Politika

Knežević: Lidl tačka sporenja u razgraničenju Podgorice i Zete

Lider DNP-a Milan Knežević u emisiji “Naglas” na TVCG sinoć je rekao da je kompanija Lidl tačka sporenja u razgraničenju Podgorice i Zete .

Kaže da je ta kompanija 13. septembra predsjedniku Opštine Zeta poslala pismo o namjerama u kojem navode katastarsku parcelu Cijevna.

„Kome smeta Lidl u Podgorici, otvoriće 20-ak prodavina da obori monopol Volija i snizi cijene“, naveo je Knežević.

Ako to pitanje ne bude moglo da se riješi na Vladi, ići će se, kako kaže, na arbitražu koja bi mogla da traje i do pola godine. Da li će Lidl da čeka pola godine pitanje je, navodi Knežević.

„Da li neko iz Glavnog grada učestvuje u čitavoj toj priči sumnjam da učestvuje ne mogu da kažem ko, ali vidim da je Dragan Bokan sada tamo u Glavnom gradu više nego u vijeme Ivana Vukovića, ovdje se radi o investiciji od 100 miliona eura u Zeti odnosno u Crnoj Gori“, zaključio je Knežević.

On je najavio da do rekonstrukcije vlade može doći u aprilu ili maju, te da bi ta stranka trebalo da dobije potpredsjedničko mjesto.

Rekonstrukcija vlade, naglasio je, je jedan od temeljnih elemenata sporazuma o vlasti. Naveo je da je predviđeno da rekonstrukcija bude obavljena do kraja godine, ali to je krajni rok, i ona može da bude sprovedena i ranije.

“Razgovarali smo sa premijerom Milojkom Spajićem. Moguća je rekonstrukcija u fazama. Moguće je da DNP u aprilu ili maju uđe u vladu na poziciju potpredsjednika. Ja to neću biti, a ko će biti, odlučiće organi DNP-a. Svakako, daćemo odgovornu i profesionalnu osobu. Ako dođe do toga, a vjerujem, na osnovu našeg razgovora sa premijerom, da će to biti zaokruženo”, rekao je Knežević.

On je rekao da po pitanju resora, raspodjela je definisana sporazumom. Tri ministarstva koja dolaze iz kvote ZBCG pripadaju NSD a mjesto potpredsjednika i resor saobraćaja pridapaju DNP.

Lider DNP-a kaže da se postavlja pitanje ko je profesionalac u sektoru bezbjednosti, kad se iz prepiski koje se objavljuju vidi da su mnogi bili u vezi sa Petrom Lazovićem i Ljubom Milovićem.

“Čini se da je u sektoru bezbjednosti trenutno atomska bomba”, rekao je Knežević.

On navodi da je ministar pravde Andej Milović sve što zna trebalo da odnese u tužilaštvo, jer odbor za bezbjednost parlamenta nije sudnica.

“U aferi ‘plave sveske’, treba imati u vidu da je Predrag Šuković bio službenik granične policije, a Milo Božović član odbora, koji tada nije bio predmet nikakve istrage. O ‘plavoj svesci’ će tužilaštvo morati da kaže završnu riječ, ima li elemenata za istragu. Ne bih volio da ovo sve bude zapravo borba u za prevlast o tome ko dobija Saj prepiske. Imam informaciju sa jedne sjednice vijeća da samo dva čovjeka dobijaju Skaj prepiske. Ne bih volio da se sve pretvori u trku sa Skajem”, rekao je Knežević.

“Ne znam zašto BS i u oktobru nije bila dio vladajuće većine”

Knežević je potvrdio da je Nik Đeljošaj, čelnik Albanskog foruma, predlagao i da Bošnjačka stranka uđe u vladu, ali je važno o tome detaljno razgovarati, samo sada bez deklaracija i rezolucija o raznim pitanjima.

“Ne znam zašto nijesu i u oktobru bili dio vladajuće koalicije. Ne vidim problem. Imam dobru saradnju sa Ervinom Ibrahimovićem”, kazao je čelnik DNP-a, ističući da to pitanje treba pažljivo sagledati.

Izbor vrhovnog državnog tužioca, rekao je Knežević, najvažniji je za Crnu Goru, posebno ako se zna da od 2019. godine nijesmo imali VDT u punom mandatu. On je podsjetio da je Milorad Marković na mjesto VDT izabran glasova 61 poslanika.

