Politika

Mandić: Očekujem da većina od 30. avgusta opet formira vladu

Izvor: RTCG

Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao je kako očekuje da većina od 30. avgusta opet formira vladu Crne Gore. To je rekao nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem o mandataru i izboru nove vlade.

“Ono što sam ja prenio predsjedniku Milatoviću je to da mi očekujemo da će ona avgustovska većina, dakle od 30. avgusta 2020. godine pronaći snage da ponovo formira vladu, da to nama pripada da se Crna Gora i na ovim izborima kao i na tim izborima podijelila oko te dvije politike. Da, ta tridesetoavgustovska većina ima tri petine poslanika, i mogli bi da ispunimo sve one zahtjeve koje očekuju i oni sa strane i ono što je najbitnije za nas, mogli bi da donesemo i usvojimo zakone koji su nam neophodni za našu ekonomsku reformu i borbu protiv organizovanog kriminala”, kazao je Mandić novinarima.

Istakao je da premijersko mjesto ne pripada koaliciji ZBCG već onoj partiji koja je osvojila najviše glasova na izborima.

“Na pitanje da li mi imamo želju, potrebu ili namjeru da tražimo premijersko mjesto, predsjednik je dobio odgovor. Premijersko mjesto ne pripada nama, pripada onom ko je osvojio najveći broj glasova na ovim izborima, a ostalo da se dijeli u skladu sa demokratskim principima u kojim niko ne bi pokušao da prigrabi za sebe više od onoga što mu je narod dao”, kazao je Mandić.

Ocijenio je da je sastanak sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem bio dobar.

“Ocjenjujem da je ovo bio dobar sastanak, da sam predsjedniku prenio stavove Nove srpske demokratije, da je on imao veliki broj pitanja, i negdje smo u jednom dobrom tonu, prijateljskoj atmosferi došli do saglasnosti da je važno da nova Vlada Crne Gore bude izabrana u što je moguće kraćem roku”, kazao je Mandić.

Kada je u pitanju mjesto predsjednika Skupštine, Mandić je kazao da očekuju samo ono što im pripada. Kazao je da PES-u pripada prva funkcija, funkcija predsjednika Vlade.

“Drugoplasirani na izborima od ove tridesetoavgustovska većine je koalicija “Za budućnost Crne Gore” i mi imamo gotovo duplo više mandata od onoga ko je trećeplasirani, i šta je prirodnije i šta je normalnije od toga da to mjesto dobije koalicija “Za budućnost Crne Gore”, kazao je Mandić.

Istakao je da su napravili veliki iskorak po pitanju bezbjednosti “da kažemo da ti resori ne interesuju ZBCG”.

“Kao što zna javnost, nema stručnijih, boljih, upornijih i hrabrijih za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije nego što je to ZBCG, odnosno ono što je bio nekadašnji DF”, kazao je Mandić.

Mandić je prokomentarisao izjavu lidera PES-a Milojka Spajića da misli da je uvjerio predsjednika Milatovića da ima podršku 41 poslanika da sastavi vladu, rekavši da ne zna kako ga je on uvjerio da ima tu podršku.

“Ne znam kako je Spajić uvjerio predsjednika Milatovića da ima 41. Vi znate da je u zakonu ostala ona formulacija, kroz Zakon o predsjedniku da ko god ima podršku 41 poslanika i 41 potpis, predsjednik je dužan da mu da mandat. Dakle, umjesto uvjeravanja, morate da dođete kod predsjednika Crne Gore sa 41 potpisom, ne morate ništa da mu kažete osim da mu stavite to na sto”, kazao je Mandić.

Istakao je da ne misli da je Crnoj Gori dobro da ima vladu od 41 ili 43 potpisa podrške poslanika.

“Nama je potrebna danas vlada koja će da ima ubjedljivu podršku čiji kostur treba da bude koalicija onih pobjednika od 30. avgusta, a u krajnjem kada bi sabrali sve te mandate vidjeli bi da tu ima tri petine mandata koji pripadaju toj koaliciji da bi mogli da izglasamo gotovo svaki zakon”, zaključio je Mandić.

Milatović je prethodno obavio konsultacije o mandataru za sastav nove vlade sa predstavnicima Pokreta Evropa sad i DPS Crne Gore.

Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem kazao je da misli da su ubijedili predsjednika da imaju većinu za mandatara i formiranje vlade. Iz DPS-a su kazali da većine za formiranje vlade nema.

Iako ima rok od 30 dana, Milatović je ranije rekao da očekuje da će konsultacije završiti i prije predviđenog roka, odnosno u okviru narednih 15 dana.

“Potreba je da što prije dobijemo stabilnu i evropsku vladu. Ja ću uraditi svoj dio posla, a mislim da bi trebalo na svim stranama političkog spektra da bude dovoljno odgovornosti i ozbiljnosti”, naveo je Milatović.

Mandatar saopštava u Skupštini svoj program i predlaže sastav vlade.

O programu mandatara i predlogu za sastav vlade parlament odlučuje istovremeno.

Izvor: RTCG

Sledeće

Demokrate i Bošnjačka stranka će podržati Spajića za mandatara

Ne propustite

Spajić: Imamo većinu za mandatara i formiranje vlade

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Izvor: Montenegrobet

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.