Politika

Funkcije “po dubini” duboko u džep građana Crne Gore

Da u Crnoj Gori onaj ko ima vlast koristi javne resurse za svoju partiju ili izbornu kampanju nije ništa novo. Najnoviji primjer toga svakako su prethodni predsjednički izbori kada je po istraživanju MANS-a po osnovu ugovora o djelu iz trezora isplaćeno oko 3,2 miliona eura,

“Za period mart/april ove godine je po osnovu ugovora o djelu iz trezora isplaćeno oko 3,2 miliona eura, dok je iznos za isti period prošle godine iznosio oko 2,1 milion eura”, kazali su iz MANS-a.

Oni su naveli da je u martu najveće uvećanje imala Uprava za katastar i državnu imovinu na čijem je čelu kadar Nove srpske demokratije koja je ove godine isplatila 405 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu, što je više nego duplo u odnosu na prošlu godinu.

“Slijedi Ministarstvo kulture i medija koje prošle godine u martu nije imalo izdataka za ugovore o djelu, a ove godine je isplatilo čak 120 hiljada eura”, rekli su iz MANS-a.

Oni su naveli da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) na čijem čelu je kadar Pokret URA takođe dupliralo isplate naknada po ugovoru o djelu u odnosu na prošlu godinu, pa je tako samo u martu ove godine isplaćeno 115 hiljada eura.

Kako su iz MANS-a dodali, isplate po tom osnovu u odnosu na prošlu godinu je duplirala i Uprava prihoda i carina koja je u martu isplatila 103 hiljade eura.

Oni su naveli da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u martu prošle godine nije imalo isplata, a da je ove godine u istom periodu isplatilo blizu 60 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu.

Kako su kazali skoro tri puta veće isplate u odnosu na april prošle godine imala Uprava za inspekcijske poslove koja je u aprilu ove godine na ugovore o djelu dala oko 96 hiljada eura.

Dodaju da je Fond za zdravstveno osiguranje je prošle godine u aprilu isplatio tek 1.700 eura po osnovu ugovora o djelu, dok taj iznos u aprilu ove godine iznosi blizu 50 hiljada eura.

Iz MANS-a su rekli da je slična situacija je i sa većinom ostalih budžetskih korisnika koji su tokom marta i aprila ove godine uvećali isplate iz budžeta po ovom osnovu.

“Insitucije koje su u odnosu na prošlu godinu manje isplaćivale po osnovu ugovora o djelu tokom marta i aprila ove godine uključuju Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo finansija, te Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”, naveli su iz MANS-a.

Oni su naveli da je takozvano kratkoročno zapošljavanje u prethodnom periodu bilo prepoznato kao jedan od mehanizama za nezakoniti uticaj na slobodnu izbornu volju građana i jedna od ključnih poluga za uticaj na izborni rezultat koje je koristila vlast prije 2020. godine.

“Međutim, podaci o povećanim isplatama po osnovu ugovora o djelu u susret vanrednim parlamentarnim izborima pokazuju da stara praksa nije u potpunosti napuštena, kao i da se mehanizmi koja je nekadašnja opozicija kritikovala, sada neštedemice koriste sa pozicije vlasti”, ocijenili su iz MANS-a.

Najavili su da će u susret parlamentarnim izborima nastaviti da prate potrošnju državnog budžeta koji čija zloupotreba, kako su rekli, očito nije prestala sa promjenom vlasti.

Iz MANS-a su naveli da su detaljni podaci o izdacima za ugovore o djelu dostupni na interaktivnom grafiku

Partitokratija u srži ko god da je na vlasti

Postavljanje partijskih ljudi na čelne pozicije državnih preduzeća u Crnoj Gori predstavlja neprekinutu praksu, iako su u posljednje dvije godine formirane dvije Vlade različitih političkih subjekata.

Prva imenovanja u upravljačkim organima državnih kompanija pokazuju da Crna Gora nije društvo meritokratije već partitokratije.

Do posljednjih parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. godine, upravne odbore su popunjavali funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i tadašnjih njihovih koalicionih partnera.

Nakon što su izgubili izbore, sve kadrovi DPS-a iz državnih preduzeća smijenili su pobjednici izbora – Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.

Najnoviji slučaj partitokratije ogledao se u raspodjeli funkcija odbora u javnim preduzećima u Podgorici gdje je DF za jednu od funkcija predložio vozača sa sumnnjom da isti poseduje falsifikovanu diplomu.

Sledeće

Bešić: Rast Evrope sad očekivan, Leposavić zanimljiv za glasače DF-a

Ne propustite

Spajić: Fiskalna stabilnost preduslov održivog rasta plata i penzija

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.

Politika

DNP 9. januara odlučuje da li izlazi iz vlasti

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda.

Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.

Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.

Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

“Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete”, poručio je Knežević.

U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.

Politika

Mandić: Poštujem odluku Kneževića o napuštanju Vlade Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, poručio je da se zalaže za smirivanje tenzija i povratak dijalogu povodom sporne izgradnje kolektora u Botunu, naglašavajući da se njegova partija neće miješati u eventualnu odluku Demokratske narodne partije (DNP) da napusti Vladu.

U intervjuu za Pobjedu, Mandić je kazao da su posljednji događaji u Botunu pokazali koliko su komunikacija i kompromis neophodni, te da je njegov cilj da se izbjegnu sukobi građana i policije.„Rasplet koji priželjkujem jeste povratak svih strana za pregovarački sto, smirivanje tenzija i zaustavljanje bilo kakvih potencijalnih sukobljavanja“, rekao je Mandić.

On je istakao da u aktuelnoj situaciji pokušava da djeluje kao medijator, podsjećajući da rješenje moraju pronaći građani Botuna i Opštine Zeta s jedne, te Glavni grad i Vlada s druge strane. „Nedovoljna komunikacija i brzopleti potezi doveli su do gubitka ionako tankog povjerenja. Moj cilj je da to povjerenje pokušam da vratim“, naveo je Mandić.

Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da bi ta partija mogla napustiti Vladu, ali i lokalnu vlast u Podgorici, Mandić je poručio da NSD neće uticati na unutrašnje odluke koalicionih partnera. „Bez obzira na odluku koju donesu, kolege iz DNP za nas će uvijek biti braća sa kojima smo se borili i izborili protiv režima Mila Đukanovića“, kazao je on.

Mandić je podsjetio da je aktuelna parlamentarna većina formirana na osnovu koalicionog sporazuma čiji je prioritet punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, te da bi ishitrene odluke mogle ugroziti taj cilj. „Ovo je vrijeme mudrih i promišljenih, a ne brzih odluka. Naša obaveza je da stabilnost i evropski put zemlje stavimo iznad dnevno-političkih interesa“, poručio je predsjednik Skupštine.

Prema njegovim riječima, politički predstavnici srpskog naroda danas imaju dodatnu odgovornost jer, kao dio vlasti, treba da budu „brana svakom povratku srbofobne politike“. Ipak, naglasio je da se ključna pitanja, poput Botuna, moraju rješavati dogovorom na terenu, a ne produbljivanjem konflikata.