Politika

Mandić: Očekujem da većina od 30. avgusta opet formira vladu

Izvor: RTCG

Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao je kako očekuje da većina od 30. avgusta opet formira vladu Crne Gore. To je rekao nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem o mandataru i izboru nove vlade.

“Ono što sam ja prenio predsjedniku Milatoviću je to da mi očekujemo da će ona avgustovska većina, dakle od 30. avgusta 2020. godine pronaći snage da ponovo formira vladu, da to nama pripada da se Crna Gora i na ovim izborima kao i na tim izborima podijelila oko te dvije politike. Da, ta tridesetoavgustovska većina ima tri petine poslanika, i mogli bi da ispunimo sve one zahtjeve koje očekuju i oni sa strane i ono što je najbitnije za nas, mogli bi da donesemo i usvojimo zakone koji su nam neophodni za našu ekonomsku reformu i borbu protiv organizovanog kriminala”, kazao je Mandić novinarima.

Istakao je da premijersko mjesto ne pripada koaliciji ZBCG već onoj partiji koja je osvojila najviše glasova na izborima.

“Na pitanje da li mi imamo želju, potrebu ili namjeru da tražimo premijersko mjesto, predsjednik je dobio odgovor. Premijersko mjesto ne pripada nama, pripada onom ko je osvojio najveći broj glasova na ovim izborima, a ostalo da se dijeli u skladu sa demokratskim principima u kojim niko ne bi pokušao da prigrabi za sebe više od onoga što mu je narod dao”, kazao je Mandić.

Ocijenio je da je sastanak sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem bio dobar.

“Ocjenjujem da je ovo bio dobar sastanak, da sam predsjedniku prenio stavove Nove srpske demokratije, da je on imao veliki broj pitanja, i negdje smo u jednom dobrom tonu, prijateljskoj atmosferi došli do saglasnosti da je važno da nova Vlada Crne Gore bude izabrana u što je moguće kraćem roku”, kazao je Mandić.

Kada je u pitanju mjesto predsjednika Skupštine, Mandić je kazao da očekuju samo ono što im pripada. Kazao je da PES-u pripada prva funkcija, funkcija predsjednika Vlade.

“Drugoplasirani na izborima od ove tridesetoavgustovska većine je koalicija “Za budućnost Crne Gore” i mi imamo gotovo duplo više mandata od onoga ko je trećeplasirani, i šta je prirodnije i šta je normalnije od toga da to mjesto dobije koalicija “Za budućnost Crne Gore”, kazao je Mandić.

Istakao je da su napravili veliki iskorak po pitanju bezbjednosti “da kažemo da ti resori ne interesuju ZBCG”.

“Kao što zna javnost, nema stručnijih, boljih, upornijih i hrabrijih za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije nego što je to ZBCG, odnosno ono što je bio nekadašnji DF”, kazao je Mandić.

Mandić je prokomentarisao izjavu lidera PES-a Milojka Spajića da misli da je uvjerio predsjednika Milatovića da ima podršku 41 poslanika da sastavi vladu, rekavši da ne zna kako ga je on uvjerio da ima tu podršku.

“Ne znam kako je Spajić uvjerio predsjednika Milatovića da ima 41. Vi znate da je u zakonu ostala ona formulacija, kroz Zakon o predsjedniku da ko god ima podršku 41 poslanika i 41 potpis, predsjednik je dužan da mu da mandat. Dakle, umjesto uvjeravanja, morate da dođete kod predsjednika Crne Gore sa 41 potpisom, ne morate ništa da mu kažete osim da mu stavite to na sto”, kazao je Mandić.

Istakao je da ne misli da je Crnoj Gori dobro da ima vladu od 41 ili 43 potpisa podrške poslanika.

“Nama je potrebna danas vlada koja će da ima ubjedljivu podršku čiji kostur treba da bude koalicija onih pobjednika od 30. avgusta, a u krajnjem kada bi sabrali sve te mandate vidjeli bi da tu ima tri petine mandata koji pripadaju toj koaliciji da bi mogli da izglasamo gotovo svaki zakon”, zaključio je Mandić.

Milatović je prethodno obavio konsultacije o mandataru za sastav nove vlade sa predstavnicima Pokreta Evropa sad i DPS Crne Gore.

Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem kazao je da misli da su ubijedili predsjednika da imaju većinu za mandatara i formiranje vlade. Iz DPS-a su kazali da većine za formiranje vlade nema.

Iako ima rok od 30 dana, Milatović je ranije rekao da očekuje da će konsultacije završiti i prije predviđenog roka, odnosno u okviru narednih 15 dana.

“Potreba je da što prije dobijemo stabilnu i evropsku vladu. Ja ću uraditi svoj dio posla, a mislim da bi trebalo na svim stranama političkog spektra da bude dovoljno odgovornosti i ozbiljnosti”, naveo je Milatović.

Mandatar saopštava u Skupštini svoj program i predlaže sastav vlade.

O programu mandatara i predlogu za sastav vlade parlament odlučuje istovremeno.

Izvor: RTCG

Sledeće

Demokrate i Bošnjačka stranka će podržati Spajića za mandatara

Ne propustite

Spajić: Imamo većinu za mandatara i formiranje vlade

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.

Politika

Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku

Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.

Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).

Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.

U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.

Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.

Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.