Politika

Knežević: Lidl tačka sporenja u razgraničenju Podgorice i Zete

Lider DNP-a Milan Knežević u emisiji „Naglas“ na TVCG sinoć je rekao da je kompanija Lidl tačka sporenja u razgraničenju Podgorice i Zete .

Kaže da je ta kompanija 13. septembra predsjedniku Opštine Zeta poslala pismo o namjerama u kojem navode katastarsku parcelu Cijevna.

„Kome smeta Lidl u Podgorici, otvoriće 20-ak prodavina da obori monopol Volija i snizi cijene“, naveo je Knežević.

Ako to pitanje ne bude moglo da se riješi na Vladi, ići će se, kako kaže, na arbitražu koja bi mogla da traje i do pola godine. Da li će Lidl da čeka pola godine pitanje je, navodi Knežević.

„Da li neko iz Glavnog grada učestvuje u čitavoj toj priči sumnjam da učestvuje ne mogu da kažem ko, ali vidim da je Dragan Bokan sada tamo u Glavnom gradu više nego u vijeme Ivana Vukovića, ovdje se radi o investiciji od 100 miliona eura u Zeti odnosno u Crnoj Gori“, zaključio je Knežević.

On je najavio da do rekonstrukcije vlade može doći u aprilu ili maju, te da bi ta stranka trebalo da dobije potpredsjedničko mjesto.

Rekonstrukcija vlade, naglasio je, je jedan od temeljnih elemenata sporazuma o vlasti. Naveo je da je predviđeno da rekonstrukcija bude obavljena do kraja godine, ali to je krajni rok, i ona može da bude sprovedena i ranije.

„Razgovarali smo sa premijerom Milojkom Spajićem. Moguća je rekonstrukcija u fazama. Moguće je da DNP u aprilu ili maju uđe u vladu na poziciju potpredsjednika. Ja to neću biti, a ko će biti, odlučiće organi DNP-a. Svakako, daćemo odgovornu i profesionalnu osobu. Ako dođe do toga, a vjerujem, na osnovu našeg razgovora sa premijerom, da će to biti zaokruženo“, rekao je Knežević.

On je rekao da po pitanju resora, raspodjela je definisana sporazumom. Tri ministarstva koja dolaze iz kvote ZBCG pripadaju NSD a mjesto potpredsjednika i resor saobraćaja pridapaju DNP.

Lider DNP-a kaže da se postavlja pitanje ko je profesionalac u sektoru bezbjednosti, kad se iz prepiski koje se objavljuju vidi da su mnogi bili u vezi sa Petrom Lazovićem i Ljubom Milovićem.

„Čini se da je u sektoru bezbjednosti trenutno atomska bomba“, rekao je Knežević.

On navodi da je ministar pravde Andej Milović sve što zna trebalo da odnese u tužilaštvo, jer odbor za bezbjednost parlamenta nije sudnica.

„U aferi ‘plave sveske’, treba imati u vidu da je Predrag Šuković bio službenik granične policije, a Milo Božović član odbora, koji tada nije bio predmet nikakve istrage. O ‘plavoj svesci’ će tužilaštvo morati da kaže završnu riječ, ima li elemenata za istragu. Ne bih volio da ovo sve bude zapravo borba u za prevlast o tome ko dobija Saj prepiske. Imam informaciju sa jedne sjednice vijeća da samo dva čovjeka dobijaju Skaj prepiske. Ne bih volio da se sve pretvori u trku sa Skajem“, rekao je Knežević.

„Ne znam zašto BS i u oktobru nije bila dio vladajuće većine“

Knežević je potvrdio da je Nik Đeljošaj, čelnik Albanskog foruma, predlagao i da Bošnjačka stranka uđe u vladu, ali je važno o tome detaljno razgovarati, samo sada bez deklaracija i rezolucija o raznim pitanjima.

„Ne znam zašto nijesu i u oktobru bili dio vladajuće koalicije. Ne vidim problem. Imam dobru saradnju sa Ervinom Ibrahimovićem“, kazao je čelnik DNP-a, ističući da to pitanje treba pažljivo sagledati.

Izbor vrhovnog državnog tužioca, rekao je Knežević, najvažniji je za Crnu Goru, posebno ako se zna da od 2019. godine nijesmo imali VDT u punom mandatu. On je podsjetio da je Milorad Marković na mjesto VDT izabran glasova 61 poslanika.

