Priroda i društvo
Materijalnu pomoć u Crnoj Gori prima preko 6. 000 porodica

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježen je juče, a širom svijeta milioni ljudi žive u ekstremnom siromaštvu. Situacija je, nažalost, daleko od idealne i u Crnoj Gori. Materijalnu pomoć prima oko šest hiljada i četiri stotine porodica.
Siromaštvo u Crnoj Gori i dalje je veoma izraženo, a tome svjedoče i poslednji podaci Monstata iz 2020. godine – na osnovu koji se 22,6 odsto građana nalazi u riziku od siromaštva.
Dvadesetogodšnja Sandra Knežević, samohrana majka dvoje maloljetne djece, živi od 207 eura mjesečno, od kojih 140 izdvaja za stan u kom žive.
“I to što mi ostane za struju i vodu. Uzmem nešto malo hrane, pelena, mlijeko.. Ponekad nemam, braća mi kupe, majka mi ispeče leb, a i oni teško žive isto’. kazala je Knežević.
Uslovi u kojima žive nisu idealni, a kako kreću hladniji dani, najpotrebnija su im drva za ogrijev.
“Nemam šporeta, električnog. Imam šporet na drva ali je slab, sve mi crno po zidovima. I nemam drva, a i teško za djecu robe’’…, priča Sandra.
Trenutno je nezaposlena, a koliko bi joj se pružila prilika radila bi kućne poslove.
“Bih, radila bih, za njih najviše…Možda negdje da perem suđe, nešto tako.. da pomažem u kuhinji”, navodi Knežević.
Volonteri Crvenog krsta svakodnevno distribuiraju pakete sa osnovim životnim namirnicama i higijenskim artiklima koji stižu do svih krajeva Crne Gore.
Tokom ove godine podijelili su 2 500 paketa pomoći, a planiraju da obezbijede još hiljadu.
Ipak, najviše ih zabrinjava porast broja korisnika u odnosu na prethodne godine.
“A počeo je negdje u toku 2020. godine kada je krenula i pandemija korona virusa tokom koje smo se součili sa velikim brojem lica koja su ostala bez zaposlenja. Redovno distribuiramo polovnu garderobu, a ono što smo primijetili na terenu je da je najčešće najveća potražnja upravo za dječijim artiklima’, kazala je koordinatorka u Crvenom krstu Crne Gore Snežana Radenović.
Prema posljednjim podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, u septembru ove godine, pravo materijalnog obezbjeđenja u Crnoj Gori koristi oko šest i po hiljada porodica
“Što je ukupno nešto oko 22 i po hiljade članova tih porodica u Crnoj Gori i na mjesečnom nivou taj izdatak je oko 672 hiljade eura. Svakog dana slušamo o priče boljem životnom standardu i uslovima života – a u 2022. godini, čini se, i dalje nema rješenja za one koje žive na granici siromaštva i koji se svakog mjeseca iznova suočavaju sa istim izazovom – kako preživjeti” kazali su iz Ministarstvu rada i socijalnog staranja.
Izvor: RTCG
Priroda i društvo
Crna Gora bez planova za gradnju novih zatvora

U najvažnijim planskim dokumentima države, poput Prostornog plana Crne Gore do 2040. i prostorno-urbanističkih planova opština, ne prepoznaje se potreba za izgradnjom novih zatvora. Umjesto toga, prioriteti su usmjereni na urbanistički razvoj, zaštitu prostora i unapređenje infrastrukture, dok se sistem izvršenja krivičnih sankcija rješava kroz reforme i alternativne kazne.
Jedini projekat koji se u posljednjih nekoliko godina pominjao kao investicija od značaja jeste zatvor u Mojkovcu, kapaciteta oko 250 mjesta. Taj objekat trebalo je da rastereti postojeće kapacitete i da posluži kao regionalni zatvor za sjever, ali njegova realizacija kasni, a država nije najavila gradnju novih sličnih objekata u drugim krajevima.
Nadležne institucije sve češće ističu da je cilj smanjenje broja zatvorenika kroz veću primjenu alternativnih sankcija, poput rada u javnom interesu ili kućnog pritvora, kao i poboljšanje uslova u već postojećim zatvorskim ustanovama. Na taj način, problem prenatrpanosti pokušava se rješavati upravljačkim mjerama, a ne širenjem kapaciteta.
Ni Prostorni plan Crne Gore do 2040, niti PUP-ovi opština, ne sadrže smjernice za gradnju zatvora. Fokus je na stambenom razvoju, turističkim zonama, saobraćajnoj infrastrukturi i očuvanju prirodnih resursa. Organizacije civilnog društva koje su pratile izradu planskih dokumenata takođe ukazuju da se prenamjena zemljišta i razvojna politika vode prema ekonomskim i ekološkim prioritetima, dok zatvori ne figuriraju kao tema od značaja.
Izgradnja zatvora zahtijeva velike zemljišne površine i prateću infrastrukturu, što u Crnoj Gori, zemlji sa ograničenim prostorom i velikim pritiskom turizma i stanogradnje, nije lako obezbijediti. Zato vlasti očigledno procjenjuju da postojeći kapaciteti, uz reforme i alternative, mogu biti dovoljni da sistem funkcioniše.
Postojeći projekti tretiraju se kao pojedinačni slučajevi, a strategija se oslanja na alternativne sankcije i poboljšanje postojećih kapaciteta. Prema važećim planskim dokumentima, država jednostavno ne vidi potrebu za novim zatvorima dok su se alternative kao što su kućni pritvori i ograničavanje kretanja pokazali kao neadekvatni, što je u praksi proizvelo više primjera kada su članovi organizovanih kriminalnih grupa prekršili kaznu kućnog pritvora i ograničavanje kretanja.
Priroda i društvo
Univerzitet Crne Gore raspisao konkurse za upis na master i specijalističke studije

