Priroda i društvo
Kratka istorija lova

Lov je star koliko i ljudski rod. On je najstarije čovekovo zanimanje. Za lov kao delatnost može se tvrditi da je to prvo svesno i aktivno angažovanje pračoveka i prvi korak na putu oformljenja ljudske civilizacije.
Čovek je vekovima usavršavao veštinu lovljenja. Lov je u početku bio individualan i služio je za zadovoljenje potreba u hrani. Vremenom čovek počinje organizovano da se bavi lovom usavršavajući veštinu lovljenja.
Čovek je usavršavao i oružje za lov. Sve vreme u lovu kao čovekov pratilac je neizbežan pas, koga je takođe oblikovao za razne vrste i načine lova. Razvojem zemljoradnje i stočarstva lov prestaje da bude izvor egzistencije čoveka, i lov polagano počinje da postaje sport i zabava.
Od samih početaka ljudske zajednice lov je čoveku osnovna preokupaciju i njegovo angažovanje. Kao rezultat te njegove delatnosti ispoljio se posle dugog vremena, proces domestikacije životinja.
Nesumnjivo je da je lov divljih životinja preteča celokupnog stočarstva, od početnih faza pripitomljavanja, do današnjih savremenih sistema držanja stoke.
Istorija lova kroz vekove
U robovlasničkom društvu lovom su se bavili samo robovlasnici. Oružje za lov u tom periodu su bili luk i strela, mačevi, noževi i koplja, kao i lov pomoću užeta (laso). U tom vremenu su se u lovu upotrebljavali pored pasa i ptice grabljivice.
U srednjem veku lov i dalje ostaje privilegija vlastele, kao sport i zabava, i polagano počinje da donosi prihode. Lov kao privredna grana počinje u tom periodu da donosi prihode prodajom mesa, krzna i kože divljači. Pored toga, trguje se i lovačkim psima i sokolovima. Posebna karakteristika lova u srednjem veku je lov sokolarenjem.
Vlastelin je jašući na konju nosio sokola na ruci ili ramenu i puštao ga na divljač, a iza njega su išli pomagači, koji su na stalku nosili više sokolova i vodiči pasa koji su puštali pse po lovištu da dižu divljač.
Sokolarenje kao način lova svoj najveći vrhunac i ekspanziju imao je u srednjem veku, da bi krajem XVIII veka počeo da gubi na značaju i primeni. Razlog prestanka interesovanja za ovaj način lova je sve veće interesovanje za lov vatrenim oružjem. U ovom periodu lov se obavljao kopljem, mačom, strelom.
Novi vek i pojava vatrenog oružja dovodi do velikih promena u lovstvu. Pre svega menjaju se načini lova. Lov dobija pravo građanstva. Lovilo se ko je kad želeo i koliko je hteo bez ograničenja. Ovakav odnos i nekontrolisani lov vatrenim oružjem rezultira drastičnim smanjenjem brojnosti divljači.
U to vreme u Srbiji, bez obzira na razne uredbe o zabrani lova u doba dinastije Obrenović, i dalje se smanjuje brojnost divljači. Shvativši situaciju u kojoj se nalaze lovci se okupljaju i organizuju u cilju napretka u lovu. Krajem 19. veka širom Evrope počinju da se osnivaju lovački klubovi, udruženja i savezi.
Priroda i društvo
Netačne tvrdnje Ministarstva finansija – dok se legalni operateri guše preregulacijom, nelegalni nesmetano posluju!

Novi zakon ima ozbiljne negativne posljedice i udaljava tržište od evropskog puta
Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom aktuelne kampanje Ministarstva finansija, koja se, pod izgovorom „zaštite maloljetnika“, koristi za nastavak sistematskog urušavanja tržišta legalnih priređivača igara na sreću. Tvrdnje da je preregulacija nužna zbog brige o mladima su neosnovane, manipulativne i krajnje licemjerne – jer nelegalni operateri i dalje nesmetano posluju i primaju uplate iz Crne Gore, bez ikakve kontrole.