“To je ipak izbor čovjeka koji ima faranonska ovlašćenja, on ima velike mogućnosti po pitanju predmeta i optužnica. Mi smo mu zato dali uslovnu podršku, posebno da se odredi o slučajevima kao onaj koji je poznat kao “državni udar”, svim onim poznatim predmetima ali i predmetima koji se vežu za Mila Đukanovića i članove njegove porodice. Čini mi se da je od 2020. godine to u velikoj mjeri izostalo”, kazao je Knežević.

On je podsjetio da je DNP imao neke zamjerke na račun Markovića, posebno kada je u pitanju njegova uloga u noći referenduma 2006. godine i tokom nekih kasnijih izbornih procesa, koji su, kaže on, po ocjeni DNP bili neregularni.

“Treba znaju građani da je laške smijeniti rimskog papu nego VDT ili glavnog specijalnog tužioca. Imali smo traumatično iskistvo sa Milivojem Katnićem i Ivicom Stankovićem. U odnosu na Maju Jovanović i Suzanu Mugošu, Marković je bio logičan izbor. Naša uslovna podrška bila je ljekovita i mi smo pomogli našim stavom da prelome BS i SD. Takođe sam srećan što je DPS sa svojih 13 poslanika ostao dosljedan Suzani Mugošo. To pokazuje gdje su danas, da su izolovani, da klize u ekstremizam, ekstremističke narative i na marginu političke scene”, rekao je Knežević.

“Mugoša da bude predmet ozbiljne istrage”

Za sudiju Suzanu Mugošu, rekao je, jasno je da treba da bude predmet ozbiljne istrage. Kazao je da je u slučaju poznatom kao “državni udar” Mugoša razgovarala sa Medenicom da se isključe dokazi koje je predlagala odbrana Kneževića i Andrije Mandića. Istakao je da je Mugoša, prihvatajući “laži tobožnjeg svjedoka Saše Sinđelića” istrgovala da se u policiji zaposli njen sin a onda kada je udaljen u Danilovgrad sretala se sa Zoranom Lazovićem u hotelu “Podgorica” da interevniše da se njen sin vrati iz Danilovgrada.

“Čitava priča se završava tako što će Mugoša da ode u SDT i kaže koji je ambasador pokušavao da omogući da se kupi presuda Apelacionog suda za ‘državni udar’. Ako se ispostavi da nije govorila istinu, onda je dala lažni svjedočki iskaz i treba da ide u zatvor. Naše je pravsouđe bilo u takvom stanju da je najbolje da smo ga zakopali u onom tunelu ispod Višeg suda. I pored staviti tablu ‘ovdje je bio sud’. Ja ne znam što će Medenica, u svakoj poruci nam j….majku četničku. I to od strane predsjednice Vrhovnog suda i njenih najbližih saradnika. Dobro je da smo dosad i živi, gdje smo bili sve. Meni suđenje za ‘državni udar’ traje evo sedam godina”, rekao je Knežević.

On navodi da je spreman da se javno suoči sa Mugošom, Katnićem i Sašom Čađenovićem.

“Umjesto da bude uhapšena zbog svega što je uradila, ona dolazi na odbor za pravosuđe i pečobrazno poručuje poslanicima gdje su oni pogriješili”, rekao je Knežević.

O jeziku, zastavi, državljanstvu

Govoreći o rezultatima popisa, Knežević je pozvao Monstat da saopšti koliko je stranaca u Crnoj Gori.

Kako navodi prema podacima kojim on raspolaže ljetos je u Crnoj Gori bilo oko 100.000 Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, a nema podatak koliko je Turaka u našoj državi.

„Ako se sve to odbije onda mi imamo oko 500.000 stanovnika“, kazao je Knežević.

Knežević je ponovio da će tražiti dopune Ustava ako popis pokaže da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori.

„Ako se ispostavi da je većinski jezik srpski, vjerujem da će se isostaviti, smatramo da treba da dođe do dopuna Ustava, na način što nećemo dirati crnogorski već ćemo reći da će službeni jezik biti crnogorski i srpski“, kazao je Knežević.

Nakon objavljivanja rezultata popisa, kako navodi tražiće od premijera da se o toj temi razgovara.

„Nećemo da mijenjamo Ustav idemo u dopune i ako bude volje u parlamentarnoj većini sa 2/3 ćemo to da završimo“, kazao je lider DNP-a.

