Politika

Mandić: Toliko pritiska protiv koalicije ZBCG koja je proevropska

Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić je u intervjuu za Borbu istakao da toliko pritiska i toliko “svetog” rata protiv koalicije Za budućnost Crne Gore koja je proevropska, nije antizapadna i koja je prihvatila principe mandatara – nije zabilježeno nigdje u modernoj Evropi.

Na pitanje kako komentariše izjave zapadnih zvaničnika sa kojima se Predsjednik Milatović susreo tokom posjete SAD-u Mandić je kazao da se s nestrpljenjem očekuje obraćanje predsjednika Milatovića nakon povratka u Crnu Goru. Svi žele da čuju da li će biti glasnik želja drugih zemalja ili čuvar volje i slobode svoga naroda, kao i da li će njegova uloga biti svedena na to da se pokorava volji drugih ili će predstavljati simbol nezavisnosti i samostalnosti svoga naroda. Od ovog povratka i njegove objave dobićemo odgovore da li su vlasti Crne Gore spremne da prihvate tuđe kao svoje, a svoje gledaju kao tuđe. I na najnovije strašne i jezive poruke miješanja u unutrašnje stvari međunarodno priznate države, ćute čak I oni koji su dužni ne samo da progovore, nego kriknu glasom odgovornih branilaca svoje zemlje i neotuđivih prava koja pripadaju samo građanima Crne Gore. U javnosti možemo čuti rijetke ozbiljne ljude, patriote ove zemlje koji kritikuju i ne prihvataju “politiku diktata” jer shvataju opasnost kršenja načela suverenosti I samostalnosti Države. Mnogi ćute zbog straha, neki zbog učešća u vlasti, neki se strancima pokoravaju zbog fotelje predsjednika Skupštine ili ministarskih funkcija. Nažalost, takvo postupanje neće ostati samo na nivou lične sramote i neodgovornosti, nego će se prenijeti i na šire kolektive.

РАТ КОЈИ ВОДЕ НЕКЕ АМБАСАДЕ ПРОТИВ АУТЕНТИЧНИХ ПРЕДСТАВНИКА СРПСКОГ НАРОДА У ЦРНОЈ ГОРИ НИЈЕ ЗАБИЉЕЖЕН НИГДЈЕ У ЕВРОПИ!

Лидер НСД-а је поручио мандатару Спајићу да буде свјестан да ће му странци управљати владом, уколико дозволи да му је они и изаберу.

Истакао је да с… pic.twitter.com/Zk1ClmBHcx

— Андрија Мандић (@AndrijaMandicDF) September 23, 2023

Na pitanje o Mandataru Spajiću i o njegovoj poziciji kad je u pitanju formiranje vlade i da li smatra da je to posljedica raznih direktiva Mandić je kazao da je Mandatar vjerovatno svjestan da kada ti jednom stranci izaberu vladu, onda to nije više tvoja vlada, nego tuđa. Poslije toga, teško ćeš ikada izabrati ponovu svoju narodnu i demokratsku Vladu. Sve je nažalost počelo sa izborom vlade Zdravka Krivokapića, a danas je pred nama velika borba da odlučivanje ponovo vratimo u ruke legitimno izabranih predstavnika naroda. Možda oni, po ocjeni mnogih, nisu najbolji, ali to je bio izbor Crne Gore koji smo dužni svi da poštujemo, posebno oni koji su gosti u našoj kući.

Toliko pritiska i toliko “svetog” rata protiv koalicije Za budućnost Crne Gore koja je proevropska, nije antizapadna i koja je prihvatila principe mandatara – nije zabilježeno nigdje u modernoj Evropi. Zabraniti ćirilici da bude u vladi, srpskom jeziku da bude dio vlasti je ono protiv čega se Zapad bori. Da mi tražimo nešto drugo što nije demokratija i nije volja naroda, što nije ravnopravnost Srba, Crnogoraca, Bošnjaka, Albanaca, pa da ima nekog objašnjenja za ovu hajku koja se vodi protiv autentičnih političkih predstavnika srpskog naroda. Zašto ti sa strane traže, a mandatar bespogovorno prihvata, da se Bošnjaci više pitaju u Crnoj Gori nego Srbi, da Albanci imaju više prava od većine srpskog naroda, a da Hrvati ultimativno traže da se Srbima ne dozvoli bilo kakvo učešće u vlasti.

Da li je to multietnička i ravnopravna zemlja, kako piše u Ustavu, ili je ovo zemlja koja treba da zatvori vrata odlučivanja i vlasti svemu srpsko-pravoslavnom. To je pitanje ne samo za mandatara, nego i za ambasadore u Crnoj Gori. Da li ima igdje države, suverene zemlje gdje se germanski ambasadori hvale kako su u stalnom kontaktu sa mandatarom i redovnoj razmjeni mišljenja, a da o tome javnost ne zna ništa. Kako smo došli dotle da se ambasadori više pitaju o Vladi Crne Gore, nego što se pitaju o njihovim vladama. Ta bitnost koju su nametnuli nekim crnogorskim političarima strmoglavo opada kada od Podgorice krenu ka glavnim gradovima svojih država, kazao je Mandić.

Na pitanje da komentariše izjavu Nika Đeljošaja da popis treba odložiti zbog raznih tehničkih stvari Mandić je kazao kako su organizovanje popisa već dva puta odložile prethodne dvije Vlade Crne Gore i krajnje je vrijeme da se ta zakonska obaveza završi. U vremenu od velike pobjede nekadašnje opozicije na izborima 2020. godine pa do danas, paralelno se vode dva procesa kojima se urušava Crna Gora. Prvi da se legitimnim političkim predstavnicima srpskog naroda, pobjednicima izbora, ne dozvoljava ulazak u Vladu, a drugi je da se odlaže u nedogled organizovanje klasičnog popisa. Argumentacija za ta oba procesa je gola sila i brutalno nepoštovanje Ustava i zakona ove zemlje, kao i isključivanje svih demokratskih standarda i procedura koji važe u svim drugim demokratskim zemljama. Pošto je održavanje popisa zakazano za početak novembra i gotovo sve pripremljeno za njegovu organizaciju, svaki pokušaj odlaganja bi proizveo nesagledive posljedice ne samo za tu materiju, koja je jasno propisana međunarodnim standardima koje je Monstat u potpunosti ispoštovao, nego i za ukupne političke prilike u Crnoj Gori, konstatovao je Mandić u intervjuu za Borbu.

Sledeće

Petrić: U novoj Vladi biće Srba

Ne propustite

Pižurica: Daniloviću nije smetalo da bude ministar kod Đukanovića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.