Politika

Lakušić: Prioriteti proširenje kapaciteta, izgradnja novih cjevovoda i smanjenje gubitaka u distribuciji

Regionalni vodovod planira niz kapitalnih investicija, usmjerenih na stabilizaciju sistema, smanjenje gubitaka vode i unapređenje energetske efikasnosti, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

Na 42. sjednici Odbora direktora DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ usvojen je ambiciozan Plan rada za 2025. godinu, koji postavlja temelje za unapređenje vodosnabdijevanja crnogorskog primorja. Ovaj sveobuhvatni dokument donosi strateški pristup upravljanju vodnim resursima, s ciljem obezbjeđivanja stabilne i pouzdane distribucije vode za stanovništvo, privredu i turistički sektor, ključne stubove crnogorske ekonomije.

“Suočen s dinamičnim izazovima u vodnom sektoru, Regionalni vodovod će se u 2025. godini fokusirati na efikasno upravljanje infrastrukturom, redovno održavanje sistema, povećanje kapaciteta i modernizaciju kroz primjenu savremenih tehnologija. Poseban akcenat biće stavljen na optimizaciju distribucije vode putem digitalizacije i uvođenja naprednih sistema nadzora. Plan rada rezultat je detaljnih analiza i konsultacija sa svim relevantnim akterima. Njegovom realizacijom osiguraće se stabilno vodosnabdijevanje i dugoročna održivost sistema, čime će se odgovoriti na sve izazove i potrebe korisnika”, kazao je Lakušić.

Regionalni vodovod planira niz kapitalnih investicija, usmjerenih na stabilizaciju sistema, smanjenje gubitaka vode i unapređenje energetske efikasnosti. Prioriteti su proširenje kapaciteta vodozahvata, istraživanje novih izvora, izgradnja novih cjevovoda i filterskih postrojenja, modernizacija dotrajale opreme i smanjenje gubitaka u distribuciji.

“U okviru druge faze razvoja regionalnog vodosnabdijevanja, planiran je završetak cjevovoda duž trase budućeg bulevara Lastva Grbaljska – Tivat, kao i završetak filterskog postrojenja kapaciteta 120 l/s na izvorištu Bolje sestre. Dodatno, u planu je izrada projekta za filtersko postrojenje kapaciteta 500 l/s, čime će se obezbijediti dugoročna stabilnost vodosnabdijevanja primorskih opština”, naveo je on.

Jedan od ključnih ciljeva Odbora direktora za 2025. godinu je obezbjeđivanje dovoljne količine vode za ljetnju turističku sezonu.

“Zbog toga će poseban fokus biti na zaštiti vodoizvorišta, prevenciji zagađenja i primjeni ekološki prihvatljivih tehnologija. Korišćenje obnovljivih izvora energije u radu postrojenja značajno će smanjiti operativne troškove i unaprijediti energetsku efikasnost sistema. Pored toga, unaprijediće se video nadzor, čime će se dodatno povećati sigurnost i kontrola kompletnog sistema”, istakao je Lakušić.

Projekti će se realizovati u saradnji sa državnim institucijama, lokalnim samoupravama i međunarodnim partnerima, a značajan dio sredstava biće obezbijeđen kroz fondove Evropske unije i IPA Interreg programe. Ove investicije. ističe, garantuju dugoročnu održivost vodosnabdijevanja za sadašnje i buduće generacije.

“Transparentno upravljanje ostaje ključni princip rada Odbora direktora, čime se obezbjeđuje visoki kvalitet usluga i povjerenje korisnika. Planom je predviđeno jačanje saradnje sa lokalnim vodovodima, realizacija razvojnih projekata i optimizacija potrošnje vode primjenom najsavremenijih tehnoloških rješenja “, rekao je Lakušić.

Posebna pažnja posvećena je razvoju zaposlenih kroz kontinuirano stručno usavršavanje i podsticanje inovacija, čime se stvaraju uslovi za unapređenje poslovanja i jačanje profesionalnih standarda.

“Odbor direktora će redovno vršiti evaluaciju realizacije Plana kako bi blagovremeno odgovorio na izazove i prilagodio strategije potrebama korisnika. Ovaj dokument nije samo administrativni plan, već vizija budućnosti, jasan putokaz ka modernom, efikasnom i održivom sistemu vodosnabdijevanja”, poručio je Lakušić.

Sprovođenjem ovog Plana, Regionalni vodovod nastavlja da gradi sistem koji garantuje sigurnost snabdijevanja vodom i doprinosi razvoju čitavog crnogorskog primorja.

“Ovaj sveobuhvatni pristup potvrđuje posvećenost novog menadžmenta i Odbora direktora unapređenju vodnog sektora i očuvanju prirodnih resursa, kroz inovativna rješenja i strateško planiranje”, zaključio je Lakušić.

Slične teme:Crna gora regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

Knežević: Izbori u Nikšiću su prelomna tačka za društvo

Ne propustite

Zlatko Vujović i Ivan Vuković ostali u manjini na FPN-u

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.

Politika

Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku

Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.

Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).

Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.

U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.

Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.

Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.