Poručio je i da će tražiti izmjene Zakona o državnim simbolima, da pored državne zastave bude i narodna trobojka iz Ustava 1905.

„To je trobojka sa kojom treba da se identifikuju i Crnogorci i Srbi… Ta trobojka je u mom kabinetu i nema te sile nebeske da je neko može skinuti“, naveo je Knežević.

Spajiću je najavio i da žele da razgovaraju o pitanju dvojnog državljastva sa Srbijom.

„Svi koji su rođeni u Crnoj Gori, a žive negdje drugo bi dobili crnogorsko državljanstvo, ali bez prava glasa. Smatram da crnogorsko državljanstvo treba da dobiju i ljudi čiji je roditelj rođen u Crnoj Gori, ali i oni koji imaju nekretnine u Crnoj Gori“, kazao je Knežević.

Slične teme:Lidl milan knežević podgorica i zeta razgraničenje rekonstrukcija vlade rekonstrukcija vlade crne gore

Sledeće

Spajić: Nemamo nikakvih problema sa našim susjedima

Ne propustite

Đukanović: DPS spremna da sagleda svoje nedostatke i propuste

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Knežević rekao da neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je danas da je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio kako neće opstruirati izgradnju kolektora u Botunu, ali da i dalje ostaje pri svom stavu o tom projektu. Mujović je to rekao na sjednici Skupštine Glavnog grada, drugoj koja se održava danas, nakon što je prethodna, zakazana 18. avgusta, prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

On je optužio odbornike opozicije da svojim izjavama i saopštenjima podgrijavaju tenzije u vezi sa projektom kolektora.

„Ako hoćete da podržite, podržite. Ako nećete, nemojte kao prošlih dana odmagati. O tome ćete imati potvrdu i od evropskih partnera. Neće se ništa raditi na štetu Botuna“, poručio je Mujović.

Mujović je potvrdio da je u zgradi Glavnog grada održan sastanak na kojem su, pored njega, prisustvovali premijer Milojko Spajić, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Milan Knežević.

„Može li biti tajan sastanak u zgradi gde je 50 odsto zaposlenih iz DPS-a?“, upitao je Mujović, dodajući da politički trenutak nije povoljan za nove tenzije i da je to zamjerio opoziciji.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se nalazi u situaciji kada se kolektor mora graditi i da je neophodno započeti radove do kraja godine.

„Čekamo izjašnjenje Agencije za zaštitu životne sredine. Ako bude utvrđen negativan uticaj na mještane Botuna i okolinu – nema gradnje. Ako ne, ide se u realizaciju“, rekao je Mujović, naglašavajući da je planirano zapošljavanje oko 50 radnika, prvenstveno iz Botuna i Zete.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je kolektor od većeg značaja za Zetu nego za Podgoricu, jer oticanjem fekalija dolazi do zagađenja Skadarskog jezera i lokalnih bunara.

On je kazao da Milan Knežević snosi političku odgovornost za višegodišnje odlaganje projekta.

„Četiri godine, zbog njega se ne pokreće izgradnja. Četiri godine mještani mjesne zajednice 1. maj trpe neprijatne mirise. Znamo kakvi su njegovi stavovi, ali pitanje je i gdje je bila Delegacija EU dok je DPS bio na vlasti. To je korišteno da se opstruiše razvoj Podgorice“, naglasio je Klikovac.

Politika

Šćekić: Neću učestvovati na Kongresu SNP-a, razmišljam o formiranju nove partije

Potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić poručio je da neće učestvovati u predstojećoj trci za predsjednika te stranke, ocjenjujući da je Kongres zakazan za 30. avgust „unaprijed režiran i privatizovan“, pišu Vijesti.

„Ako je Kongres SNP-a, na kom će se birati rukovodstvo, unaprijed režiran i privatizovan, s pravom se postavlja pitanje njegovog legitimiteta i legaliteta. SNP je, nažalost, postao privatna partija i talac ličnih interesa nekoliko pojedinaca. Ja sam branio na svakom mjestu izvorne principe SNP-a, i zato neću dati legitimitet farsi i ponižavanju onoga što su generacije članova gradile. Iz tog razloga neću prisustvovati X Kongresu“, kazao je Šćekić.

