Priroda i društvo

Lakušić: Više od 600 metara kubnih smeća uklonjeno iz sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre

U okviru kampanje „Čuvaj da te čuva“ očišćena je druga sanitarna zona – 41 kamion i 615 metara kubnih otpada prevezeno na gradsku deponiju, saopštio je Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”.

U okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, uspješno je sprovedena velika ekološka akcija čišćenja druge sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre, jednog od najvažnijih izvora pitke vode u Crnoj Gori.

Akciju je organizovao i finansirao Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, s ciljem očuvanja prirodnih resursa, sanacije ekološki ugroženih područja i zaštite javnog zdravlja.

“Tokom šest dana intenzivnog rada, iz ove zone uklonjen je 41 kamion otpada, a ukupno je odvezeno 615 m³ smeća na gradsku deponiju. Prostor koji je prethodno bio ugrožen nelegalnom eksploatacijom šljunka i nepropisnim odlaganjem otpada vraćen je u prirodno i funkcionalno stanje”, izjavio je Lakušić.

Akciju su sproveli Regionalni vodovod i služba Zaštite prostora Crne Gore, koja je bila uključena svih šest dana, koristeći mehanizaciju i terensku operativu, uz visok nivo organizacije i profesionalizma.

Ovoj važnoj inicijativi snažnu podršku pružili su: Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, unutrašnju politiku i borbu protiv kriminala i Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

“Njihovo prisustvo i podrška potvrđuju da je zaštita izvorišta i životne sredine prioritet i domaće i međunarodne zajednice”, dodaje Lakušić.

Nakon čišćenja, prostor je potpuno revitalizovan i danas predstavlja idealno mjesto za šetnje i boravak u prirodi. Sanitarna zona dobila je novi izgled, dostojan značaja koji ima za vodosnabdijevanje crnogorskog primorja.

“Regionalni vodovod je postavio table upozorenja o zabrani odlaganja otpada, a najavljena je i pojačana kontrola nadležnih organa, kao i uspostavljanje video-nadzora”, navodi Lakušić.

Kazne za nelegalno odlaganje otpada i ugrožavanje životne sredine biće stroge i dosljedno primjenjivane.

Posebno se ističe doprinos zaposlenih u službi Zaštite prostora Crne Gore, koji su uz pomoć mehanizacije i terenskih ekipa, pokazali izuzetnu odgovornost i profesionalnost u realizaciji ove zahtjevne i značajne akcije.

“Regionalni vodovod još jednom potvrđuje da je lider u oblasti održivog upravljanja vodnim resursima i pouzdan partner u borbi za očuvanje životne sredine u Crnoj Gori”, zaključio je predsjednik odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zoran Lakušić.

Ne propustite

Regionalni vodovod bilježi značajne rezultate

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Regionalni vodovod bilježi značajne rezultate

Na 57 sjednici Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje usvojeni su preliminarni bilansi (bilans stanja i bilans uspjeha) na dan 30. juna 2025. godine, koji potvrđuju da je Društvo u prvoj polovini godine ostvarilo izuzetno uspješno i stabilno poslovanje, uz pozitivan finansijski rezultat i unapređenje ključnih ekonomskih pokazatelja, saopštio je predsjednika odbora direktora Zoran Lakušić.

Regionalni vodovod je na dan 30. juna 2025. godine ostvarilo neto dobit u iznosu od 272.931 eura, što predstavlja značajan preokret u odnosu na isti period prethodne godine, kada je zabilježen gubitak od 203.005 eura. Ukupno poboljšanje iznosi 475.936 eura, kazao je.

“Ukupni prihodi Društva na kraju drugog kvartala iznosili su 3.493.199 eura, što predstavlja rast od 19,44% u odnosu na isti period prethodne godine”, dodaje Lakušić.

S druge strane, navodi, Društvo je uspjelo da rashode zadrži pod kontrolom – ukupni rashodi na kraju drugog kvartala iznosili su 3.220.268 eura, što je 6,73% manje u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je značajno smanjenje troškova kamata za 24,58%, kao rezultat otplate postojećih kreditnih obaveza i pažljivog upravljanja finansijama.

