Politika

Funkcije „po dubini“ duboko u džep građana Crne Gore

Da u Crnoj Gori onaj ko ima vlast koristi javne resurse za svoju partiju ili izbornu kampanju nije ništa novo. Najnoviji primjer toga svakako su prethodni predsjednički izbori kada je po istraživanju MANS-a po osnovu ugovora o djelu iz trezora isplaćeno oko 3,2 miliona eura,

“Za period mart/april ove godine je po osnovu ugovora o djelu iz trezora isplaćeno oko 3,2 miliona eura, dok je iznos za isti period prošle godine iznosio oko 2,1 milion eura”, kazali su iz MANS-a.

Oni su naveli da je u martu najveće uvećanje imala Uprava za katastar i državnu imovinu na čijem je čelu kadar Nove srpske demokratije koja je ove godine isplatila 405 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu, što je više nego duplo u odnosu na prošlu godinu.

“Slijedi Ministarstvo kulture i medija koje prošle godine u martu nije imalo izdataka za ugovore o djelu, a ove godine je isplatilo čak 120 hiljada eura”, rekli su iz MANS-a.

Oni su naveli da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) na čijem čelu je kadar Pokret URA takođe dupliralo isplate naknada po ugovoru o djelu u odnosu na prošlu godinu, pa je tako samo u martu ove godine isplaćeno 115 hiljada eura.

Kako su iz MANS-a dodali, isplate po tom osnovu u odnosu na prošlu godinu je duplirala i Uprava prihoda i carina koja je u martu isplatila 103 hiljade eura.

Oni su naveli da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u martu prošle godine nije imalo isplata, a da je ove godine u istom periodu isplatilo blizu 60 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu.

Kako su kazali skoro tri puta veće isplate u odnosu na april prošle godine imala Uprava za inspekcijske poslove koja je u aprilu ove godine na ugovore o djelu dala oko 96 hiljada eura.

Dodaju da je Fond za zdravstveno osiguranje je prošle godine u aprilu isplatio tek 1.700 eura po osnovu ugovora o djelu, dok taj iznos u aprilu ove godine iznosi blizu 50 hiljada eura.

Iz MANS-a su rekli da je slična situacija je i sa većinom ostalih budžetskih korisnika koji su tokom marta i aprila ove godine uvećali isplate iz budžeta po ovom osnovu.

“Insitucije koje su u odnosu na prošlu godinu manje isplaćivale po osnovu ugovora o djelu tokom marta i aprila ove godine uključuju Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo finansija, te Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”, naveli su iz MANS-a.

Oni su naveli da je takozvano kratkoročno zapošljavanje u prethodnom periodu bilo prepoznato kao jedan od mehanizama za nezakoniti uticaj na slobodnu izbornu volju građana i jedna od ključnih poluga za uticaj na izborni rezultat koje je koristila vlast prije 2020. godine.

“Međutim, podaci o povećanim isplatama po osnovu ugovora o djelu u susret vanrednim parlamentarnim izborima pokazuju da stara praksa nije u potpunosti napuštena, kao i da se mehanizmi koja je nekadašnja opozicija kritikovala, sada neštedemice koriste sa pozicije vlasti”, ocijenili su iz MANS-a.

Najavili su da će u susret parlamentarnim izborima nastaviti da prate potrošnju državnog budžeta koji čija zloupotreba, kako su rekli, očito nije prestala sa promjenom vlasti.

Iz MANS-a su naveli da su detaljni podaci o izdacima za ugovore o djelu dostupni na interaktivnom grafiku

Partitokratija u srži ko god da je na vlasti

Postavljanje partijskih ljudi na čelne pozicije državnih preduzeća u Crnoj Gori predstavlja neprekinutu praksu, iako su u posljednje dvije godine formirane dvije Vlade različitih političkih subjekata.

Prva imenovanja u upravljačkim organima državnih kompanija pokazuju da Crna Gora nije društvo meritokratije već partitokratije.

Do posljednjih parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. godine, upravne odbore su popunjavali funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i tadašnjih njihovih koalicionih partnera.

Nakon što su izgubili izbore, sve kadrovi DPS-a iz državnih preduzeća smijenili su pobjednici izbora – Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.

Najnoviji slučaj partitokratije ogledao se u raspodjeli funkcija odbora u javnim preduzećima u Podgorici gdje je DF za jednu od funkcija predložio vozača sa sumnnjom da isti poseduje falsifikovanu diplomu.

Sledeće

Bešić: Rast Evrope sad očekivan, Leposavić zanimljiv za glasače DF-a

Ne propustite

Spajić: Fiskalna stabilnost preduslov održivog rasta plata i penzija

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.

Politika

DPS danas predaje parlamentu inicijativu za razrješenje Mandića

Demokratska partija socijalista (DPS) trebalo bi danas da preda Skupštini inicijativu za razrješenje njenog šefa Andrije Mandića (Nova srpska demokratija – NSD) kog, pored ostalog, smatraju odgovornim za potencijalnu zloupotrebu službenog vozila parlamenta u noći kad je Danilo Mandić, bratanić i neformalni tjelohranitelj prvog čovjeka zakonodavnog doma, navodno ranio dvoje ljudi u Podgorici.

To je “Vijestima” potvrdio izvor iz DPS-a, rekavši da su inicijativu uputili sinoć na potpis kolegama iz ostatka opozicije.

On je, međutim, kazao da slučaj moguće zloupotrebe službenog automobila Skupštine, odnosno eventualnog ustupanja njenih resursa bezbjednosno interesantnim licima (BIL), nije jedini razlog zbog kog zahtijevaju smjenu Mandića. Navodi da se od konstituisanja aktuelnog saziva parlamenta, integritet te institucije “smišljeno urušava”, i da je Mandić najodgovorniji i za to, ali i za “ukidanje njene kontrolne uloge”, “sprovođenje nacionalističke i antievropske politike”, te “remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima”.

Prema Poslovniku Skupštine, predlog za razrješenje njenog predsjednika mora potpisati najmanje deset poslanika. S obzirom na to da DPS ima 17, znači da im ne fali potpisa da bi inicirali predlog. Ako se on nađe na dnevnom redu i ako se o njemu bude glasalo, za smjenu Mandića potrebna je podrška većine od ukupnog broja poslanika, najmanje 41.

Međutim, iz većine vladajućih partija poručili su da prvi čovjek zakonodavnog doma ne bi trebalo da podnese ostavku zbog slučaja potencijalne zloupotrebe državne imovine, što znači da neće ni glasati za njegovu smjenu.

DPS i Socijaldemokrate (SD), i ako bi za inicijativu dobili podršku vladajuće Bošnjačke stranke (BS) koja je već jednom glasala za smjenu Mandića, ne bi imali dovoljnu podršku da ga “sruše”. BS ima šest poslanika, Građanski pokret (GP) URA četiri, a po jednog Demokratska unija Albanaca i Hrvatska građanska inicijativa, što je s DPS-om i SD-om ukupno 32. Ukoliko bi im se eventualno pridružile dvije nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, te poslanik Force Ilir Čapuni koji je nedavno kazao “Vijestima” da će glasati za razrješenje Mandića, to ponovo ne bi bilo ni blizu većine potrebne za smjenu – imali bi 35 glasova za.

DPS, SD i GP URA podnijeli su 24. aprila skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu inicijativu za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. U inicijativi navode da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.

Skupština i Andrija Mandić i dalje ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” koja se tiču vozila kojim je 19. aprila navodno upravljao Danilo Mandić, a koje se vodi na tu instituciju. Predsjednik zakonodavnog doma je 30. aprila saopštio da se nije oglašavao kako niko ne bi imao povoda da kaže da vrši pritisak na nadležne, poručivši da je ovo “neka nova Crna Gora”, i da “u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv”.

Andrija Mandić je početkom marta prošle godine “preživio” glasanje o smjeni, koje je takođe bio inicirao DPS.

Izvor: Vijesti