„To je ipak izbor čovjeka koji ima faranonska ovlašćenja, on ima velike mogućnosti po pitanju predmeta i optužnica. Mi smo mu zato dali uslovnu podršku, posebno da se odredi o slučajevima kao onaj koji je poznat kao „državni udar“, svim onim poznatim predmetima ali i predmetima koji se vežu za Mila Đukanovića i članove njegove porodice. Čini mi se da je od 2020. godine to u velikoj mjeri izostalo“, kazao je Knežević.

On je podsjetio da je DNP imao neke zamjerke na račun Markovića, posebno kada je u pitanju njegova uloga u noći referenduma 2006. godine i tokom nekih kasnijih izbornih procesa, koji su, kaže on, po ocjeni DNP bili neregularni.

„Treba znaju građani da je laške smijeniti rimskog papu nego VDT ili glavnog specijalnog tužioca. Imali smo traumatično iskistvo sa Milivojem Katnićem i Ivicom Stankovićem. U odnosu na Maju Jovanović i Suzanu Mugošu, Marković je bio logičan izbor. Naša uslovna podrška bila je ljekovita i mi smo pomogli našim stavom da prelome BS i SD. Takođe sam srećan što je DPS sa svojih 13 poslanika ostao dosljedan Suzani Mugošo. To pokazuje gdje su danas, da su izolovani, da klize u ekstremizam, ekstremističke narative i na marginu političke scene“, rekao je Knežević.

„Mugoša da bude predmet ozbiljne istrage“

Za sudiju Suzanu Mugošu, rekao je, jasno je da treba da bude predmet ozbiljne istrage. Kazao je da je u slučaju poznatom kao „državni udar“ Mugoša razgovarala sa Medenicom da se isključe dokazi koje je predlagala odbrana Kneževića i Andrije Mandića. Istakao je da je Mugoša, prihvatajući „laži tobožnjeg svjedoka Saše Sinđelića“ istrgovala da se u policiji zaposli njen sin a onda kada je udaljen u Danilovgrad sretala se sa Zoranom Lazovićem u hotelu „Podgorica“ da interevniše da se njen sin vrati iz Danilovgrada.

„Čitava priča se završava tako što će Mugoša da ode u SDT i kaže koji je ambasador pokušavao da omogući da se kupi presuda Apelacionog suda za ‘državni udar’. Ako se ispostavi da nije govorila istinu, onda je dala lažni svjedočki iskaz i treba da ide u zatvor. Naše je pravsouđe bilo u takvom stanju da je najbolje da smo ga zakopali u onom tunelu ispod Višeg suda. I pored staviti tablu ‘ovdje je bio sud’. Ja ne znam što će Medenica, u svakoj poruci nam j….majku četničku. I to od strane predsjednice Vrhovnog suda i njenih najbližih saradnika. Dobro je da smo dosad i živi, gdje smo bili sve. Meni suđenje za ‘državni udar’ traje evo sedam godina“, rekao je Knežević.

On navodi da je spreman da se javno suoči sa Mugošom, Katnićem i Sašom Čađenovićem.

„Umjesto da bude uhapšena zbog svega što je uradila, ona dolazi na odbor za pravosuđe i pečobrazno poručuje poslanicima gdje su oni pogriješili“, rekao je Knežević.

O jeziku, zastavi, državljanstvu

Govoreći o rezultatima popisa, Knežević je pozvao Monstat da saopšti koliko je stranaca u Crnoj Gori.

Kako navodi prema podacima kojim on raspolaže ljetos je u Crnoj Gori bilo oko 100.000 Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, a nema podatak koliko je Turaka u našoj državi.

„Ako se sve to odbije onda mi imamo oko 500.000 stanovnika“, kazao je Knežević.

Knežević je ponovio da će tražiti dopune Ustava ako popis pokaže da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori.

„Ako se ispostavi da je većinski jezik srpski, vjerujem da će se isostaviti, smatramo da treba da dođe do dopuna Ustava, na način što nećemo dirati crnogorski već ćemo reći da će službeni jezik biti crnogorski i srpski“, kazao je Knežević.

Nakon objavljivanja rezultata popisa, kako navodi tražiće od premijera da se o toj temi razgovara.

„Nećemo da mijenjamo Ustav idemo u dopune i ako bude volje u parlamentarnoj većini sa 2/3 ćemo to da završimo“, kazao je lider DNP-a.

Poručio je i da će tražiti izmjene Zakona o državnim simbolima, da pored državne zastave bude i narodna trobojka iz Ustava 1905.

„To je trobojka sa kojom treba da se identifikuju i Crnogorci i Srbi… Ta trobojka je u mom kabinetu i nema te sile nebeske da je neko može skinuti“, naveo je Knežević.

