Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ističe da traže alternativno rješenje za problem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje se planira u Botunu, te da razumije strahove mještana. Jedna od opcija je pomjeranje dijela postrojenja van Botuna, ali od te lokacije se, nažalost, ne može odustati potpuno, jer bi to značilo i povlačenje novih sredstava od KFW banke i prolongiranje izgradnje postrojenja za dvije do tri godine.

Kako je Mujović naglasio u Jutarnjem programu TVCG, izvorno rješenje o postrojenju u Botunu teško može da prođe i problem je mnogo jasniji kada se pođe na teren i obave razgovori sa mještanima, a što mu je, kaže, bio prvi zadatak kad je preuzeo funkciju gradonačelnika.

“U toku je potraga za novim rješenjem. Sa ovim izvornim rješenjem teško možemo proći i dobiti saglasnost mještana, a njihove strepnje su prilično opravdane. U razgovoru sa njima smo vidjeli da su do sada bili često izigrani i sa ljudskog aspekta teško možete da ne opravdate njihove sumnje. Oni se plaše da bi postrojenje i sa malim posljedicama po okolinu, bila kap u prepunoj čaši onoga što ih je zagađivalo da sada, a to je prvenstveno taj bazen crvenog mulja KAP-a”, navodi Mujović.

Poručuje da traže alternativno rješenje i već su predložili jednu opciju da se proširi zelena zona i da se ispust prečišćene vode pomjeri ka sjeverozapadu.

“Sljedeća opcija je bila da se cijelo postrojenje pomjeri iz Botuna, ali smo se susreli sa prijetnjama od strane KFW banke da bi takvo odustajanje od lokacije, pokrenulo potpunu blokadu, odnosno pokretanje projekta iz početka, što bi bio dodatni izdatak za grad, a čitav proces prolongirao za dvije do tri godine. Ono što sada želimo je da napravimo kompromisno rješenja da dio postrojenja, spalionicu mulja, koja izaziva najviše problema, bude na nekoj drugoj lokaciji u Podgorici”, poručuje Mujović

Ističe da bi tako samo mali bio postrojenja ostao u Botunu, kako bi zadržali projekat na toj lokaciji, a to je bitno zbog obaveza prema banci i sredstava koje dobijaju za taj projekat.

Gradonačelnik ističe i da enormno povećani računi za vodu na koje se žale neki građani nijesu posljedica poskupljenja vode i uputio sve da se obrate Vodovodu da bi riješili taj problem, te da je i Glavni grad spreman da se uključi u to.

“Desilo se povećanje vode sa 37 centi po kubnom metru na 52, ili oko 40 procenata, u finalnom to znači da je prosjećni račun uvećan za dva eura. Ako ste plaćali 10 ili 15 eura mjesečni račun, a došao vam je sada račun od 500, onda to nije posljedica poskupljenja. Moramo i objasniti da je do poskupljenja došlo, jer je po metodologiji regulatorne agencije, jedna od stavki i troškovi zarada zaposlenih u Vodovodu koji su porasli sa neustavnim GKU za 1,2 miliona eura. To su propusti iz prošlosti koji koštaju Vodovod, a to se manifestuje na ono što plaćaju građani”, objašnjava Mujović.

Vodovod, naglašava, ima nedopustivo veliki broj zaposlenih, 548, naročito u administrativnom smislu, a poseban problem su gubici na mreži koji su oko 60 odsto.

“Potrebna su nova ulaganje, ali i uvođenje sistema Scada za monitoring koji bi odmah očitavao da li je došlo do kvara ili nelegalnog proboja na mreži i slično. Imamo veliki problem sa nelegalnim priključenjima, i to se mora tratirati kao krivično djelo i sankcionisati. Oni koji imaju pritužbe na velike račune neka se obrate Vodovodu, a Glavni grad je spreman da se uključi u tu priču i pomogne”, naglasio je Mujović

Milo Đukanović, iako se formalno povukao iz aktivne politike, ostaje važna figura u crnogorskom političkom životu. Nakon što je Demokratska partija socijalista (DPS) izgubila vlast na parlamentarnim izborima 2020. godine, Đukanović je najavio povlačenje s mesta predsjednika stranke. Međutim, njegov uticaj unutar DPS-a i dalje je značajan, a stranka planira na današnjem kongresu da ga proglasi počasnim predsjednikom, čime je potvrđen njegov status kao jedne od najvažnijih ličnosti u Demokratskoj partiji socijalista.

Šta znači uloga počasnog predsjednika?

Kao počasni predsjednik DPS-a, Đukanović neće imati direktnu ulogu u svakodnevnom upravljanju strankom, ali će i dalje biti simbolički lider i savjetodavac. Njegovo iskustvo i autoritet omogućiće mu da nastavi da igra ključnu ulogu u oblikovanju političke strategije stranke, posebno u kontekstu priprema za buduće izbore i nastojanja da DPS povrati izgubljenu podršku.