Kandidat za lidera SNP-a, osim Šćekića, je i aktuelni predsjednik partije Vladimir Joković.

Šćekić je naglasio da se razmatra i opcija formiranja nove političke organizacije, ali da takva odluka ne može biti stvar pojedinca.

„Kako se već pokazalo da Kongres nema ni legitimitet ni legalitet, onda ćemo svi zajedno odlučiti kojim putem dalje. Ako dođe do formiranja nove političke organizacije, mogu reći samo jedno: ona neće biti ničije privatno vlasništvo, niti partija poslušnika. Biće to pokret u kojem će vrijediti samo iskrenost, rad, odgovornost, rezultati, sloboda i borba za nacionalne i građanske interese Crne Gore“, poručio je on.

Govoreći o stanju u partiji, Šćekić je ocijenio da je SNP u najtežem periodu od svog osnivanja.

„Ovo je jedan od najgorih trenutaka u istoriji SNP-a. Samo je gori bio onaj kada su SNP i vertikala istih profila ljudi protjerali Momira Bulatovića, prvog predsjednika Crne Gore, predsjednika i osnivača SNP-a sa tadašnjih 148.000 glasova“, kazao je.

Prema njegovim riječima, članovi i simpatizeri očekivali su da će se Kongres održati u fer i demokratskoj atmosferi, ali ga, tvrdi, prate brojne neregularnosti – od načina formiranja opštinskih odbora, procesa kandidovanja i izbora delegata, pa do uključivanja osoba koje nijesu članovi SNP-a.

„Neregularnosti se ogledaju i u obećanjima, kupovini glasova, prijetnjama, ucjenama, zapošljavanjima – svemu onome što je DPS radio više od dvije decenije. Jasno je da se radi o dubokoj kompromitaciji i smislu Kongresa“, naglasio je Šćekić.

Šćekić je poručio da će sve njegove naredne odluke biti donesene isključivo iz osjećaja odgovornosti prema članovima i simpatizerima koji su mu pružali i nastavljaju da pružaju podršku.

Izvor: Vijesti

Politika

Joković: Onaj ko ne bude dio SNP-a, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a

Rekao sam da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Ne znam zbog čega su nastale ljutnje i neslaganja Dragoslava Šćekića, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega.

Oni koji istinski vole SNP i koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija, koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Ko ne bude dio Socijalističke narodne partije (SNP), ne može da vrši nijednu funkciju u ime stranke.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao lider SNP-a i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

Tvrdi da nikad nije imao problema s potpredsjednikom SNP-a i ministrom sporta i mladih Dragoslavom Šćekićem, koji će mu biti protivkandidat za mjesto predsjednika stranke na predstojećem Kongresu, zakazanom za 30. avgust, te da su pojedini ljudi oko Šćekića uticali na to da nekadašnji čelnik Berana promijeni odnos prema mnogim članovima SNP-a.

“Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a… Teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu”, poručio je Joković.

Zašto Vi mislite da ste najbolji izbor za lidera SNP-a? Da li mislite da ste radom u prethodna dva mandata zaslužili da dobijete i treći?

Ja ne mislim da sam najbolji izbor za predsjednika SNP-a, niti je moje mišljenje mjerodavno za to. To je odluka opštinskih odbora i organa partije, koji su mene predložili.

Dvadest i dva opštinska odbora su me predložila za predsjednika partije. Dvadeset i jedan predsjednik opštinskog odbora SNP-a me direktno podržava. Podržava me poslanički klub, podržavaju me predsjednici opština, podržavaju me i izvorni, stari članovi SNP-a, osnivači partije. Na osnovu njihovih predloga ja sam prihvatio kandidaturu, jer sam ranije već rekao da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, onako kako vidim i kako dobijam informacije s terena, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Da li ste zadovoljni Vašim radom u prethodna dva predsjednička mandata?

Zadovoljan sam kakav je SNP sada u odnosu na kakvog sam ga naslijedio 2017. godine. Zadovoljan sam što je u mom periodu došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori i što je SNP jedina politička partija koja je učestvovala u svim vladama nakona pada Demokratske partije socijalista (DPS). Zadovoljan sam što smo sve ono što smo obećali prilikom ulaska u 43. Vladu i ostvarili. Obećali smo borbu protiv kriminala i korupcije, potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, popis stanovništva u Crnoj Gori – a znamo da je DPS bio protiv toga… Sve što smo obećali, učinili smo.

