Politika

Milatović: Partije da usaglase platformu o EU integracijama

Predsjednik Jakov Milatović svim parlamentarnim subjektima ponudiće platformu koji ima za cilj ubrzanje procesa EU integracija, jačanje borbe protiv korupcije, izbor najistaknutijih pravosudnih funkcionera, izbornu reformu….On je naglasio da sve partije podržavaju integraciju u EU i nada se njihovom pozitivnom odgovoru.

“Podrška od 80 odsto, koliko crnogorskih građana podržava članstvo u EU, daleko je više od regionalnog prosjeka”, rekao je Milatović.

On je naglasio da je ponuđena platforma još važnija ako se ima u vidu institucionalna blokada u zemlji. Podsjetio je da su izbori održani u junu a parlament još nije konstituisan.

“Zajedničko potpisivanje ove platforme ptredstavljalo bi znak zrelosti i demokratskkog kapaciteta Crne Gore. Da se uprkos političkim razlikima okupimo oko javnog interesa”, rekao je Milatović.

On je rekao da je u pitanju zajedničku platforma “Za Crnu Goru u EU”.

Šef crnogorske države naglasio je da je jedan od principa u platoformi usalašavanje zakonodavnih aktivnosti sa Ustavom. Potom širi parlamentarni dijalog, zatim reforme u pravosuđu, onda izborna reforma i posvećenost održivom ekonomskom razvoju.

Jedan od principa je i izgradnja efikasne javne uprave kroz depolitizaciju. Tu je i unapređenje ambijenta za rad civilnog sektora i medija, kao i posvećenost izgradnji društva jednakih šansi, ali i osnaživanje ustavnog koncepta ekološke Crne Gore i kreiranje kvalitetnijeg okruženja za mlade, kroz sveobuhvatnu reformu sistema obrazovanje.

Prinipc je, kaže, i osnaživanje kapaciteta institucija da privuku novac iz EU fondova i implementiraju projekte, a i potpuno usaglašavanje sa spoljnom i sigurnosnom politikom EU i učešće u misijama mira širom regiona. Tu je i osnaživanje konsstruktivne uloge Crne Gore u regionu.

“Predlog platforme biće upućen danas svim parlamemtarnim subjektima. Kad se vratim sa samita Evropske političke zajednice, a to će biti 5. oktobra u Španiji, organizovaću sastanak sa predstavnicima svih parlamentarnih subjekata”, rekao je Milatović.

On je naveo da u narednom periodu treba napraviti dodatni, zajednički iskorak.

“Ako se do kraja godine desi potpisivanje ove platforme i primjena svih stavki iz ove platforme, vjerujem da bismo mogli u narednom, petogodišnjem periodu, da postanemo članica EU”, naglašava Milatović.

Imenovati čelnike sudskih i tužilačkih institucija

Naglasio je da se moraju imenovati čelnici sudskih i tužilačkih institucija. On navodi da je cilj da sva poglavlja iz pregovora sa EU budu zatvorena u proljeće 2026. godine.

Milatović kaže i da Crna Gora može da bude dio novog evropskog budžeta, i da može da uhvati taj voz i bude punopravni član do 2028. godine, jer to prva godina nove budžetske projekcije.

Optimista je da će postojati široka podrška, dvotrećinska ili tropetinska, za evropske projekte u parlamentu.

“Crna Gora nema vremena za čekanje. Sve stvari koje se tiču evropske agende su važne. Mislim da ste sigurni da ja sve odluke donosim samostalno, naravno, uz konsultacije sa najbližim saradnicima. Konačno je vrijeme da Crna Gora zgrabi palicu i uradi sve što je do nas, a to moramo zajedno”, kazao je Milatović.

Smatra da je ponuđena platforma veća od bilo koje vlade, i da je to magistrala oko koje treba da se saglasimo. Nabrojani principi su, kaže, interes svih crnogorskih građana.

Na Spajiću da predloži novu vladu

On je rekao da je na mandataru Milojku Spajiću da sada predloži novu vladu.

“Iako su izbori održani u junu, još nemamo vladu. Mislim da je odgovornost na onima koji kreiraju tu vladu. Kao predsjednik države ja sam svoju ustavnu obavezu završio za deset dana, a imao sam rok od mjesec dana. Ako za 90 dana zemlja ne dobije novu vladu ja ću raspisati izbore”, kazao je Milatović.

Izrazio je nadu da će se situacija na Kosovu smiriti i da će Crna Gora nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u regionu.

Milatović kaže da je u startu bio jasan o formiranju vlade.

“Sve što sam dosad uradio kada je u pitanju potreba da se formira vlada, uradio sam najbolje moguće. Od inkluzivnog procesa konsultacija i dao mandat u kratkom roku”, kazao je Milatović.

Ključ je kod mandatara, smatra on.

“Nemojte da svoje nesnalaženje prebacujete na predsjednika države”, rekao je Milatović, osvrćući se na komentar Demokratske Crne Gore da je potrebno naći zajednički jezik mandatara i predsjednika države da bi se formirala vlada.

Sledeće

PES: Pejović više nije naš član, očekujemo da vrati mandat

Ne propustite

Knežević upozorio Abazovića zbog hapšenja Srba u Crnoj Gori

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.