Milo Đukanović tokom svoje karijere bio je optuživan za različite afere i kontroverze. Neke od najznačajnijih optužbi uključuju:

1. Korupcija i zloupotreba položaja

• Đukanović je više puta bio optuživan za korupciju i zloupotrebu položaja radi sticanja lične i političke koristi. Kritičari tvrde da je koristio svoj uticaj kako bi obogatio sebe i svoje bliske saradnike.
• Jedna od najpoznatijih optužbi vezana je za navodno učešće u krijumčarenju cigareta tokom 1990-ih godina, kada je Crna Gora bila pod međunarodnim sankcijama. Optužbe su bile usmerene na to da je Đukanovićeva Vlada bila umešana u ilegalnu trgovinu cigaretama, što je donosilo ogromne prihode.

2. Povezanost s organizovanim kriminalom

• Đukanović je bio optuživan za povezanost s organizovanim kriminalom, uključujući navodne veze s kriminalnim grupama koje su delovale u Crnoj Gori i šire. Te optužbe nikada nisu dokazane na sudu, ali su ga pratile tokom čitave karijere.
• Italijanska tužilaštva su u prošlosti istraživala njegovu navodnu ulogu u krijumčarenju cigareta i povezanost s italijanskim mafijaškim grupama.

3. Autoritarni stil vladavine

• Đukanović je kritikovan zbog autoritarnog stila vladavine, uključujući navodno potiskivanje političkih protivnika, kontrolu medija i zloupotrebu državnih institucija radi održanja vlasti.
• Tokom njegove vladavine, mediji su često bili pod pritiskom, a opozicione stranke i kritičari su tvrdili da su bili meta progona i ucenjivanja.

4. Privatni poslovi i finansijske afere

• Đukanović je bio optuživan za korišćenje političkog uticaja radi sticanja lične finansijske koristi. Postoje navodi da je koristio svoj položaj za promociju privatnih poslovnih interesa, uključujući investicije u nekretnine i druge sektore.
• Jedna od afere vezana je za njegovu navodnu ulogu u privatizaciji državnih preduzeća, gde su se pojavile sumnje da su procesi bili neprozirni i da su donosili korist određenim pojedincima.

5. Optužbe za pranje novca

• Đukanović je bio meta istraga u vezi s navodnim pranjem novca. Italijanske i druge međunarodne vlasti istraživale su njegove finansijske transakcije, ali su te optužbe ostale nedokazane na sudu.

6. Kontroverze oko referenduma o nezavisnosti

• Đukanović je kritikovan zbog navodnih manipulacija tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Neki opozicioni političari i posmatrači tvrdili su da je referendum bio organizovan na način koji je favorizovao opciju za nezavisnost, uključujući navodno pritiskanje birača i nejasne procedure.

Proglašenje Mila Đukanovića za počasnog predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) predstavlja spoj prošlosti i budućnosti za ovu stranku. Njegova prisutnost, može biti mač sa dvije oštrice – dok neki vide u njemu garanciju kontinuiteta i stabilnosti, drugi kritikuju da DPS, sa starim liderom u pozadini, teško može predstavljati potpuno reformisanu i osveženu stranku.

Ovo može biti nova era za DPS, ali sa snažnim odsjajem prošlosti. Stranka se suočava s izazovom da zadrži svoje tradicionalne glasače, privuče nove i istovremeno se nosi sa optužbama za korupciju i autoritarizam iz proteklih decenija. Đukanovićeva uloga kao počasnog predsjednika može biti most između stare garde i novih generacija unutar stranke, ali istovremeno postavlja pitanje koliko je DPS spreman na istinske promjene.

U suštini, ovo je pokušaj DPS-a da balansira između tradicije i modernizacije, ali prava promjena će zavisiti od toga koliko će stranka biti spremna da se distancira od tereta prošlosti i krene ka novom početku.

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević poručio je na proslavi Dana državnosti Srbije u Sremskoj Mitrovici da će se boriti za to da Srbi u Crnoj Gori dobiju pravo na dvojno državljanstvo i da srpski jezik bude ravnopravan u crnogorskom ustavu.

On je okupljenima u Sremskoj Mitrovici čestitao Dan državnosti i poručio je  – „da će se boriti za to da Srbi u Crnoj Gori dobiju pravo na dvojno državljanstvo i da srpski jezik bude ravnopravan u crnogorskom ustavu“, prenosi Radio-televizija Srbije.

„Vojvodina je Srbija! Kosovo je Srbija! Crna Gora i Srbija, to su braća najmilija“, naglasio je Milan Knežević.

Proslava Dana državnosti Srbije, Sretenja, počela je oko 17.15 u Sremskoj Mitrovici skupom „Srećemo se na Sretenje“, na koji je pozvao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Na skupu su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer u ostavci Miloš Vučević, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, mnogi ministri u Vladi Srbije, poslanici, i predstavnici drugih institucija, kao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.