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

“U ime prve zvanične delegacije Crne Gore koja je 2021. g odala počast žrtvama položio sam vijenac na spomenik stradalima”, objavio je Milatović na Tviteru.

On je dodao da se na današnji dan sa “velikom tugom i pijetetom sjećamo žrtava”.

Vjerujući da se prošlogodišnjim usvajanjem Rezolucije o genocidu u Pivi i Velici, Crna Gora jasno odredila prema ovom zločinu koji je trajno urezan u naše kolektivno sjećanje, naveo je Milatović.

Godišnjica zločina u Velici: Na današnji dan za dva sata ubijeno 500 mještana

U selu Velika na sjeveroistoku Crne Gore 28. jula 1944. godine dogodio se zločin masovne odmazde nad civilnim stanovništvom. Do sada je potvrđeno da je tada stradalo 455 žrtava, međutim, spisak nije konačan, i dalje se utvrđuju imena masakriranih seljana. Svake godine stanovnici na dostojanstven način obilježavaju ovaj datum.

Zločin je dugo bio prikrivan i pokolj u Velici se ne nalazi na mapi nacističkih zločina u Evropi. Za njega se ne zna čak ni u uskim stručnim krugovima koji se bave ovom tematikom. Zašto je to tako i zašto je za neke ovo još uvijek zaboravljeni zločin nažalost ni danas nema odgovora. Ali narod nije zaboravio.

Zločin su prema dostupnim podacima počinili pripadnici 21. SS “Skenderbeg divizije”, 7. SS “Princ Eugen” divizije i jedinice sastavljene od lokalnih muslimana koje su bile pod komandom nacističke Njemačke.

Na ovom području odvijale su se borbe između jakih njemačkih snaga i partizanskih jedinica. Uz veliku pomoć lokalnih stanovnika (Veličana) partizanske snage su nanijele težak poraz njemačkim trupama. Umjesto da totalno unište elitnu 7. SS “Princ Eugen” diviziju i razbiju 21. SS “Skenderbeg diviziju”, partizanske jedinice se iznenada povlače ostavljajući narod koji im je nesebično pomagao na milost i nemilost nacistima. Nakon odlaska partizanskih jedinica, nacisti sprovode odmazdu nad civilnim stanovništvom. Prema svjedočenju, iz auta u pokretu komandant nemačkih trupa August Šmithuber podiže dva prsta u vazduh, i daje znak svojim vojnicima da imaju dva sata za odmazdu.

Potomci veličkih mučenika izgradili su spomen-crkvu Svetih Kirika i Julite u Velici, koju su 2001. godine osveštali pokojni mitropolit Amfilohije i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, tadašnji episkop budimljansko-nikšićki.

Povodom hramovne slave i praznika Svetih novomučenika veličkih, gornjepolimskih i ržaničkih jutros su episkopi pakračko-slavonski Jovan i budimljansko-nikšićki Metodije služili liturgiju u Crkvi Svetih Kirika i Julite.

Crnogorski parlament usvojio je prošle godine Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici.

Slične teme:Crna gora genocid u velici jakov milatović predsjednik crne gore

Sledeće

ZBCG tražio mjesto predsjednika parlamenta i dva važna ministarstva

Ne propustite

Za funkcionerske naknade isplaćeno minimum 6,9 miliona

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Ako policija krene da tuče građane Zete, napuštam državnu vlast

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji “Iznova” na TV Nova M saopštio je da izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće početi u naredne tri sedmice, te da će napustiti vlast na državnom nivou ukoliko policija primijeni represiju prema građanima Zete. Takođe je ponovio da ostaje i ranije obećanje, da će napustiti podgoričku vlast ako dođe do gradnje kolektora.

“Prva palica, prva marica, prvi napad, udarac na bilo kog građanina Botuna i Zete, znači moje aktiviranje, odnosno inicijativu za izlazak iz vlasti. Ako policija krene da tuče građane Zete iniciraću izlazak iz državne vlasti na Predsjedništvu DNP-a, a ako ne prođe tamo, podnijeću ostavku i vratiti se u Zetu da sa građanima branim njihova prava. Da li ću biti uhapšen ili ću se baviti poljoprivredom manje je bitno, ali sigurno ću principijelno zastupati stavove koje zastupam svo ovo vrijeme”, saopštio je Knežević.

