Politika

Funkcije “po dubini” duboko u džep građana Crne Gore

Da u Crnoj Gori onaj ko ima vlast koristi javne resurse za svoju partiju ili izbornu kampanju nije ništa novo. Najnoviji primjer toga svakako su prethodni predsjednički izbori kada je po istraživanju MANS-a po osnovu ugovora o djelu iz trezora isplaćeno oko 3,2 miliona eura,

“Za period mart/april ove godine je po osnovu ugovora o djelu iz trezora isplaćeno oko 3,2 miliona eura, dok je iznos za isti period prošle godine iznosio oko 2,1 milion eura”, kazali su iz MANS-a.

Oni su naveli da je u martu najveće uvećanje imala Uprava za katastar i državnu imovinu na čijem je čelu kadar Nove srpske demokratije koja je ove godine isplatila 405 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu, što je više nego duplo u odnosu na prošlu godinu.

“Slijedi Ministarstvo kulture i medija koje prošle godine u martu nije imalo izdataka za ugovore o djelu, a ove godine je isplatilo čak 120 hiljada eura”, rekli su iz MANS-a.

Oni su naveli da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) na čijem čelu je kadar Pokret URA takođe dupliralo isplate naknada po ugovoru o djelu u odnosu na prošlu godinu, pa je tako samo u martu ove godine isplaćeno 115 hiljada eura.

Kako su iz MANS-a dodali, isplate po tom osnovu u odnosu na prošlu godinu je duplirala i Uprava prihoda i carina koja je u martu isplatila 103 hiljade eura.

Oni su naveli da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u martu prošle godine nije imalo isplata, a da je ove godine u istom periodu isplatilo blizu 60 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu.

Kako su kazali skoro tri puta veće isplate u odnosu na april prošle godine imala Uprava za inspekcijske poslove koja je u aprilu ove godine na ugovore o djelu dala oko 96 hiljada eura.

Dodaju da je Fond za zdravstveno osiguranje je prošle godine u aprilu isplatio tek 1.700 eura po osnovu ugovora o djelu, dok taj iznos u aprilu ove godine iznosi blizu 50 hiljada eura.

Iz MANS-a su rekli da je slična situacija je i sa većinom ostalih budžetskih korisnika koji su tokom marta i aprila ove godine uvećali isplate iz budžeta po ovom osnovu.

“Insitucije koje su u odnosu na prošlu godinu manje isplaćivale po osnovu ugovora o djelu tokom marta i aprila ove godine uključuju Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo finansija, te Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”, naveli su iz MANS-a.

Oni su naveli da je takozvano kratkoročno zapošljavanje u prethodnom periodu bilo prepoznato kao jedan od mehanizama za nezakoniti uticaj na slobodnu izbornu volju građana i jedna od ključnih poluga za uticaj na izborni rezultat koje je koristila vlast prije 2020. godine.

“Međutim, podaci o povećanim isplatama po osnovu ugovora o djelu u susret vanrednim parlamentarnim izborima pokazuju da stara praksa nije u potpunosti napuštena, kao i da se mehanizmi koja je nekadašnja opozicija kritikovala, sada neštedemice koriste sa pozicije vlasti”, ocijenili su iz MANS-a.

Najavili su da će u susret parlamentarnim izborima nastaviti da prate potrošnju državnog budžeta koji čija zloupotreba, kako su rekli, očito nije prestala sa promjenom vlasti.

Iz MANS-a su naveli da su detaljni podaci o izdacima za ugovore o djelu dostupni na interaktivnom grafiku

Partitokratija u srži ko god da je na vlasti

Postavljanje partijskih ljudi na čelne pozicije državnih preduzeća u Crnoj Gori predstavlja neprekinutu praksu, iako su u posljednje dvije godine formirane dvije Vlade različitih političkih subjekata.

Prva imenovanja u upravljačkim organima državnih kompanija pokazuju da Crna Gora nije društvo meritokratije već partitokratije.

Do posljednjih parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. godine, upravne odbore su popunjavali funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i tadašnjih njihovih koalicionih partnera.

Nakon što su izgubili izbore, sve kadrovi DPS-a iz državnih preduzeća smijenili su pobjednici izbora – Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.

Najnoviji slučaj partitokratije ogledao se u raspodjeli funkcija odbora u javnim preduzećima u Podgorici gdje je DF za jednu od funkcija predložio vozača sa sumnnjom da isti poseduje falsifikovanu diplomu.

Sledeće

Bešić: Rast Evrope sad očekivan, Leposavić zanimljiv za glasače DF-a

Ne propustite

Spajić: Fiskalna stabilnost preduslov održivog rasta plata i penzija

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.