Politika

Knežević: Protiv koga se juče protestvovalo?

Trebalo bi danas da čestitam Badnji dan i nastupajući Božić, da pozovem na slogu, mirbožanje, praštanje, poželim zdravlja i napretka svakom domu, ali kako kad umjesto božićne vatre, pjesama, nestašluka i dječijih petardi, još čujemo pucnje neprobola na Cetinju, i svaki je smrtonosan da mi se čini kako se i čitava Crna Gora upokojila sa nevino nastradalima, saopštio je Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP).

„I umjesto da svi zajedno tražimo i odgovore i odgovornost, juče smo se ponovo udaljili jedni od drugih, da više i ne znam živimo li u istoj državi. Sinoć su oni koji bi trebalo da su moja braća, po hiljaditi put j….i naše četničke majke, tražili desant na crkve, manastire, okrivili Srbiju i Vučića za cetinjsku tragediju, iako je ta Srbija na njegov predlog, jedina uz Republiku Srpsku objavila Dan žalosti, i još jednom pokazala da ni mi, a ni oni, nemamo bližeg koji će nas zagrliti u strašnoj nesreći koja nas je zadesila“, izjavio je Knežević.

Zato, kako je dodao, „s pravom pitam, protiv koga se juče protestvovalo“?

„Četnika (Srba), Načertanija, crkve, popova, ili je protest bio zakazan da se zatraže odgovori od institucija. A onaj koji je prvi pozvao na odgovornost, čitav život bježeći od iste, ne sačekavši ni da prebrojimo mrtve, juče nije bio na protestu, zvuči poznato, zar ne? Nisu protesti za njega, on je tu da pozove, zakrvomuti, i onda skokne do Dubaija, da sa bezbjedne distance, kao stari lešinar koji je namirisao političku krv, još jednom preleti preko planine leševa da bi politički preživio. Za razliku od njega, ja istinski pozivam da se utvrdi postoji li odgovornost, počev od policije, sudova , tužilaštva, bezbjednosnog sektora, ministra, Vlade, preko gradonačelnika i Skupštine Prijestonice, ali i čitavog društva“, rekao je lider DNP.

Kako je ponovio, „nadležne institucije, a ne Milo Đukanović, moraju utvrditi ima li odgovornosti, subjektivne, objektivne, a moralnu bi svako od nas trebalo da nosi“.

„Crna Gora mora dobiti odgovore, i ako je cijena cetinjske istine, da svi mi podnesemo ostavke, smatrajte da sam je podnio. Ali na ostavku i odgovornost ne može pozivati Milo Đukanović koji je u ove tri decenije obesudio, poharao, obeščastio i zakrvio Crnu Goru, da bi mu svaki trag, da je pravde, vodio prvo u tužilaštvo, a onda u Spuž. Zato pozivam na odgovornost i one koji ga nijednom nisu pozvali bar na informativni razgovor, jer ako Đukanović ni za šta nije sumnjiv, onda smo mi sumnjivi, makar zbog toga što smo ga sve vrijeme neopravdano i lažno sumnjičili“, kazao je Knežević, pa nastavio:

„Uhapsite bar nas koji mislimo da Đukanović treba da bude uhapšen. Nije pošteno da i on i mi budemo na slobodi. Pozivam i na odgovornost one koji decenijama Cetinje i njegove građane ubjeđuju da smo im mi krvnici veći nego što su bili Bušatlije, Latasi, austrougarski i talijanski okupatori, protiv kojih su se naši preci zajedno borili i ginuli. One koji preko Fejsbuka i Instagrama Cetinjanima objašnjavaju da smo im spremili kame, jame i žice, da ih za šaku dinara i rubalja, u slavu “srpskog sveta” genocidiramo i raselimo. A onda organizovano pođu na Tompsonov koncert u Dubrovniku, i u psihotičnom delirijmu “samoodbrane” pjevaju o klanju Srba da se i sam Tompson prenerazio“, podsjetio je predsjednik DNP-a.

Prema njegovim riječima, „toliko zla i mržnje se posijalo u ovoj zemlji da nam ni ovi NATO psihijatri koje je obećao Spajić ne mogu pomoći“.

„Čim nas budu vidjeli ovako podijeljene i zakrvljene, pobjeći će glavom bez obzira, i predložiti generalnom sekretaru NATO-a da nas izbace iz alijanse, jer smo mi, ovakvi kakvi smo, dovoljni sami sebi, a sve manje ikom drugom potrebni“, rekao je Knežević.

Kako je dodao, „ako nastavimo ovako da se mrzimo, nikakvi zakoni o oduzimanju oružja neće vratiti sigurnost u domove građana“.

„Kad nam zakonom budu oduzeli vatreno oružje, ubijaćemo se sjekirama, vilama, kosijerima. A kad nam i to zakonom oduzmu, ubijaćemo se zakucavanjem auta i kamiona jedni u druge. A kad nam zakonom budu oduzeli i motorna vozila, ubijaćemo se kašikama, viljuškama, četkicama za zube, šoljama od kafe i čaja. A kad nam zakonom oduzmu posuđe i četkice za zube, u Crnoj Gori ima toliko kamenja, da ćemo se vratiti u kameno doba, i jedni drugima prosipati lobanje kao lubenice dok se do posljednjeg Crnogorca ili Srbina (kako vam drago) ne istražimo“, izjavio je Knežević, pa zaključio:

„Nema tog zakona koji može zaustaviti mržnju, ali ako je išta u našoj krvi ostalo od naših predaka, vrijeme je da spasavamo ovu zemlju. Makar to bilo pod nekim novim brijestom, ako novi početak treba da bude na Cetinju, naše ruke su ispružene za bratski zagrljaj, dogovor i molitvu“, poručio je Milan Knežević.

Sledeće

Mandić: Ako ne usvojimo budžet štete će imati svi, opozicija da bude konstruktivna

Ne propustite

Mandić: Božić dočekujemo uz osjećanje duboke žalosti zbog Cetinja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.