Legalni operateri u Crnoj Gori već sada posluju u najrestriktivnijem regulatornom okviru u regionu, koji podrazumijeva:
- potpunu zabranu oglašavanja;
- zabranu uplata putem gotovo svih savremenih elektronskih metoda, uključujući kriptovalute;
- strogu verifikaciju identiteta i uplatu od minimum 20 eura;
- poštovanje svih AML/KYC standarda.
U isto vrijeme, više od 500 nelegalnih online platformi aktivno je dostupno iz Crne Gore – bez ikakve registracije, nadzora ili zaštitnih mehanizama. Dovoljna je email adresa i lozinka za otvaranje naloga, bez provjere identiteta, godina starosti, poreza ili odgovornosti. Sve to – pred očima institucija.
Zabrinjavajuće je što, prema pouzdanim informacijama, nelegalne platforme iz regiona već planiraju ulazak na crnogorsko tržište. Njihovo poslovanje zasniva se na netransparentnim modelima, uključujući gotovinske uplate putem mobilnih telefona i sve češće korišćenje zelenaških mehanizama naplate dugova. Ironično, upravo su ovakve prakse ono što Ministarstvo finansija navodno pokušava da suzbije – dok predloženim zakonom u praksi ograničava i guši isključivo legalne i kontrolisane subjekte.
Pritom, dok cijeli svijet sprovodi razumnu i balansiranu regulaciju kripto tržišta, u Crnoj Gori se ide korak dalje – legalnim operaterima se onemogućava korišćenje bilo kakvih savremenih i kontrolisanih metoda plaćanja, čime se gubi ne samo tržišna konkurentnost, već i elementarna pravna sigurnost za investitore.
Ovakav pristup šalje veoma negativnu poruku međunarodnoj poslovnoj zajednici: u Crnoj Gori se kažnjava zakonitost, a toleriše nelegalnost. Ovo nije reforma, već direktan udar na vladavinu prava, slobodno tržište i temeljne evropske vrijednosti.
ZAHTIJEVAMO:
- Ukidanje neprimjenjivog poreza na dohodak građana iz igara na sreću i odlaganje daljih restrikcija za legalne operatere dok se u potpunosti ne eliminiše crno tržište.
- Reviziju Predloga zakona i ukidanje diskriminatornih odredbi koje pogađaju isključivo legalne subjekte.
- Hitnu blokadu pristupa nelegalnim platformama, kroz tehnička i pravna rješenja.
- Omogućavanje savremenih i nadziranih metoda plaćanja za legalne priređivače, uz punu superviziju države.
Ukoliko se nastavi sa donošenjem propisa koji favorizuju nelegalne tokove, Montenegrobet će iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme zaštite – uključujući obraćanje ambasadama EU i SAD, međunarodnim privrednim komorama i pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou – radi zaštite prava na fer tržišnu utakmicu i zakonito poslovanje.
Priroda i društvo
MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.
Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.
Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.
Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.
Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.
Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.
Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.
Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.
Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.
Priroda i društvo
Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.
“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.
Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.
“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.
Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.
“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.
-
Politika2 дана ranije
Svi lokalni izbori 13. juna 2027.
-
Događaji4 дана ranije
Poetsko veče u Zeti: Dušanka Klikovac predstavlja zbirku „Maslačak na krovu“
-
Politika3 дана ranije
Pejović: Vrijeme je za pravosuđe koje štiti građane, a ne kriminalce
-
Politika3 дана ranije
Vijeće za nacionalnu bezbjednost predložilo hitan veting u pravosuđu
-
Bilbord2 дана ranije
Kao da si poručio nešto online – samo što ovdje stižu bonusi!
-
Hronika56 минута ranije
Veliki požar na Ćemovskom polju (VIDEO)
-
Politika2 дана ranije
Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena
-
Politika18 сати ranije
Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale