Politika

Knežević: Odluka crnogorske Vlade o prijemu Kosova u Savjet Evrope je nacionalna sramota

Danas se zvanična Crna Gora u ostavci na čelu sa Dritanom Abazovićem glasajući na Komitetu ministara da tzv. Kosovo uđe u Savjet Evrope, pridružila onoj Crnoj Gori Mila Đukanovića i Duška Markovića koji su 2008. protivno volji 85 % građana priznali ovu UČK tvorevinu, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević.

Ova odluka Abazovićeve Vlade spada u jednu od najsramnijih u crnogorskoj istoriji i dodatno usložnjava društveno političke prilike kako u Crnoj Gori tako i u regionu, dodao je Knežević.

“Ako raspala Vlada Dritana Abazovića nije imala ljudske i političke hrabrosti da bude protiv, mogla je glasati uzdržano, i na taj način pokazati da joj je stalo do najboljih odnosa sa Srbijom. Ali je očigledno postalo pravilo da oni koji deklarativno najviše govore o dobrosusjedskim odnosima suštinski najdublje zarivaju nož u leđa Srbiji kad god im se ukaže prilika za to. Zato je ovo današnje glasanje Crne Gore za prijem Kosova u Savjet Evrope nacionalna sramota koju ćemo morati da spiramo sa našeg obraza”, istakao je lider DNP-a.

Kako dodaje, iako su mnogi tvrdili da će se Srbija prva odreći Kosova i Metohije na ovom glasanju, Srbija je glasala protiv. A protiv su između ostalih glasali i Azerbejdžan i Gruzija, koji više imaju svijesti i bratskog razumijevanja nego crnogorski kvintaši koji bi se i rođenemajke odrekli ako bi im stigao dekret iz ambasade.

“Zato danas groteskno zvuči izjava Jakova Milatovića da bi posle Brisela želio da posjeti Beograd, jer upravo je zvanična a manjinska Crna Gora današnjim glasanjem odredila sljedeću Milatovićevu destinaciju, a to je Priština. Ako se Jakov Milatović ne slaže s današnjim glasanjemVlade Crne Gore o prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope očekujem da se oglasi i ogradi od ovog terorističkog akta države čiji je predsjednik”, naveo je Knežević.

Kako je kazao očekuje da se oglase i sve one institucije, NVO i nezavisni intelektualci kojima su usta puna pjesama o Kosovu na svadbama i vašarima, a koje su zaustavljale ulazak DF – a u vladu tvrdeći da će srpske interese bolje braniti Dritan Abazović i eksperti sa FB grupe „ Naši u svijetu“ koji postadoše mesije i državnici, a izdadoše sve čega su se dotakli.

“Sad je prava prilika kad više nema Mila Đukanovića, da u našim crkvama i manastirama otpočne akcija za prikupljanje potpisa o povlačenju odluke o priznanju tzv. države Kosovo, jer ako ovi koji su na izborima pobijedili Đukanovića misle isto što i mi, onda će odluka biti povučena.Ali se plašim da misle isto kao Đukanović, samo što to niko ne smije javno da kaže. Zato smo dužni svim raspoloživim demokratskim sredstvima da zaustavimo dalje srozavanje i urušavanje države i njenih institucija dok se ne pretvore u neprepoznatljivu ruinu “, poručio je Knežević.

Sledeće

Joković: Vlada nije odlučivala o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Ne propustite

DPS: Velikosrpska ideologije urušava građanski karakter Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.