Književno veče Milana Kneževića biće održano u ponedjeljak, 24. februara, u velikoj sali KIC “Zeta”, sa početkom u 19 časova.

Veče će uz pozdravnu riječ otvoriti direktor KIC-a Branko Noković, a o književnom stvaralaštvu Kneževića govoriće prof. dr Dragan Koprivica.

Podsjećaju u najavi događaja da je Milan Knežević profesor srpskog jezika i južnoslovenskih književnosti, pjesnik i romansijer, autor šest zbirki poezije i romana „Obala Nesanice“ (“Štampar Makarije, Beograd, 2021).

Za ovaj roman 2022. godine dobio je nagradu beogradskog „Ježa“ „Slobodan Kostić“ za humor u satiri, uz proglašenje u beogradskom teatru “Slavija”, uz prisustvo eminentnih pisaca i kritičara.

Iste godine za ovu knjigu mu je dodijeljena i najznačajnija nagrada Udruženja književnika Srbije „Radoje Domanović“ za roman godine, kao najuspješniji satirični roman, i “Vidovdanska povelja”, koju dodjeljuje
Udruženje književnika Crne Gore.

Knežević je prvenstveno angažovani pisac, u čijem opusu prevladava satirični stav prema stvarnosti, uz razotkrivanje društvenih anomalija, u “Obali Nesanice” i satiričnoj poeziji.

Dobitnik je uglednih književnih priznanja “Mirko Banjević” za zbirku pjesama „Robijaški refreni“ (2021) i “Velike gramate”, nagrade Književnog društva Kosova i Metohije za 2021. godinu, najvećeg priznanja za književno stvaralaštvo, očuvanje srpskog jezika i kulture, koje to Društvo tradicionalno dodjeljuje uglednim piscima srpskog govornog područja.

Laureat je i nagrade “Svetosavska povelja” za “ukupnu djelatnost na polju borbe za istinu o Kosovu i Metohiji”, koja mu je u januaru 2023. dodijeljena u Kosovskoj Mitrovici. Tom prilikom Knežević je ukazao na svoj životni krug da je njegova familija u Crnu Goru došla upravo sa Kosova i Metohije, gdje svaki svoj dolazak doživljava kao “svojevrsni povratak praroditeljskom domu”.

Šest objavljenih knjiga pjesama Kneževića su: „Deponija snova“ (2007), „Avlija bivših“ (2011), „Dnevnik sitnih grehova“ (2014), „El-ektronska identifikacija birača“ (2016). “Nijemi dijalozi” (2017) i “Robijaški refreni” (2020). Pjesme su mu zastupljene i u literarnim zbornicima “Dan poslije budućnosti” (1999) i “Predio u praskozorje” (2008) i antologiji “Van kutije” (2009).

Živi u Podgorici, poslanik je u Skupštini Crne Gore i predsjednik DNP-a. Radi na novim proznim i pjesničkim rukopisima.

Veče posvećeno liku i djelu, poznatog glumca jugoslovenske kinematografije, Slobodanu Aligrudiću, organizovao je KIC Zeta u saradnji sa NVO Zetski forum. Ovim programom organizatori su željeli da se prisjete i odaju počast jednom od najvećih i najznačajnijih jugoslovenskih glumaca, koji je porijeklom iz zetskog sela Balabani, obezbijedio sebi mjesto medju najvećim glumačkim zvijezdama.

Organizatori su izrazili posebnu zahvalnost crnogorskoj kinoteci na ustupanju kratkometražnog dokumentarnog filma pod nazivom ,,Homo sapiens“, u glavnoj ulozi Slobodana Aligrudića, time pomenuvši i mnoga filmska ostvarenja kao što su ,,Otac na službenom putu, Specijalno vaspitanje, Nacionalna klasa, Ko to tamo peva, Kad budem mrtav i beo“ i mnoga druga, kojima je ovaj glumac ušao u legendu kinematografije.

Folklorni ansambl iz Zete, koji nosi ime poznatog glumca, otvorio je ovo veče izvođenjem tačke.

Photo by Portal Zeta

Publici se obratio i direktor KIC-a Zeta, Branko Noković, navodeći da je program organizovan s posebnom željom da se oda počast vrhunskom umjetniku, koji je svojim djelima ostavio neizbrisiv trag u svijetu filma i pozorišta.

