Politika

Grubač: Za zvanični Beograd, Srbi jedino politički postoje u koaliciji ZBCG

Izvor: internet

Politički analitičar Vojin Grubač kazao je da za zvanični Beograd, Srbi jedino politički postoje u koaliciji ZBCG a “nema ih” u Demokratama i PES-u.

On je naglasio da političke intervencije i osvrti zvaničnog Beograda prema situaciji u Crnoj Gori “boluju” od nerazumijevanja situacije, ili od sugubog egoizma i sujete kojoj ne bi trebalo biti mjesta ako takav “stil” očito nanosi previše štete a nimalo koristi.

Tvrdi da od pada starog režima 30.avgusta 2020. politika zvaničnog i nezvaničnog Beograda prema dešavanjima u Crnoj Gori je bila čudna.
Kao da pate i žale za vremenima Đukanovića!? Kao da im se sviđala sopstvena bespomoćnost u tom dugom vremenu, ista bespomoćnost koju sada demonstriraju prema Kosmetu gdje apsolutno ništa ne mogu uraditi jer su napravili potpuno pogrešne poteze.

“Pozvati Srbe na bojkot lokalnih izbora na Kosmetu, dovesti ih u tešku situaciju a nemati rješenje za takvu situaciju osim zahtijeva za “ponavljanjem izbora” predstavlja obrazac neozbiljne i nakaradne politike. Potvrda toj žalosti za padom Đukanovića predstavljaju teze koje ovih dana javnosti saopštava predsjednik Srbije Vučić, a koje nije postavljao za vrijeme vladavine Đukanovića niti u toku rada sadašnje Vlade premijera Abazovića”, naglasio je Grubač.

On je izjave predsjednika Srbije da “Albanci u Makedoniji mogu da dobiju i predsjednika Skupštine i sve a manje ih je nego Srba u Crnoj Gori; A Srbima kojih je 30 odsto u Crnoj Gori nude resore fizičkog i turizma!” okarakterisao kao “antologijske, i ostaće zapisane kao ljuljanje i tumaranje predsjednika Srbije”.

Takođe je istakao da će Crna Gora u pregovorima sa ambasadama Kvinte sigurno mnogo bolje proći od Srbije kojoj ambasade Kvinte ne daju ništa na Kosmetu, a ako “daju” to su samo patnje srpskom narodu koji živi na toj teritoriji dok zvanični Beograd trepće od nemoći.

Grubač podsjeća da, u Albaniji Srbi i Crnogorci nemaju pravo da nose svoja imena i prezimena, koja su albanizovana, nemaju mogućnost da se na popisima izjasne o svom identitetu, nemaju pravo na škole, politička organizovanja, medije, a Vučić ćuti!?
Ali zato kaže: u Crnoj Gori Srbi sada nemaju nikakva prava!??

Za zvanični Beograd, Srbi jedino politički postoje u koaliciji ZBCG a “nema ih” u Demokratama i PES-u!?

“Taj neobični establišment Beograda Srbe “nije vidio” niti u Vladi Krivokapića? I to se zove ozbiljna politika?”, zapitao je Grubač.

On ističe da je mandatar Milojko Spajić je uspio izboksovati kod Kvinte da ZBCG uđe u Vladu, što nije uspjelo Krivokapiću i Abazoviću, a da je zvanični Beograd je ponovo “jako nezadovoljan”, što svjedoče izjave Vučića.

“Po onome što se da primjetiti, Kvinta će dati mogućnost da ZBCG uđe u Vladu ali tu mogućnost Vučić neće dozvoliti koaliciji ZBCG.
Ako ZBCG zbog pritiska Vučića ne uđe u Vladu, niko za njima neće plakati. Mogućnost da se ZBCG otrgne od nerealnih želja i uticaja Vučića i donese mudra rješenja je malo vjerovatna, jer moraju “vezati konja gdje im gazda kaže”. Ukratko, nije više problem Kvinta, problem je u opsesijama političkih čudaka koji lete na krilima političkih vjetrova egoizma i uvijek upropaste sve čega se dotaknu” zaključuje Grubač.

Sledeće

Knežević: Od Spajića dosad nismo dobili zvaničnu i konačnu ponudu

Ne propustite

Čarapić: Sistematizaciju mijenjaju tik pred odluku o zaposlenju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.