Politika
Mandić: Ljubav prema Crnoj Gori ne dokazujem mržnjom prema Srbiji
Novoizabrani predsjednik Skupštine Andrija Mandić u emisiji Argumenti na RTCG ukazao je na značaj zakonodavnog tijela, ali i ustvrdio da su do sada nosioci izvršne vlasti pokušavali da Skupštinu potčine sebi.
“Poslanici koji su dobili mandat od građana biće nosioci suvereniteta u naredne četiri godine”, kazao je Mandić.
On je ocijenio da se prilikom izbora predsjednika parlamenta pojavila ona brojka koja nam je nedostajala prethodnih godina za reforme.
“I tu brojku od 49 mogu da kažem da ima trenutno parlamentarna većina. Tri poslanika koja su pripadala onoj tridesetoavgustovskoj većini, a nijesu glasali za izbor Vlade, kao i ona četiri koja pripadaju URI su svakako veliki potencijal da se može doći do broja potrebnog za reforme”, kazao je Mandić.
Dodao je da bi volio da i oni koji su sada u opoziciji prepoznaju značaj, “i da imamo ubjedljivu većinu, kao što smo imali dogovore kada smo glasali za sudije Ustavnog suda u prošlosti. Dogovor kuću gradi, i trudiću se i pokazao sam one noći da sam u stanju da istrpim napade”, ocijenio je Mandić.
Kaže da uvijek treba težiti postizanju dogovora.
“Trudim se, a pouzdano znam da to žele i ljudi koji čine 44. vladu”, kazao je Mandić.
On je kazao da u ambijentu kada se čovječanstvo nalazi na ivici ambisa, makar mi u Crnoj Gori treba da pronađemo formulu da budemo ljudi koji mogu zajedno da funkcionišu.
“Jedna od stvari koje želimo da odradimo je donošenje Zakona o Skupštini, reforma izbornog zakonodavstva, izbor sedmog sudije Ustavnog suda…”, kazao je Mandić i naglasio da jedan dio ovih poslova žele da riješe do kraja godine.
Kaže da je za promjene u izbornom zakonodavstvu potrebna dvotrećinska većina, ali ako postoji volja svaki problem, kako kaže, može da se riješi.
Mandić je rekao da je ponosan kada uđe u Skupštinu ili Vladu i vidi ljude koji ranije nisu mogli da iznesu kritiku, a danas su slobodni.
“Demokratija se muči, ali mi smo sada na većem nivou, nakon 30. avgusta”, kazao je Mandić i poručio mladim kolegama da građani Crne Gore nisu naivni.
“Kada vide da neko radi u interesu građana oni će ga podržati”, poručio je on.
Mandić je rekao da je u skladu sa zakonom stekao srpsko državljanstvo.
“Srbin sam, govorim srpskim jezikom, ja volim Crnu Goru, ali ne želim da ljubav prema ovoj državi dokazujem mržnjom prema Srbiji. Nemamo nikoga bližeg od Srbije”, rekao je on.
Mandić je kazao da je dobio poziv za učešće na sastanku predsjednika parlamenata zemalja jugooistočne Evrope.
“Biće i komesar Varhelji. Crna Gora ima veliki interes da sa Mađarskom i sa svim zemljama razvija dobre odnose. Nama ljeti nedostaje radne snage, nama je željeznica ruinirana, treba da počne izgradnja Jadransko-jonske magistrale. Imamo velike i ambiciozne planove, i siguran sam da ćemo sa dobrim idejama doći i do novca”, naveo je Mandić.
Predsjendik Parlamenta Andrija Mandić rekao je da je potpisanim sporazumom predviđena rekonstrukcija Vlade za godinu dana.
“Premijer Milojko Spajić nam je kazao da u ovom periodu ne možemo da uđeno u Vladu, ali da ćemo rekonstrukcijom doći na čelo određenih ministastava”, saopštio je Mandić.
Kazao je i da su vjerovatno postojale određene relacije na nivou inostrani partneri – premijer koje su imale za rezultat da koalicija ZBCG ne rukovodi bezbjednosnim sektorom.
Politika
Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.
“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.
Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.
Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.
“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.
Politika
Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture
Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.
“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.
Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.
“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.
Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:
“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.
Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.
“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.
Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.
“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.
Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.
“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.
Politika
“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku
Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.
Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.
Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.
Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.
Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.
Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.
Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.
Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.
-
Politika3 дана ranijeRadunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
-
Zeta1 дан ranijePolitičkim partijama u Zeti 45 hiljada eura iz budžeta
-
Zeta3 дана ranijeMihaela Lazović osvojila dvije nagrade na međunarodnom festivalu u Tutinu
-
Hronika19 сати ranijeŽena skočila sa Vukovačkog mosta, preživjela i prevezena u KCCG
-
Sport3 дана ranijeTrick or Treat Bonanza – slatka doza jezive zabave!
-
Događaji2 дана ranijeFestival „Zetsko kolo“ u KIC-u „Zeta“ – praznik folklora i tradicije
-
Zeta1 дан ranijeAsanović: Građani na referendumu poslaće poruku Radunoviću
-
Zeta1 дан ranijeOpština Zeta planira budžet od 13 miliona eura za narednu godinu