Volio bih da nismo 2023. godine, zbog nekih unutrašnjih problema, želeći da pokažemo da nismo ušli u tu Vladu da bismo uzeli za sebe funkcije, dali nekima određene funkcije, a oni to apsolutno nisu zasluživali. Mi smo im, želeći da proširimo našu SNP priču, dali određene funkcije, a onda su nam oni ne baš korektno vratili 2023. na izborima. Ipak, i tada smo prošli, kad su svi mislili da nećemo da ih prođemo. I sad smo stabilna partija, stranka koja je ozbiljan činilac u vlasti 44. Vlade i idemo dalje i vjerujem da ćemo na izborima 2027. godine, sad tačno znamo kad su, ostvariti značajno bolji rezultat.

Protivkandidat za mjesto predsjednika SNP-a će Vam biti Dragoslav Šćekić. U kakvim ste odnosima sa g. Šćekićem i da li mislite da, ukoliko on pobijedi na Kongresu, partija prelazi u “dobre ruke”?

Nikad nijesam imao ličnih problema sa Šćekićem. Ne znam zbog čega su nastale neke njegove ljutnje i neslaganja, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega. Mislim da su neki ljudi oko Šćekića najviše doprinijeli tome što je on promijenio odnos ne samo prema meni, ja bih bio presrećan da je samo prema meni, nego je s mnogima u partiji on poremetio odnose.

Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a. On danas nije prisustvovao sjednici Glavnog odbora. Ja sam rekao kakvu podršku očekujem, teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu.

G. Šćekić je ranije ove godine izjavio da je 2017. godine, zajedno sa Draganom Ivanovićem, doprinio tome da Vas izglasaju na mjesto predsjednika SNP-a. Kako gledate na tu njegovu izjavu?

Mene niko nije doveo na mjesto predsjednika. Ja sam jedan od osnivača SNP-a, uključio sam se u politiku kad je nastajao SNP, pošao sam na kongres Momirovog (Bulatovića) krila DPS-a, kom ja (DPS-u) dotad nikad nisam pripadao, tada sam prvi put ušao u politiku. To je bilo u Kolašinu, taj je kongres prekinut i nastavljen je u Podgorici.

Ja sam od osnivanja u SNP-u, i g. Šćekić, siguran sam, da je znao da može da pobijedi – mene ne bi podržavao. Siguran sam i u to da bi Snežana Jonica tada vjerovatno pobijedila da joj ja nijesam bio protivkandidat.

Dragan Ivanović i Dragoslav Šćekić me jesu tada podržali, ali mi smo tako i pobijedili. Razlika je bila svega 25 glasova, dobro se sjećam. Tada sam bio politički neeksponirano lice – bio sam član Glavnog i Izvršnog odbora partije, ali nisam imao bilo kakve političke ambicije, ja sam došao iz biznisa.

Naravno, ja sam vratio Dragoslavu Šćekiću. Za vrijeme mog predsjednikovanja Šćekić je izabran za predsjednika Opštine Berane, gdje smo imali najviše glasova u toj koaliciji. Imenovan je za direktora Fonda zdravstva, a na moj predlog postao je ministar zdravlja, a kasnije i ministar sporta. Nešto što obično pripada predsjedniku partije, postao je i potpredsjednik Vlade, to sam isto predložio. Saglasio sam se da, pošto je imao i tu ambiciju, bude potpredsjednik Vlade. Dakle, niko u SNP-u nije imao više funkcija, niti je duže na funkcijama od ove generacije u kojoj je i Šćekić. Tako da je njegova podrška meni apsolutno vraćena.

Negdje Šćekić govori da se on povukao jednom, pa i drugi put. Jeste se povukao, znajući da ne može da pobijedi na kongresima SNP-a, ali se nikada nije povlačio s najznačajnijih državnih funkcija. To nikome drugom nije ustupao. Ja sam ustupao mjesto potpredsjednika Vlade njemu, u prošloj Vladi mjesto predsjednika Skupštine Danijeli Đurović, a i u onoj prvoj (42. Vladi Zdravka Krivokapića – prim. aut.) nijesam zauzeo najvišu funkciju, nego je neko drugi. Toliko o tome koliko ja želim da imam neke funkcije.

Kako gledate na višemjesečna “prepucavanja” unutar partije i stanje u njoj uoči Kongresa? Da li postoji podjela u partiji?

