Politika

Milatović: Na važna mjesta dovođeni ljudi bliski prethodnoj vlasti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je večeras da je podnio ostavku u PES-u jer su ljudi blisku prethodnoj vlasti na pozicijama odlučivanja u partiji te da neće bježati od odgovornosti ukoliko demokratski procesi u državi budu od njega zahtijevali da osnuje stranku.

“Nisam htio da više dajem legitimet načinu rada koji je bio u prethodnih par mjeseci. Mislim da je moja odluka bila fer odnos i prema Pokretu Evropa sad, da smo se u jednom trenutnku vrednosno udaljili i zbog toga sam dao ostavku”, rekao je Milatović na TV Vijesti.

On je naveo da je jedan od razloga i nedostatak inkluzivnog i argumentovanog dijaloga oko nekih važnih strateških politika te da je njegovo učešće u PES-u nije aktivnood trenutka kada je postao predsjednik Crne Gore.

Milatović je kazao da su mnoge odluke donesene na elektronskim sjednicama te da se na jednoj takvoj sjednici odlučivalo i o Vladi. Predsjednik je ocijenio da je prestala smislena razvojna politika infrastrukture u pokretu.

“Način na koji je pokret funkcionisao u prethodom periodu više je ličio na ono protiv čega smo se mi borili nego na ono o čemu smo razmišljali kada smo pokret osnovali”kazao je Milatović i dodao da su u poslednjih par mjeseci na važna mjesta u stranci dolazili ljudi koji su ranije bili bliski prethodnom režimu.

“Ukoliko moja ostavka dodatno natjera ljude u stranci da u narednom periodu budu bolji i to je dobra stvar”, rekao je on.

Milatović je rekao da nije imao informaciju da će biti isključen iz PES-a i da će budućnost stranke će zavisti od postupaka rada PES-a u narednom periodu.

“Zamisao PES-a kojoj su ljudi dali povjerenje je bila utemeljena na obojici. Sada je došlo do našeg političkog mimoilaženja. Ukoliko moja ostavka u PES-u dodatno natjera neke ljude da podvuku crtu i da u narednom periodu možda budu bolji, mislim da je to dobra stvar za crnogorsku demokratiju”, poručio je Milatović i dodao da su mimoilaženja prosto bila prevelika.

“Kadrovska politika koja je vođenja u prethodnom periodu ličila je na neke prethodne Vlade i ja svojim imenom i prezimenom tome nisam želio da dam legitimitet”, rekao je on.

Milatović je pojasnio da ranije nije želio da podnese ostavku iako je bilo naznaka da ima mimoilaženja u stavovima sa premijerom Spajićem jer je država bila u u v.d. stanju. On je kazao i da je prethodnih dana “čuo neke ružne riječi od svojih prethodnih saboraca”.

“Ja ih ne bih komentarisao. S a tim ljudima sam uradio neke istorijske stvari u demokratizaciji Crne Gore. Mislim da je fer u jednom trenutku se politički se mimioći, ali nije fer iznositi određene neistine”, kazao je on.

Govoreći o posjeti Milorada Dodika Crnoj Gori, predsjednik je kazao da posjeta nije bila najavljena i da je organizovana na čudan način.

“”Moji stavovi o BiH su jasni, doživljavam je kao jednu cjelinu i poštujem oba njena entiteta”, rekao je predsjednik.

Govoreći o predsjedniku Opštine Pljevlja, koji je obilježio Dan državnosti i Dan ustavnosti Srbije, on je ponovio da je bolje da se lokalne uprave bave lokalnim pitanjima.

Predsjednik je rekao da su mnogi članovi PES-a “vezali svoju sudbinu za Milojka Spajića“.

“Moju ostavku ne treba dramatizovati, to je korak naprijed ka demokratizaciji Crne Gore. PES je uradio puno stvari za demokratiju, imali smo mnogo dobrih poteza, ali smo se politički razišli”, kazao je on i dodao da u trenutku podnošenja ostavke nije razmišljao o tome da li će ga slijediti drugi članovi stranke.

Predsjednik je kazao da je aktuelni ministar pravde Andrej Milović dao snažan doprinos stranci tokom izbornih procesa.

“Ali, javno sam rekao da ministar i Vlada nisu donijeli dobru odluku u slučaju Binali. Ta odluka je protivna nacionalnim interesima Crne Gore”, pojasnio je on.

Predsjednik je kazao da je slučaj EPCG pokazatelj lošeg kadriranja.

“Savić je žena sa sjajnom biografijom. Ona je u potpunosti uklonjena na štetu nečega što po meni nije dobra politika kadriranja u državnim preduzećima. To je više ličilo na nešto iz prethodnog perioda nego na PES”, rekao je on.