On je istakao da će građani Botuna i Zete pružiti pasivni otpor ukoliko bude represije od strane policije.

“Mi ćemo stati ispred njih sa familijom i djecom – sješćemo, ili leći ispred njih. Moraće da nas gaze ili unose u marice da bi mogli da otpočnu radove. A pošto u Zeti ima 16.000 stanovnika moraće da proširuju kapacitete”, poručio je Knežević.

On je ponovo pozvao je tužilaštvo da sasluša njega, bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića, kao i Sašu Mujovićai direktora podgoričkog Vodovoda Aleksandra Nišavića u vezi izgradnje kolektora aludirajući da je “neko uzeo pare”.

Politika

Skupština podržala slanje vojnika u misiju pomoći Ukrajini

Skupština Crne Gore usvojila je danas odluku o upućivanju crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini.

Za ovu odluku glasali su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta Evropa sad (PES), Demokratske Crne Gore, Socijaldemokrata (SD), Nove srpske demokratije (NSD), Saveza građana “CIVIS”, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke i nezavisni poslanici.

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) biće upućeni u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).

Za odluku su glasala 44 poslanika, pet je bilo protiv, a dva uzdržana.

Ministar odbrane Dragan Krapović je u ponedjeljak, na sjednici Skupštine, objasnio da će NSATU imati komandu za planiranje, organizaciju i koordinaciju pružanja bezbjednosne pomoći, sa oko 700 pripadnika iz članica NATO i određenih partnerskih država, i biće locirana u Visbadenu u Njemačkoj.

On je rekao da je optimalno angažovanje do dva pripadnika VCG u toj misiji.

Krapović je ocijenio da će angažovanje pripadnika VCG u NSATU doprinijeti jačanju kredibiliteta i međunarodnog ugleda Crne Gore, unapređenju interoperabilnosti Vojske sa savezničkim snagama i jačanju individualnih sposobnosti.

Politika

Radunović: Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu za kolektor

Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu, kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i istakao da će se izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorici.

“Insistiraju da ostanu da žive u prostoru koji je zagađen već ko zna koliko godina”, dodao je Radunović u intervjuu za Adria televiziju.

On je ocijenio da je njegovo lično mišljenje o gradnji postrojenja beznačajno.

“Nismo čekali da se prvo održi referendum o tom pitanju prije izdavanja građevinske dozvole, jer ovo nije moje privatno Ministarstvo, nego moram da radim po zakonu. Postoje rokovi koji se moraju ispoštovati, kao i dokumentacija koja se mora prikupiti, a kada se svi uslovi ispune – ne postoji druga zakonita opcija nego da se građevinska dozvola izda”, pojasnio je Radunović.

Ministar je kazao da je najveći problem mještana Botuna bazen crvenog mulja, te da je pitanje da li se tamo više uopšte može živjeti normalno.

Radunović je ponovio da je jedino dugoročno rješenje da država građane pravično obešteti – da mogu da kupe negdje drugo imanja, da dobiju stanove u Podgorici ili gotovinu…

“Podižu djecu u sredini gdje je smrtnost veća nego bilo gdje u Podgorici ili Crnoj Gori. To je proizvod tog crvenog mulja. To bi trebalo da se sanira najhitnije. Što se tiče kolektora, on samo može da popravi situaciju”, dodao je ministar.

On je kazao da nije pitanje za njega ni njegov resor to da li kolektor može da se gradi negdje drugo. Upozorio je i da bi došlo do velike finansijske štete ukoliko bi se odustalo od tog projekta.

“I, koliko ja znam, Vlada nema takvu namjeru”, naglasio je.

Najavio je i da se od Evropske unije očekuju ogromna sredstva za kolektore i u drugim opštinama.

“Kolektori postoje u mnogim gradovima u Crnoj Gori, funkcionišu normalno, ljudi žive na 50 metara u njima. U Beranama, recimo, nemaju nikakvih problema”, istakao je Radunović.