Politika

Knežević: Protiv koga se juče protestvovalo?

Trebalo bi danas da čestitam Badnji dan i nastupajući Božić, da pozovem na slogu, mirbožanje, praštanje, poželim zdravlja i napretka svakom domu, ali kako kad umjesto božićne vatre, pjesama, nestašluka i dječijih petardi, još čujemo pucnje neprobola na Cetinju, i svaki je smrtonosan da mi se čini kako se i čitava Crna Gora upokojila sa nevino nastradalima, saopštio je Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP).

„I umjesto da svi zajedno tražimo i odgovore i odgovornost, juče smo se ponovo udaljili jedni od drugih, da više i ne znam živimo li u istoj državi. Sinoć su oni koji bi trebalo da su moja braća, po hiljaditi put j….i naše četničke majke, tražili desant na crkve, manastire, okrivili Srbiju i Vučića za cetinjsku tragediju, iako je ta Srbija na njegov predlog, jedina uz Republiku Srpsku objavila Dan žalosti, i još jednom pokazala da ni mi, a ni oni, nemamo bližeg koji će nas zagrliti u strašnoj nesreći koja nas je zadesila“, izjavio je Knežević.

Zato, kako je dodao, „s pravom pitam, protiv koga se juče protestvovalo“?

„Četnika (Srba), Načertanija, crkve, popova, ili je protest bio zakazan da se zatraže odgovori od institucija. A onaj koji je prvi pozvao na odgovornost, čitav život bježeći od iste, ne sačekavši ni da prebrojimo mrtve, juče nije bio na protestu, zvuči poznato, zar ne? Nisu protesti za njega, on je tu da pozove, zakrvomuti, i onda skokne do Dubaija, da sa bezbjedne distance, kao stari lešinar koji je namirisao političku krv, još jednom preleti preko planine leševa da bi politički preživio. Za razliku od njega, ja istinski pozivam da se utvrdi postoji li odgovornost, počev od policije, sudova , tužilaštva, bezbjednosnog sektora, ministra, Vlade, preko gradonačelnika i Skupštine Prijestonice, ali i čitavog društva“, rekao je lider DNP.

Kako je ponovio, „nadležne institucije, a ne Milo Đukanović, moraju utvrditi ima li odgovornosti, subjektivne, objektivne, a moralnu bi svako od nas trebalo da nosi“.

„Crna Gora mora dobiti odgovore, i ako je cijena cetinjske istine, da svi mi podnesemo ostavke, smatrajte da sam je podnio. Ali na ostavku i odgovornost ne može pozivati Milo Đukanović koji je u ove tri decenije obesudio, poharao, obeščastio i zakrvio Crnu Goru, da bi mu svaki trag, da je pravde, vodio prvo u tužilaštvo, a onda u Spuž. Zato pozivam na odgovornost i one koji ga nijednom nisu pozvali bar na informativni razgovor, jer ako Đukanović ni za šta nije sumnjiv, onda smo mi sumnjivi, makar zbog toga što smo ga sve vrijeme neopravdano i lažno sumnjičili“, kazao je Knežević, pa nastavio:

„Uhapsite bar nas koji mislimo da Đukanović treba da bude uhapšen. Nije pošteno da i on i mi budemo na slobodi. Pozivam i na odgovornost one koji decenijama Cetinje i njegove građane ubjeđuju da smo im mi krvnici veći nego što su bili Bušatlije, Latasi, austrougarski i talijanski okupatori, protiv kojih su se naši preci zajedno borili i ginuli. One koji preko Fejsbuka i Instagrama Cetinjanima objašnjavaju da smo im spremili kame, jame i žice, da ih za šaku dinara i rubalja, u slavu “srpskog sveta” genocidiramo i raselimo. A onda organizovano pođu na Tompsonov koncert u Dubrovniku, i u psihotičnom delirijmu “samoodbrane” pjevaju o klanju Srba da se i sam Tompson prenerazio“, podsjetio je predsjednik DNP-a.

Prema njegovim riječima, „toliko zla i mržnje se posijalo u ovoj zemlji da nam ni ovi NATO psihijatri koje je obećao Spajić ne mogu pomoći“.

„Čim nas budu vidjeli ovako podijeljene i zakrvljene, pobjeći će glavom bez obzira, i predložiti generalnom sekretaru NATO-a da nas izbace iz alijanse, jer smo mi, ovakvi kakvi smo, dovoljni sami sebi, a sve manje ikom drugom potrebni“, rekao je Knežević.

Kako je dodao, „ako nastavimo ovako da se mrzimo, nikakvi zakoni o oduzimanju oružja neće vratiti sigurnost u domove građana“.

„Kad nam zakonom budu oduzeli vatreno oružje, ubijaćemo se sjekirama, vilama, kosijerima. A kad nam i to zakonom oduzmu, ubijaćemo se zakucavanjem auta i kamiona jedni u druge. A kad nam zakonom budu oduzeli i motorna vozila, ubijaćemo se kašikama, viljuškama, četkicama za zube, šoljama od kafe i čaja. A kad nam zakonom oduzmu posuđe i četkice za zube, u Crnoj Gori ima toliko kamenja, da ćemo se vratiti u kameno doba, i jedni drugima prosipati lobanje kao lubenice dok se do posljednjeg Crnogorca ili Srbina (kako vam drago) ne istražimo“, izjavio je Knežević, pa zaključio:

„Nema tog zakona koji može zaustaviti mržnju, ali ako je išta u našoj krvi ostalo od naših predaka, vrijeme je da spasavamo ovu zemlju. Makar to bilo pod nekim novim brijestom, ako novi početak treba da bude na Cetinju, naše ruke su ispružene za bratski zagrljaj, dogovor i molitvu“, poručio je Milan Knežević.

Sledeće

Mandić: Ako ne usvojimo budžet štete će imati svi, opozicija da bude konstruktivna

Ne propustite

Mandić: Božić dočekujemo uz osjećanje duboke žalosti zbog Cetinja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Izvor: Montenegrobet

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.