Milatović je kazao da je snažno posvećen poziciji predsjednika ali da neće bježati i od političkog djelovanja.

“Ukoliko demokratski procesi u narednom periodu budu od mene to zahtijevali ja od te odgovornosti neću bježati”, kazao je Milatović i dodao da želi da nakon svih dešavanja ljudi u PES-u budu bolji.

On je kazao da su ljudi koji su utemeljili PES napustili stranku i da su jedini funkcionalni odbori postojali u Podgorici i Danilovgradu.

Slične teme:intervju jakov milatović predsjednik crne gore

Sledeće

Bešić: Većina funkcionera u PES-u je uz Spajića, raskol nije neočekivan

Ne propustite

Koalicija “Za budućnost Zete”: DPS štiti onu Zetu koju je godinama uništavao

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Ako izgradnja kolektora krene, okupićemo se i stati ispred mašina

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tvrdi da se od Opštine Zeta i javnosti kriju ugovori o nadzoru nad radovima na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektor), te sumnja da se radi o koruptivnim radnjama u koje su umiješani djelovi prošle i aktuelne vlasti.

On je to saopštio tokom konferencije za medije, a nakon što mu je podgorički “Vodovod”, prije par dana, i zvanično odbio uvid u neophodnu dokumentaciju.

Knežević je rekao da mu je direktor “Vodovoda” Aleksandar Nišavić poslao zvaničan odgovor u kojem ističe da se odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama.

“… I da mi se dostave ugovori koje je bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković potpisao sa turskim kompanijama. Dostavlja mi izjašnjenje Njemaca koji treba da vrše nadzor nad postrojenjem i od KfW banke”, kazao je Knežević.

Izjavio je da je “ispada da je pravilnik KfW banke jači od svih zakona u Crnoj Gori i da ne mogu da dobiju ugovore o tome kome su plaćene konsultantske usluge i za koji iznos”.

“Fihtner grupa nema sjedište u Crnoj Gori… Ta grupa ima svog podizvođača, izvjesnu Iva konsalting grupu koja je turska. Tražio sam je juče i nijesam mogao da je nađem”, kazao je Knežević.

Pozvao je Specijalno državno tužilaštvo da “pod hitno sprovede istragu ugovora koje je potpisao Ivan Vuković”.

“Ovo je skandal. KfW pravilnik nije međunarodni ugovor i on ne može imati primat nad Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Sumnjam da se ovdje radi o lopovluku djelova bivše i sadašnje vlasti”, ocijenio je Knežević.

Izjavio je da će uraditi sve da “raskrinkaju kriminalnu ‘hobotnicu’”.

Upitan hoće li napustiti vlast na državnom nivou ako neko “bude krenuo na Botunjane” u slučaju da pokušaju da blokiraju izgradnju kolektora, Knežević nije odgovorio na taj dio pitanja, ali je još jednom upozorio da će DNP izaći iz gradske vlasti.

Naglasio je da izgradnja kolektora ne može ići bez konsultacija sa Botunjanima.

“Referendum je za nas obavezujući i ako krenu do 14. decembra sa izgradnjom, okupićemo se na tom mjestu, staćemo ispred mašina i ispred policije i neka nas sve pohapse, pa neka uđe Crna Gora u Evropsku uniju preko Zete”.

Politika

Knežević: Kolektor neće počinjati, Zeta će poštovati samo odluku referenduma

Lider Demokratske narodne partnije (DNP) Milan Knežević poručio je danas da građane Zete, uključujući i njega, odluke ministarstava povodom gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun, neće obavezivati. “I to im javno poručujem“, rekao je Knežević, nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, izdalo dozvolu za gradnju kolektora u Botunu.

Jedina odluka koju će poštovati, istakao je danas Knežević, biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar.

“Udruženi poduhvat protiv Zete i zdravlja njenih građana, koji ovih dana dobija novi zamah, sve nas, koji se protivimo izgradnji kolektora, obavezuje na jedinstven i beskompromisan odgovor. I ministarstvo ekologije i ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja nijesu donijeli odluke utemeljene na zakonima i činjeničnom stanju o višedecenijski ugroženoj životnoj sredini u Gornjoj Zeti, već su se rukovodili političkim kalkulacijama da Zetu treba pretvoriti u crnogorski Černobilj“, kazao je Knežević.

On je, kako je rekao, “dobronamjerno savjetovao Deniza Albarjaka, predstavnika turske Kuzu grupe, da se suzdrži od davanja bilo kakvih zapaljivih izjava kako jedva čeka da počne s radovima u Zeti“.

“Jer ga neće počinjati onako kako je zamislio, ni on, ni njegovi poslovni partneri iz Glavnog grada i Vlade. Jedina odluka koju ćemo poštovati biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar“, istakao je Knežević.

