Politika

Građanima akcija “Stop Inflaciji” a članovima partija ugovor o dijelu

Manjinska tehnička vlada je u tri postizborna mjeseca isplatila više od 4,1 milion za ugovore o djelu, koji su vrsta zapošljavanja, koji bi na nivou centralne administracije trebalo da budu izuzetak, a ne pravilo, ali to već godinama nije slučaj, već su postali nepresušni mehanizam za partijska zapošljavanja, koja god vlast da je u pitanju. Iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP) “Danu” je saopšteno da je u junu, mjesecu kada su održani vanredni parlamentarni izbori, za ugovore o djelu iz trezora isplaćeno preko 1,4 miliona eura, u julu više od 1,3 miliona, dok je u avgustu za te svrhe iz državne kase, koju pune svi građani, izdvojeno oko 1,3 miliona.

Kako navode iz te nevladine organizacije, u maju su isplaćene oko 993 hiljade eura za ugovore o djelu, “pa je očito izborna utakmica imala uticaja na rast broja ovih zaposlenja, kojima se ne samo zakidaju zaposleni, već i država za pripadajuće poreze na zarade”. U konkretnom, kako objašnjavaju, suštinski se ne radi o povremenim, nego o stalnim poslovima, ali su oni prečica za nezakoniti ulazak u državnu upravu, jer se na taj način izbjegava redovna zakonska procedura za zapošljavanje državnih službenika i namještenika.

“Istovremeno, javna uprava se puni partijskim i podobnim kadrom, koji je dobrim dijelom nekompetentan, umjesto da u državnoj upravi radi najsposobniji kadar, jer jedino takvi mogu biti na usluzi građanstvu, za šta se, uostalom, i dobijaju plate”, ističu iz ASP-a.

Budžetom za ovu godinu za ugovore o djelu predviđeno je preko 16 miliona eura i taj trošak narasta iz godine u godinu, iako je Državna revizorska institucija još 2012. godine ukazala na ovu lošu praksu i preporučila da ona bude samo izuzetna.

Kroz ovaj vid zapošljavanja štetu trpe i zaposleni, jer im se ne uračunava penzioni staž, ali i država, jer se ne plaćaju potrebni pripadajući porezi, a najviše građani, pošto ne dobijaju pravovremene i kvalitetne usluge, kakve bi trebalo da im pruža javna uprava.

“Budući da se državni organi kontinuirano oglušuju i, vođeni partijskim interesima, ne pada im na pamet da riješe ovaj problem, to se čini opravdanim da se kroz odgovarajuće izmjene krivičnog zakonodavstva targetira i kroz tu oblast riješi ovaj problem, a kako bi se odgovorni u državnim organima natjerali da poštuju zakone ove zemlje”, smatraju u ASP-u.

Bez prava iz radnog odnosa

Ugovor o djelu ne znači zasnivanje radnog odnosa, jer lice angažovano po tom osnovu nema prava iz radnog odnosa i na njega se ne primjenjuje Zakon o radu. Ugovor o djelu je često korišćena forma ugovornog odnosa u situaciji kada naručilac posla ima potrebu za određenim fizičkim ili intelektualnim radom koji ne spada u segment djelatnosti za koje je registrovan. Međutim, u državnim institucijama je to često korišćeni mehanizam za zapošljavanje, čak i na mjestima koja su propisana sistematizacijom.

Ugovor o djelu je dvostran pravni posao, što, između ostalog, znači da se obje ugovorne strane obavezuju na izvršenje obaveza preuzetih ugovorom. Dakle, naručilac posla se obavezuje da za izvršeni posao isplati naknadu u tačno određenom iznosu i u tačno utvrđenom roku, najčešće poslije završetka posla radi kojeg je sklopljen ugovor. A izvršilac posla se obavezuje da u određenom roku obavi konkretan posao za potrebe naručioca.

DRI je utvrdila da su državni organi od 2016. do 2019. godine na ugovore o djelu potrošili 31,5 miliona eura, a da su planirana sredstva Zakonom o budžetu za te ugovore bila 22,9 miliona u istom periodu, što znači da su planirani iznos sredstava premašili za osam i po miliona.

DRI je utvrdila da su državni organi isplaćivali izdatke po osnovu ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima sa stavki – ostale naknade, izrada i održavanje sistema, ostale usluge, konsultantske usluge.

Izvor: Dan

Sledeće

PES: Lazović palio vatromet kad je Abazović pravio vladu s DPS-om

Ne propustite

PES: Ćinćur po dogovoru sa nalogodavcima šteti svojoj partiji

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.