Politika

Milatović: Neću se ponašati kao moj prethodnik

Sjednica Glavnog odbora (GO) Pokreta Evropa sad, na kojoj je donijeta odluka o samostalnom nastupu na izborima, nije sazvana na etičkom, niti principu zajedništva, kazao je zamjenik predsjednika te stranke i novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

On je novinarima u Tivtu rekao da se Crna Gora nalazi u procesu demokratizacije društva.

Milatović je podsjetio na pobjedu iz avgusta 2020. godine, izbore u Podgorici u oktobru prošle godine, i pobjedu na predsjedničkim izborima 2. aprila, ističući da je za sve te stvari bio važan fokus na etici i zajedništvu.

“Mislim da nije ključno pitanje nastupa na izborima, ja bih više naveo način na koji je došlo do zakazivanje jučerašnje sjednice GO. To nije urađeno ni na etički, ni na način zajedništva”, kazao je Milatović.

On je poručio da će, kao predsjednik države, uvijek slati poruke etike i zajeništva.

“Treba jednom konačno da u Crnoj Gori prestane da se razmišlja partijski i izađe iz malih, uskih partijskih interesa, kako bi ova država, koja ima pregršt problema, zajednički odgovorila na njih”,dodao je Milatović.

Na pitanje da li to što njegov zahtjev za odgađanje sjednice GO nije ispunjen znači da sa predsjednikom stranke Milojkom Spajićem postoje neka mimoilaženja, Milatović je ponovo ukazao na značaj principa etike i zajedništva.

Juče nije ispoštovan ni jedan, ni drugi, ponovio je Milatović.

On je, na pitanje da li će preduzeti neke korake po tom pitanju, rekao da treba imati na umu prosperitet i stabilnost Crne Gore koji, kako je naveo, dolazi odgovornim ponašanjem, snažnim moralnim načelima i zajedništvom.

Kako je istakao, to su poruke zbog kojih je dobio povjerenje građana i od kojih neće odustati.

“Čini mi se da smo prebrzo ispustili istorijsku pobjedu od 2. aprila, gdje je upravo etikom i zajedništvom pobijeđen tridesetogodišnji diktatorski režim. Plašim se da neko ne želi da koristi iste principe kako bi se dodatno pobijedila zaostavština simbola tog režima”, rekao je Milatović.

Na pitanje da li će po stupanju na dužnost suspendovati odluku aktuelanog predsjednika države Mila Đukanovića o raspisivanju parlamentarnih izbora i da li za to ima osnovu, Milatović je rekao da neodlučivanje Ustavnog suda u odnosu na ukaz dodatno otvara mogućnost različitih tumačenja.

“Bilo bi logično da se prvo Ustavni sud odredi u odnosu na izmjene i dopune Zakona o predsjedniku. Pravna javnost je te izmjene već percipirala kao neustavne, pa pretpostavljam da će i odluka suda biti takva”, naveo je Milatović.

On je kazao da se neće ponašati na način na koji se ponašao njegov prethodnik.

Sledeće

Milatović položio vijenac žrtvama Nato bombardovanja u Murinu

Ne propustite

Spajić: Demokrate i GP URA vidimo kao partnere

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.