Branko Noković/Photo by Portal Zeta

,,Njegova izuzetna glumačka interpretacija, dubina karaktera koji je tumačio i posvećenost umjetnosti, čine ga jednim od najvećih u svom vremenu. Aligrudić nije samo tumačio likove, on im je davao dušu, unosio emocije i realnost, koje su ostavljali snažan utisak na publiku. Za nas, u KIC-u Zeta, posebnu vrijednost ima činjenica da je Slobodan Aligrudić porijeklom iz Zete, što nas obavezuje da njegovo ime i djelo čuvamo od zaborava i prenosimo budućim generacijama“ – rekao je direktor KIC-a Zeta.

Zahvalio se svima koji su učestvovali u organizaciji ovog programa kao i publici s kojom su zajedno evocirali uspomene na jednog od naših najvećih glumaca.

Zatim je uslijedila projekcija dokumentarnog kratkog filma ,, Homo sapiens“ reditelja Vlatka Gilića u kojem glavnu ulogu igra Slobodan Aligrudić, tumačeći lika na sizifovskim mukama, a nakon toga publici se obratio preko video bima, poznati scenarista i reditelj Emir Kusturica.

Reditelj je govorio o poznanstvu sa poznatim glumcem iz Zete, njegovom životnom putu, karakteru i likovima koje je tumačio, njegovom poznatom nadimku ,,Alija“ kako su ga nazivali u scenskim krugovima.

,,Volio je da brine o drugim ljudima, glumac neviđene energije i neviđenog srca. Alija je dio moje biografije, koji ja osjećam više kao dio svog bića, svog srca, svog impulsa. Kad sam napravio svoj prvi film, on je bio dio mog najvećeg životnog uspjeha. Utoliko mi je drago da ga se sjećate“- izjavio je poznati reditelj i scenarista Emir Kusturica i time uveličao ovu svečanost.

Publici se tokom večeri obratio pozorišni i filmski glumac, poznat po brojnim regionalnim ostvarenjima, Slaviša Čurović.

Slaviša Čurović/Photo by Portal Zeta

Veličao je i hvalio filmska ostvarenja poznatog glumca Slobodana Aligrudića, svrstavajući ga medju „Sedmoricu Veličanstvenih“ glumaca Jugoslavije uz Petra Kralja i mnoge druge. Biti dio ovakve manifestacije, poznatom glumcu ova večer je učinila čast i zadovoljstvo.

„Nismo svjesni kakvog čovjeka je Crna Gora dala“ – naveo je glumac Slaviša Čurović, dodajući da se Slobodan Aligrudić uvijek vraćao Crnoj Gori, ne zato što je morao nego zato što je želio.

Izrazio je žaljenje što u Crnoj Gori ni jedna ulica ne nosi naziv poznatog glumca, ni biblioteka, ni sala i što veče posvećeno Slobodanu Aligrudiću nije praznik kojim bi sijala čitava Crna Gora.

„ Imate ponos i vama na čast, što ste kao Opština Zeta, kao KIC Zeta, kao Zetski forum, organizovali ovo, da se ne zaboravi ime Slobodana Aligrudića, tog najvećeg među nama, jednog od najvećih koje je Crna Gora dala. Neka živi njegovo ime, neka živi sjećanje na njega i neka znate i budite ponosni da je ovo mjesto, odakle je on, Balabane i Zetu, nosio u svakoj svojoj ulozi“ – rekao je glumac Slaviša Čurović.

Veče u čast glumca Slobodana Aligrudića, zatvoreno je tačkom FA „Slobodan Aligrudić“.

U Osnovnoj školi „Vladika Danilo“ svečano je obilježen Dan naše Opštine, a događaj su uljepšali posebni gosti – poznati harmonikaš Šćepan Stojanović i njegov brat Andrija, koji s istom strašću nastavlja muzičku tradiciju. Njihova pjesma, topla riječ i prisnost sa prisutnima stvorili su atmosferu ispunjenu veseljem i emocijama.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by JU OŠ „Vladika Danilo“ – Srpska, Zeta (@os.vladika.danilo)

Najmlađi učenici su sa oduševljenjem postavljali pitanja dragim gostima, dok je poseban trenutak proslave bilo iznenađenje pripremljeno za Šćepana – dolazak njegovih školskih drugara, nekadašnjih nosilaca diplome „Luča“, a danas uspješnih ljudi. Susret je probudio lijepe uspomene i podsjetio na neraskidive veze školskih dana.

Dan ispunjen radošću ne bi bio moguć bez podrške roditelja, nastavnika i zaposlenih škole, koji su zajedno sa učenicima osmislili bogat program. Posebnu zahvalnost zaslužuje FA „Aligrudić“, koji je svojim nastupom dao svečanosti poseban pečat.