Takođe, dodaje, zabilježen je rast potraživanja od kupaca za 58,81%, kao i blago povećanje gotovine na računima za 3,29%. Broj zaposlenih ostao je stabilan, 81 zaposleni, što ukazuje na optimizovanu kadrovsku strukturu bez rasta troškova rada.

“Dugoročne obaveze povećane su usljed povlačenja kreditnih sredstava od EBRD banke, namijenjenih finansiranju izgradnje cjevovoda na dionici Lastva Grbaljska – Tivat, u sklopu regionalnog projekta unapređenja vodovodne infrastrukture”, kaže Lakušić.

Tokom juna u pojedinim danima, Regionalni vodovod je isporučivao rekordne količine vode, ukupno 733 l/s, što predstavlja: 122% više nego na isti dan 2024. godine (330 l/s), 134% više u odnosu na 2023. godinu (313 l/s) i čak 177% više u odnosu na ugovorene količine (265 l/s), navodi.

U razmatranom periodu, kako je istakao, ostvaren je značajan napredak u gotovo svim ključnim finansijskim pokazateljima. Usvojeni preliminarni bilansi pokazuju da Društvo posluje sa visokim stepenom finansijske discipline, uz jasan fokus na rezultate i dugoročnu održivost.

“Takođe, potvrđuju da Regionalni vodovod ostvaruje stabilan rast, odgovorno upravljanje sredstvima i jasan investicioni pravac, čime dodatno potvrđuje svoju ključnu ulogu u očuvanju i razvoju sistema vodosnabdijevanja crnogorskog primorja”, zaključuje se u saopštenju predsjednika odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zorana Lakušića.

Priroda i društvo

ZAKON ZA NELEGALNE: Ministarstvo finansija uništava legalno tržište igara na sreću

Država štiti nelegalne – legalnima uskraćuje pravo na opstanak

U Crnoj Gori danas nije dovoljno da poslujete po zakonu — morate biti spremni da se borite protiv sopstvene države.

Dok Ministarstvo finansija u Skupštini gura restriktivne izmjene Zakona o igrama na sreću pod plaštom „zaštite maloljetnika“ i „javnoga interesa“, pravi rat se vodi na terenu. Ne protiv nelegalnih kladionica i online sajtova koji bukvalno niču svakog dana — već protiv onih koji posluju legalno, plaćaju poreze, zapošljavaju radnike i pokušavaju da prežive.

Dvostruki standardi: Legalni pod prismotrom, nelegalni bez kontrole

Više od 400 ilegalnih objekata i preko 500 sajtova svakodnevno radi bez ikakve kontrole. Znaju to svi – od Poreske uprave do Ministarstva. I uprkos tim saznanjima, nijedna jedina terenska kontrola nije sprovedena. Nula. Prazna statistika i tišina institucija.

S druge strane, legalni priređivači su izloženi svakodnevnim inspekcijama, novim pravilnicima, ograničenjima u radnom vremenu, zabrani oglašavanja i sve težim fiskalnim opterećenjima. Kao da država želi da ih potpuno potisne sa tržišta.

Zakon protiv Ustava: Selektivna represija bez pravnog osnova

Posebno zabrinjava činjenica da neki članovi predloga zakona direktno krše Ustav Crne Gore — naročito kada je riječ o:

povredi prava na rad,
povredi prava na slobodno preduzetništvo, i
diskriminaciji legalnih subjekata u odnosu na nelegalne.

Prema Ustavu, svi građani i pravna lica imaju pravo na jednak tretman pred zakonom. Međutim, predložene izmjene uvode selektivnu primjenu propisa koja u praksi vodi do gušenja zakonitog poslovanja. Time se pravna sigurnost ozbiljno narušava, a država rizikuje tužbe i međunarodne arbitraže.

Javni interes ili planirana eliminacija?