Spajiću je najavio i da žele da razgovaraju o pitanju dvojnog državljastva sa Srbijom.

„Svi koji su rođeni u Crnoj Gori, a žive negdje drugo bi dobili crnogorsko državljanstvo, ali bez prava glasa. Smatram da crnogorsko državljanstvo treba da dobiju i ljudi čiji je roditelj rođen u Crnoj Gori, ali i oni koji imaju nekretnine u Crnoj Gori“, kazao je Knežević.

Slične teme:Lidl milan knežević podgorica i zeta razgraničenje rekonstrukcija vlade rekonstrukcija vlade crne gore

Sledeće

Spajić: Nemamo nikakvih problema sa našim susjedima

Ne propustite

Đukanović: DPS spremna da sagleda svoje nedostatke i propuste

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Sporazum sa UAE biće proslijeđen parlamentu, razgovaraću sa šefovima klubova

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji usvojen je na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu a premijer Milojko Spajić je najavio da će pričati sa svim šefovima poslaničkih klubova prije parlamentarne debate. Vlada je prihvatila i zaključke lokalne ulcinjske skupštine od 21. marta o investiciji iz UAE i iskazala maksimalnu spremnost za saradnju sa opštinama. Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj rekao je da je danas na sjednici Vlade usvojeni predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. On je naveo da se nada da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima.

Kako je pojasnio, ovo je važan korak za razvoj privrede.

„Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu“, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da na ovaj način omogućavamo privatnom sektoru da se ukljući u razvoj naše države i bude faktor razvoja naše države.

„Htjeli smo da danas pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno“, rekao je Spajić.

Predsjednik Vlade se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su odbornici u toj opštini iskazali rezerve prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

„Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imao u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju“, naveo je premijer.

Politika

Krivična prijava protiv Martinovića (URA) bivšeg rukovodioca NPCG

Supervizor u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) Dražen Ivanović podnio je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva tog preduzeća zbog, kako tvrdi, organizovanog kriminala.

U krivičnoj prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je nekadašnji direktor tog preduzeća Vladimir Martinović, funkcioner Građanskog pokreta URA, “organizovao niz nelegalnih aktivnosti u periodu od početka ljetnje turističke sezone 2024. godine tako što je organizovao nelegalan rad parkinga Virpazar, krađu ulaznica u nacionalnim parkovima Lovćen, Skadarsko jezero i Durmitor”.

Ivanović je podnio krivičnu prijavu i protiv, kako navodi, saizvršilaca Predraga Gluščevića, Belme Šestović, Vuka Saičića, Miladina Sekulovića, Almira Abdovića i drugih…

Konstatovao je da je obavljajući poslove supervizora, koji je nadležan za sve aktivnosti naplate i kontrole, došao do operativnih podataka da su te osobe “u pomenutim protivpravnim aktivnostima otuđile 500.000 eura i time oštetile budžet države Crne Gore”.

Iz SDT nisu “Vijestima” odgovorili na pitanje šta je urađeno po toj krivičnoj prijavi, kao ni da li su saslušane neke od osoba protiv kojih je podnijeta ta prijava.

Iz Nacionalnih parkova listu su kazali da su upoznati sa krivičnom prijavom, tražili da nadležni ispitaju sve navode i najavili da im stoje na raspolaganju.

“Upoznati smo sa prijavom koja je predmet vašeg interesovanja, a podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu. Ovom prilikom ukazujemo da podržavamo da svi nadležni državni organi, u ovom slučaju SDT, ispitaju sve navode u vezi podnijete prijave, kao i da stojimo na raspolaganju nadležnim državnim organima da se po istoj utvrdi činjenično stanje”, piše u odgovoru koji su dostavili “Vijestima”.

Na pitanje da li ima indicija da su osobe protiv kojih je podnesena krivična prijava radile mimo propisa, iz NPCG su kazali da od imenovanja na funkciju nove direktorice NPCG, Marinele Đuretić, za sve utvrđene nepravilnosti u radu protiv zaposlenih su pokretani disciplinski postupci zbog počinjenih lakših i težih disciplinskih povreda.

“… Koji su u većini slučajeva rezultirali osuđujućim odlukama i za isto su zaposlenima izricane disciplinske mjere”, rekli su iz NPCG.

Ivanović koji je podnio prijavu je kazao da se od septembra tekuće godine vratio na posao na poziciju supervizora za sve nacionalne parkove.

