Politika

Milatović: Supruga je moj temelj

Govoreći o privatnom životu u emisiji “Dobro jutro Crna Goro”, novoizabrani predsjednik Jakov Milatović kazao je da je porodica njegova baza i da se neće odreći dnevne šetnje sa svojom suprugom i djecom uprkos novoj ulozi. Kroz šalu govori da se kao gimnazijalac fotografisao sa odlazećim predsjednikom Milom Đukanovićem na prijemu nakon uspjeha u takmičenju znanja, ne sluteći da će ga jednog dana pobijediti na izborima.

Svoju suprugu je upoznao na svadbi na kojoj je bio kum.

“Milena je moj veliki temelj. Mene su ključno oblikovale žene, od baba, onda tetaka, majke, pa moja supruga… Mnogo sam srećan što imam dvije ćerke. Žene su temelj Crne Gore”, istakao je on.

Milatović u šali priča da mu je supruga kazala da 2015. godine, kada su se upoznali, nije ni sanjala da će se stvari odvijati dinamikom kojom se odvijaju.

“Ova promjena koja se desila predsjedničkom kandidaturom i velikom pobjedom na izborima je bila najmanje očekivana u smislu promjene ličnog života i porodične dinamike. Mi smo dobili prije dva mjeseca djevojčicu Anu. Troje djece malo je organizaciono izazovno. Međutim, to je stvarno bogatstvo i kada dođete kući, koliko god da ste umorini, ako imate to neko sidro, ako imate taj neki mir, mislim da je to dobar trening za obavljanje bilo koje važne funkcije”, kazao je on.

Odluka o predsjedničkoj kandidaturi za njega nije bila laka, ali je bila jedina ispravna.

“Bilo je teško to odlučivanje jer velika je razlika između gradonačelnika i predsjednika. Jedan život koji je okružen obezbjeđenjem, gdje morate isplanitrati svaki detalj kretanja i navići porodicu na to, nije to bila laka odluka, ali je bila jedina dobra za zemlju, jer da se nijesam kandidovao sada bismo imali opet starog predsjednika”, kazao je Milatović.

Kada govori o tome kako usklađuje obaveze sa porodicom, Milatović ističe da je njegova porodica dobro organizovana jer imaju iskustvo zbog njegovog ranijeg odsustva kada je radio za Evropsku banku u Bukureštu.

“Ključ svega je povjerenje i dobra organizacija”, kaže on.

Na konstataciju da više neće imati slobodu za intimnu šetnju sa suprugom, Milatović odgovara:

“Da vam pravo kažem, ja se nadam da hoću. Imamo neke navike, živimo u Podgorici, vikendom volimo da šetamo sa djecom do univerzitetskog parka i to je neka navika koje ću se teško odreći. Mislim da ljudi lijepo reaguju kada vide predsjednika u šetnji s porodicom. Želim da dovedem u neku vrstu normalnosti predsjedničku funkciju i da se prosto stvari vrate tamo gdje su nekad bile”, rekao je on.

Kada se sjeća djetinjstva prvo pomisli na brata i selo.

“Selo je važan dio mog života. Čak i prve radne navike stekao sam na selu. Brali smo paprike. smokve, pa briga oko stoge, bio je to sastavni dio mog života”, prisjeća se Milatović.

Sledeće

Pejović: Pokret Evropa sad spreman za parlamentarne izbore

Ne propustite

Abazović posjetio Pećku patrijaršiju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.