Ono što sam vidio danas i održavajući opštinske odbore i predlažući mjesto za kandidata predsjednika partije – ja ne vidim neku podjelu. Ovdje je neuporedivo najveći broj predloga onih koji čine stub partije, znači opštinskih odbora – ubjedljivo najviše su mene predlagali za predsjednika.

Nikad nijednu izjavu nisam dao, ni s kim se nijesam prepucavao, nikad nijedan intervju, niti sam, ni u naznakama, nešto negativno o nekom iz SNP-a konstatovao. To rade oni koji nemaju podršku u partiji, pa se onda obraćaju preko određenih medija, znam i na koji način i zbog čega ti mediji pišu o jednoj strani, a satanizuju mene. Međutim, ja to dobro podnosim jer sam rekao – mi unutar SNP-a se najbolje poznajemo i odluku na Kongresu će donijeti članovi partije, oni koji SNP drže i koji ga vode naprijed.

U Herceg Novom nijesmo prešli cenzus, ja sam molio predsjednika tadašnjeg Opštinskog odbora (Milana Jančića – prim. aut.) da dođem, on nije htio da me pozove da vidimo šta možemo da uradimo, da pričamo s ljudima, a dolazio je g. Šćekić.

Kad sam tražio da se održi Opštinski odbor, da pokrenemo rad u partiji uoči izbora, bile su priče da ne može da se organizuje. Kad sam ja rekao da idem na put samo jedan dan, i da to moramo završiti, baš toga dana, kad sam ja otišao, održan je Opštinski odbor i tamo je bio g. Šćekić.

Kad sam osjetio šta se dešava, ja sam g. Jančića zvao na svako Predsjedništvo, on je obećavao da imaju četiri mandata, da stvaraju koalicije… Onda je on na kraju rekao da se raduje što SNP ide sam, da o cenzusu nema nikakve priče, da imaju tri ili pet puta više glasova nego što su na kraju dobili. Na kraju su pretrpjeli fijasko, SNP je pretrpio fijasko na izborima u Herceg Novom, zahvaljući takvom postupanju.

Mnogi u Herceg Novom su napustili opštinski odbor zbog takvog djelovanja… I onda je Glavni odbor donio odluku da se raspušti Opštinski odbor u Herceg Novom. Jedan tako raspušteni opštinski odbor, koji nema nikakva ovlašćenja, okupio je određenu grupu ljudi i formirali su navodno odbor, tome je valjda prisustvovao i Dragoslav Šćekić.

Bilo je i drugih koji su tražili da se formira opštinski odbor u Herceg Novom, bilo je tu više ljudi nego ovih koji su formirali, ja sam rekao ne, i jednima i drugima. Poslije Kongresa će se formirati opštinski odbor u Herceg Novom i to će biti regulisano. Isključivi krivac za sve to je Opštinski odbor u Herceg Novom.

Pojedini mediji su prethodnih dana pisali da će g. Šćekić, ukoliko ne pobijedi na Kongresu, napustiti SNP i formirati svoju stranku, te da će sa sobom povući dio članstva partije. Ukoliko se to desi, šta ćete uraditi da zadržite taj dio, koji bi eventualno pošao za Šćekićem?

Oni koji istinski vole SNP i koji su tu zbog SNP-a, koji cijene vrijednosti partije, koji nemaju lične želje i ambicije mimo stranke, koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Imam ohrabrujuće vijesti s terena da, iako bi g. Šćekić formirao partiju, da će oni ostati u SNP-u. Da li će neki mali dio SNP-a poći za Šćekićem? Ja im savjetujem da ne idu, jer je to put u bespuće. Oni nigdje neće doći, kao ni mnogi koji su izašli iz SNP-a. Da li će g. Šćekić formirati partiju, to je pitanje za njega, ali ja znam da na Kongresu neće pobijediti.

Ukoliko g. Šćekić izgubi na Kongresu, a potom napusti SNP i formira svoju stranku, da li će on ostati dio Vlade?

Onaj ko ne bude dio SNP-a i bude napustio partiju, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a. To je definitivno. Znam kakav će rezultat biti na Kongresu, ali pod nekom krajnjom pretpostavkom, da bude drugačije, ja sam dijete SNP-a i ja ću biti u SNP-u.

Izvor: Vijesti