Konkursi za upis na master i specijalističke studije Univerziteta Crne Gore, za studijsku 2025/26. godinu, biće raspisani danas 22. septembra i objavljeni na sajtu Univerziteta Crne Gore i u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori.
Za upis na master studije Univerziteta Crne Gore u studijskoj 2025/26. godini predviđeno je 2.010 mjesta, na specijalističkim 1.225.
Prijave na oba konkursa se podnose 23. septembra 2025. godine studentskoj službi organizacione jedinice, u okviru radnog vremena te službe.
Za upis na master programe obavezan je prijemni ispit, koji će se održati 24. i 25. septembra 2025. godine. Način polaganja, struktura i sadržina ispita, kao i raspored, biće objavljeni na oglasnim tablama i internet stranicama organizacionih jedinica. Master studije se finansiraju iz Budžeta Crne Gore i besplatne su za studente, osim dva programa na engleskom jeziku koji su samofinansirajući – program Zaštita i upravljanje morskom sredinom i program Informaciona bezbjednost.
Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na master i specijalističke studije biće detaljno precizirani u konkursima, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, Pravilnikom o upisu u prvu godinu master studija i Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama, dostupnim na internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Upis kandidata obaviće se zaključno sa 26. septembrom 2025. godine.
Priroda i društvo
Rekordna ljetnja sezona 2025: Istorijske isporučene količine vode u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ostvario je istorijske količine isporučene vode tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine. Ovi impresivni rezultati jasno potvrđuju izvanrednu pripremljenost, profesionalizam i efikasnu organizaciju kako Odbora direktora, tako i menadžmenta preduzeća.
Isporuka vode u junu, julu i avgustu 2025. nadmašila je sve prethodne godine, kao i ugovorene količine, što predstavlja rekord u istoriji Regionalnog vodovoda. Ukupno za ove tri mjeseca ostvareno je više 132% u odnosu na 2024., 148% u odnosu na 2023. i 163% u odnosu na ugovorene količine.
Ako uzmemo u obzir podatke iz prethodnih godina, vidimo da je u toku ova tri mjeseca 2025. isporučeno 5.935.172 metra kubna vode, što je skoro 2 miliona više u odnosu na isti period 2023. godine, čime je postignuta rekordna sezona za Regionalni vodovod.Ovi izvanredni rezultati su direktna posljedica pažljive pripreme, strateškog vođenja Odbora direktora i predanog rada menadžmenta, koji su omogućili da sistem vodosnabdijevanja funkcioniše besprekorno čak i u najzahtjevnijem ljetnjem periodu.
Trend visokih isporuka nastavljen je i u septembru, sa ostvarenom isporukom od 97% u odnosu na 2024., 64% u odnosu na 2023. i 96% u odnosu na ugovorene količine.
Ukupno za period juni–septembar 2025., ostvareno je 137% u odnosu na 2024., 150% u odnosu na 2023. i 166% u odnosu na ugovorene količine.
Ovi rezultati potvrđuju da je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje neprekidno unapređuje svoje kapacitete, obezbjeđujući stabilno i sigurno vodosnabdijevanje, čak i tokom zahtjevnih ljetnjih mjeseci, čime ljeto 2025. postaje najuspješnija sezona u istoriji preduzeća.
-
Politika3 дана ranije
PES Podgorica: Zdravlje Botunjana ugrožava crveni mulj, a ne kolektor koji ne postoji
-
Hronika1 дан ranije
Uhapšen Predrag Bošković
-
Hronika2 дана ranije
Ubijen Boban Sjekloća: “Škaljarac” za kojim je tragala policija slobodno se kretao Crnom Gorom
-
Sport12 сати ranije
MATIJA RADOVIĆ ZA PORTAL ZETA: Kik-boks volim sve više i više
-
Sport1 дан ranije
Budućnost Voli najbolja na II Memorijalnom turniru „Dušan Đuretić“
-
Hronika2 дана ranije
Ubistvo u Kotoru: Policija utvrđuje da li se radi o sukobu klanova
-
Sport3 дана ranije
Goleada Zete, Ilarion siguran
-
Zeta3 сата ranije
Stanovnici sela Srpska traže hitnu sanaciju bazena crvenog mulja i reakciju Vlade