“Izvršio sam kontrolu papirologije i terena u NP Lovćen i NP Skadarsko jezero i zatekao katastrofalno stanje što se tiče nelegalnih aktivnosti i vođenja evidencije. Sve te aktivnosti, uključujući i nelegalni parking na Virpazaru, nisu mogle biti organizovane bez znanja direktora Vladimira Martinovića”, kazao je on “Vijestima”,

Tome, kako je kazao, svjedoči i mejl direktorice Skadarskog jezera Belme Šestović.

“…Koja pita vlasnika hotela DeAndros na Virpazaru, dovodeći u pitanje legalnost istog, a koji je upućuje da se obrati direktoru Martinoviću jer je on upoznat sa svim. Parking je tek prijavljen od strane NP pošto je smijenjen Martinović. Parking je imao dva radnika koji su se predstavljali kao radnici nacionalnih parkova i naplaćivali pet eura po vozilu”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, paralelno sa tim ukinuta je “bilo kakva ozbiljna kontrola ulaznica i postavljeni isti ljudi da rade sa ulaznicama”.

Na Lovćenu je, tvrdi, to bilo najviše očigledno jer su “posle moje kontrole pazari naglo porasli i to u oktobru mjesecu”.

“Što se tiče NP Skadarsko jezero lično sam uhvatio dva radnika da nelegalno prodaju karte, ali protiv njih čak ni disciplinski postupak nije pokrenut. Umreženi radnici koje je postavio Vladimir Martinović su iz Podgorice i Cetinja išli u NP Durmitor i preuzimali naplatu po nalogu generalnog direktora. Pojedini radnici su maltretirani, pomjerani i sklanjani iz službe za kontrolu, a onda su dovođeni podobni. Sve ovo je samo dio kriminalnih aktivnosti koje su se desile u vrijeme mandata Vladimira Martinovića, jer postoje i sumnjivi projekti za koje nisam imao nadležnosti da kontrolišem. Ali šta reći kad je Martinović doveo direktno iz zatvora Predraga Gluščevića, kao njegovog najbližeg saradnika i koji je osuđen za prevaru, utaju poreza i robijao pet godina? Da nije neko očekivao da će unaprijediti posao? Nažalost, sve ove osobe i dalje rade na istim pozicijama i spremaju se za predstojeću sezonu”, kazao je Ivanović.

Tvrdi da se o svemu tome javno priča i da je to “javna tajna u nacionalnim parkovima, ali je previse ćutača”.

“Neko je procijenio da je opljačkano pola miliona eura, pa se pitamo što još nismo platu primili. Zaključak je sljedeći – ako ovo prođe Martinoviću, što ovi posle njega ne bi pokušali?”, rekao je Ivanović.

Vladimir Martinović je rukovodio nacionalnim parkovima od novembra 2022. godine. Njega je Vlada razriješila na sjednici 5. septembra, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, a odluku je potpisao premijer Milojko Spajić. U obrazloženju razrješenja, koje je objavljeno na sajtu Vlade, Ćulafić je naveo da je poslovanjem NP ugrožen javni interes, a kao ključni razlog naveo to što je ova firma prošle godine poslovala sa minusom od 581.884 eura, dok su u 2022. imali plus od 20.334 eura.

NPCG: Interesantni podaci o porastu broja prodatih ulaznica

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su da uporedni pokazatelji poslovanja NP Lovćen pokazuju da su rashodi za 2024. godinu veći za 82.826,37 eura, odnosno 17 odsto, u odnosu na 2023. godinu.

“U vezi sa uporednim pokazateljima o broju posjetilaca, registrovano je, između ostalog, sljedeće: Od februara do septembra 2024. godine, u NP Lovćen je zabilježen zabrinjavajući pad u prihodima od prodatih ulaznica u odnosu na 2023. godinu koji se na mjesečnom nivou kretao i do 55%”, rekli su iz NPCG.

Ukazali su i na “interesantne podatke”, govoreći da su u oktobru, novembru i decembru 2024. ostvareni prihodi po osnovu prodatih ulaznica su bili značajno bolji u odnosu na 2023. godinu.

“U navedenim mjesecima rast prihoda od prodatih ulaznica iznosio je i preko 100 odsto u odnosu na 2023. godinu. U oktobru je zabilježen i dnevni prihod po ovom osnovu u iznosu od oko četiri hiljade eura, dok u avgustu nije prelazio 2.800 eura. Takođe, podaci o broju prodatih ulaznica tokom 2024. godine pokazuju da je posjeta u septembru kada se očekuje pad posjeta, za čak 3.013 posjetilaca veća nego u junu”, kazali su iz NPCG.