Ako ovaj zakon prođe, posljedice će biti pogubne. Ne samo po industriju — već po principe jednakosti, zakonitosti i ekonomskog opstanka. Država bi mogla da se suoči s masovnim tužbama, odštetnim zahtjevima, gubitkom prihoda i potpunim gubitkom kontrole nad tržištem igara na sreću.

Jer kada otjerate legalne, ostaju samo nelegalni.

Vrijeme je za odgovornost

Zašto se nelegalni priređivači tolerišu dok se legalni sankcionišu?
Zašto se zakon koristi da se eliminišu oni koji ga poštuju?
Zašto Ministarstvo finansija ignoriše postojanje stotina nelegalnih objekata?

Ovo nije zaštita javnog interesa. Ovo je institucionalno povlađivanje kriminalu i pokušaj da se legalni biznisi dovedu do ivice opstanka.

Ustav, zakon i tržište – za sve jednako

Legalni priređivači ne traže povlastice. Traže samo jedno – da država poštuje sopstvene zakone i Ustav. Ako Ministarstvo finansija zaista brine o maloljetnicima, neka konačno zatvori oči pred populizmom i otvori ih prema stvarnim problemima: nekontrolisanom rastu sive ekonomije i kriminala u sektoru igara na sreću.

Jer kada zakon postane alat za selektivnu eliminaciju — više nije zakon.

Priroda i društvo

Dvostruki standardi Ministarstva finansija – nelegalni bez kontrole, legalni bez šanse!

Već više od pet godina legalni priređivači igara na sreću trpe brutalne, sistematske pritiske, dok pred očima države nelegalno tržište eksplodira u punom kapacitetu. Uprkos znanju koje nadležni posjeduju, ni jedna jedina terenska kontrola nije sprovedena nad više od 400 nelegalnih zemaljskih objekata niti nad preko 500 ilegalnih sajtova koji svakodnevno posluju širom Crne Gore.

Ovaj zastoj predstavlja nesvakidašnji presedan — punih 25 godina nikada znaci državne pasivnosti nisu bili ovako izraženi. Zabrinjavajuće je što je formirano Koordinaciono tijelo za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, koje bi trebalo da koordinira mjere zaštite javnog interesa, posebno maloljetnika. Međutim, nakon prve sjednice 28. februara 2024. godine, i niza održanih sastanaka, ne vidimo nikakve konkretne akcije na terenu — samo upravni sastanci i regulatorni diskurs.

Ovo je prvi put da se država ne samo povlači iz borbe protiv nelegalnog tržišta, već svojim odlukama i propisima aktivno otežava rad isključivo legalnim priređivačima. Dok se lažno promovišu mjere „zaštite djece“, nelegalni objekti – bez ikakve kontrole, ograničenja ili poreskih obaveza – bilježe enormne profite.

Postavlja se pitanje: kome ide u korist ovakva praksa Ministarstva finansija? Da li se svjesno ide ka tome da legalna industrija bankrotira, da se više od 2.000 radnih mjesta ugasi, kako bi se otvorio još veći prostor za djelovanje nelegalnih priređivača?

Nikada ranije, ni u vrijeme kada je bilo pritužbi na efikasnost kontrola, nije postojala sumnja u namjere prethodnih vlasti – da se bore protiv sive zone. Danas, s druge strane, ne samo da se ne preduzima nijedna radnja protiv nelegalnih, već se zakonodavni okvir koristi da se sistematski opstruiraju i kažnjavaju oni koji posluju zakonito.

Ako ovakav trend bude nastavljen, jedina opcija koja će ostati legalnim priređivačima biće tužbe protiv države Crne Gore za naknadu štete zbog donošenja nezakonitih i diskriminatornih propisa.

Upozoravamo javnost i nadležne institucije: višegodišnje ignorisanje postojanja više stotina nelegalnih objekata i odbijanje da se po tom osnovu postupa — nije administrativni previd, već sistemski problem koji dovodi u pitanje jednakost pred zakonom, zdravlje tržišta i egzistenciju hiljada porodica.

Zakon treba da važi za sve jednako. Tražimo odgovore. Tražimo djelovanje.