Njihova borba za zdravu životnu sredinu, naveo je on, traje tri i po decenije.

“I u njoj ćemo istrajati po svaku cijenu. Za razliku od svih donosioca antizetskih odluka iz Glavnog grada i Vlade, mi u Botunu i Zeti branimo živote naše djece, i u toj odbrani nećemo odstupiti ni korak nazad. Naša obaveza da zaštitimo živote naše djece mnogo je svetija od preuzetih koruptivnih obaveza iz ugovora koji je potpisao Ivan Vuković s dvije turske kompanije. Ili kako kaza najveći Njegoš – “Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka””, rekao je danas Knežević.

SDT da ispita ugovor o kolektoru

Lider DNP-a je ranije, gostujući u emisiji “Fakti“ na TV Adria, pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita ugovor o kolektoru.

“Njemačku banku ne interesuje gdje će da bude kolektor. Dio opreme je kupljen i prije nego što je urađen elaborat o uticaju na zaštitu životne sredine, što je van evropskih standarda. Još se kupuje zastarjela tehnologija sa spalionicom, koja je još skuplja i koja dodatno ugrožava životnu sredinu i štetnija je po zdravlje ljudi. Ta spalionica izbacuje kancerogene čestice u vazduh. Ovo je najzastarjelija tehnologija, mi smo na konsultantske usluge dali preko 13,675 miliona eura, a da nijesmo uradili elaborat“, rekao je tada Knežević.

Resor ministra Radunovića je prije dva dao zeleno svjetlo za izgradnju kolektora u Botun.

Time su se stekli uslovi za početak realizacije projekta, kojem se oštro protive mještani Botuna, koji su, kako su istakli u više navrata, spremni da životima brane svoje naselje.

Lider DNP-a je ranije zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, srušiti vlast u Podgorici.

Izvor: Adria

Politika

Zeta daleko za proteste DPS-a

Urednik

Dok Demokratska partija socijalista (DPS) pokušava da se vrati na političku scenu kroz seriju protesta u opštinama gdje je opozicija pod parolom “odbrane Crne Gore”, jedna stvar postaje očigledna među tim opštinama nema Zete. Iako je partija Danijela Živkovića imala partijske skupove u Pljevljima i Beranama a najavila u Herceg Novom i Nikšiću, opština Zeta, koja im je doslovno “pred vratima”, ostaje po strani.

Prvi ulični skup DPS-a koji je održan 9. oktobra u Pljevljima, pod sloganom „Bori se za Pljevlja! Bori se za Crnu Goru!”, pratili su govori o “antifašizmu”, “retrogradnim politikama” i “odbrani vrijednosti”, a prisutni su bili i stranački čelnici Danijel Živković, Jevto Eraković i Nermin Abdić.

Međutim, iako je najavljen kao veliki početak “narodnog otpora”, skup je više ličio na stranačko okupljanje DPS-a — mediji su izvijestili da je prisustvovalo svega dvjesta do trista simpatizera, među kojima i oni dovedeni iz drugih gradova. Na terenu nije bilo euforije, već tek pokušaja da se probudi ono što je DPS godinama gradio, a izgubio — povjerenje građana.

Slična scena ponovila se juče u Beranama, na Jasikovcu, gdje je održan protest pod sloganom „Bori se za Berane”.

„Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifašističko i građansko Berane nas treba. Vidimo se”, poručili su iz DPS-a u najavi skupa.

Poslanik Nikola Janović istakao je da građani treba da „pokažu da osuđuju nasilje, mržnju i nacionalizam“. Za sada nije poznato da li je mislio na pisaniju u Rožajama pod pokroviteljstvom Draga Spičanovića ili možda na grafite u Pljevljima koje je Petar Lazović organizovao nakon izbora 2020. godine.

Okupljeni u Beranama su nosili crnogorske zastave i pjevali patriotske pjesme, ali ni ovdje odziv nije bio onakav kakvom su se organizatori nadali.

Dok DPS “brani Crnu Goru” od Pljevalja do Herceg Novog, Zeta za njih postaje nedodirljiva tačka na mapi. Opština u kojoj su izgubili povjerenje građana i vlast očigledno nije dovoljno “ugrožena” da bi se tamo borili za Crnu Goru. Geografski blizu Podgorice, ali politički miljama daleko, Zeta je postala simbol promjene koje DPS najviše boli — mjesto gdje su nekada bili neprikosnoveni, a danas bi svaki pokušaj protesta bio dočekan sa negodovanjem.

Možda zato iz DPS-a biraju daleke gradove i velike riječi, a izbjegavaju teren koji im je pred nosom.