Izvor: Vijesti

Politika

SDT zaplijenilo skoro 50 miliona eura, Više tužilaštvo vodi 29 finansijskih istraga

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zaplijenijelo je skoro 50 miliona eura kod poslovnih banaka, pokazao je izvještaj o radu Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Izvještaj je dostavljen crnogorskom parlamentu.

„U deset predmeta Specijalnog državnog tužilaštva zaplijenjeno je ukupno novčanih sredstava kod poslovnih banaka u iznosu od 49.392.546,40 eura, kao i 6.720.000.00 AED (dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata), 42.089.128.99 RUB (ruskih rubalja) i 45.078.90 USD (američkih dolara). Od deset formiranih predmeta, osam je formirano na osnovu obavještenja o sumnjivim transakcijama, pa je, na osnovu tih obavještenja i shodno čl. 89 st. 2 Zakonika o krivičnom postupku, Specijalno državno tužilaštvo, kod poslovnih banaka u Crnoj Gori, zahtijevalo privremenu obustavu isplate, odnosno izdavanja sumnjivog novca u ukupnom iznosu od 3.176.196,90 eura“, piše u izvještaju, koji je objavljen na sajtu Skupštine Crne Gore.

Takođe, kako se objašnjava, u jednom predmetu je zaplijenjen gotov novac, u iznosu od 15.700 eura.

„Specijalno državno tužilaštvo je u jednom predmetu, a na osnovu čl. 85 Zakonika o krivičnom postupku, privremeno oduzelo novac u iznosu od 805.000 eura“, istaknuto je.

Oduzeli i 12 skupocjenih satova

U izvještajnom periodu, kako se pojašnjava, u pet predmeta zaplijenjeno je više putničkih motornih vozila, motocikala i plovila.

„Kada su ostale pokretne stvari u pitanju, zaplijenjeno je i 12 skupocjenih ručnih satova (Rolex, Cartier i sl.) i skupocjeni nakit, a ovom mjerom je obuhvaćeno i 169 komada raznih antikviteta“, predočeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju akcije i udjeli u pravnim licima, u dva predmeta je određena privremena mjere obezbjeđenja zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije.

„Trenutna tržišna cijena akcija za dva fizička lica kojima je uspostavljena privremena mjera obezbjeđenja je 11.077,82 eura, dok je ukupan kapital pravnih lica 267.681 eura, odnosno njihova aktiva je na nivou od 2.304.988 eura“, nagalašava se u dokumentu.

Trajno oduzeli „Mercedes Benz“, S600

U 2024. godini, pravosnažnim rješenjem Višeg suda u Podgorici, a na osnovu zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, trajno je oduzeta imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću − putničko motorno vozilo „Mercedes Benz“, tip S600.

„Napominjemo da je u izvještajnom periodu Viši sud u Podgorici, na predlog Specijalnog državnog tužilaštva (u predmetu finansijske istrage Kti-S br. 8/20), donio rješenje za trajno oduzimanje imovine – putničkog motornog vozila „Porsche Cayenne“. U toku je ponovni postupak, nakon što je odluka ukinuta po žalbi branioca imaoca. Takođe, u predmetu Kti-S br. 24/20, Viši sud u Podgorici još uvijek nije odlučio o zahtjevima za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću podnijetim u septembru i oktobru 2023. godine“, navedeno je u dokumentu.

U Državnom tužilaštvu, u izvještajnom periodu, optuženo je ukupno 3.924 lica, objašnjeno je.

„Pa je sa 5.162 neriješenih optuženja iz prethodnog perioda i 149 ustupljenih optuženja od drugih tužilaštava, bilo u radu kod suda ukupno optuženja protiv 9.234 lica“, navodi se u tužilačkom izvještaju.

Prosječno trajanje finansijskih istraga 202 dana

Kako se dodaje, Više državno tužilaštvo u Podgorici, u 2024. godini, pokrenulo je 8 finansijskih istraga protiv 8 lica, tako da je, sa 21 finansijskom istragom iz ranijih godina protiv 38 lica, u radu bilo ukupno 29 finansijskih istraga protiv 46 lica.

„Od kojih su 3 finansijske istrage protiv 4 lica obustavljene, iz razloga što ne postoje uslovi za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi. Na kraju izvještajne godine ostalo je u radu 26 finansijskih istraga protiv 42 lica. Prosječno trajanje finansijskih istraga koje su vođene u izvještajnoj godini je 202 dana. U 8 finansijskih istraga protiv 8 lica finansijske istrage su pokrenute nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage“, navedeno je u izvještaju.

Izvor: RTCG