Politika

Evropa sad 2 u petoj brzini, ekspoze će biti vidljiv na djelu

Rezultati Vladinog programa će se ogledati u obnovljenom dostojanstvu građana i njihovoj finansijskoj sigurnosti, a ne u čitanju ekspozea i deklamovanju već poznatih ideja i zacrtanih vizija. Poruka koju je premijer Spajić poslao iz Parlamenta jeste da se računaju samo djela i rezultati koje građani očekuju od Vlade.

Iako je prošlo samo nekoliko dana od izbora 44. Vlade, novoformirana Ministarstva sa novim ministrima na čelu, krenula su u prve aktivnosti realizacije programa premijera Milojka Spajića. Na putu ka ozdravljenju i stabilizaciji institucija, cilj je da Crna Gora konsoliduje institucije, podigne kvalitet života građana i otvori vrata Evropske unije, uprkos izazovima i problemima koji su ostali iza 43. Vlade i tridesetogodišnjeg režima DPS-a.

Ekspozeu su građani dali povjerenje na izborima

Iako su prvi dani od izbora 44. Vlade prošli u sijenci pokušaja opozicije da napadne premijera i optuži ga za ogrješenje o zakone, jer za skupštinskom govornicom nije pročitao cijeli tekst ekspozea, iz Vlade stižu drugačiji signali.

Izvori bliski vladinom kabinetu podsjećaju da je ekspoze danima prije skupštinskog zasijedanja bio poznat i dostupan javnosti, kako kroz sredstva javnog informisanja, tako i kroz mnoge polemike u javnom prostoru. Kako podsjećaju, ćak su i opozicioni mediji objavljivali fragmente ili ekspoze u cjelosti.

S tim u vezi, kako kažu, iako nije formalno pročitan, ekspoze je svakako predstavljen u parlamentu pred kojim je premijer Milojko Spajić, kao prioritete, između ostalog, iznio ubrzanje evropskog puta zemlje, aktivno i kredibilno članstvo u NATO savezu, jačanje vladavine prava i reforme.

Spajić je iznio svoj program pred skupštinom

Pravnik i doktorand prava Matija Stojanović podsjeća da protivno tvrdnjama opozicije, mandatar Spajić svoj program jeste iznio i usmeno, u opštim crtama, te stoga ne može biti govora o tome da on svoj program nije iznio pred Skupštinom.

,,To što on svoj program nije pročitao u cjelosti, spada u domen slobode mandatara da izabere kako će svoj program da izloži Skupštini i javnosti“, kazao je Stojanović.

On je dodao da Ustav uopšte ne određuje način na koji on svoj program mora da iznese.

Učinak Vlade će se ogledati u kupovnoj moći građana

Poruka koju je premijer Spajić poslao sa sjednice na kojoj je birana Vlada, jeste da se u njegovom radu i sistemu vrijednosti računaju samo djela i rezultati koje građani očekuju od Vlade. To je otklon od dosadašnje politke, tipične za crnogorske prilike ,,mnogo priče malo rada” .

Po Spajiću, rezultati Vladinog programa će se ogledati u dostojanstvu građana i njihovoj finansijskoj sigurnosti.

Iz izvora bliskih Vladi, kazali su da je formalnim ne čitanjem ekspozea, premijer Spajić, pokazao da neće trošiti vrijeme opterećujuće formalnosti za koje Crna Gora nema luksuz da priušti i da je odluka premijera donesena u pravcu njegovog načina rada, odgovornog odnosa prema državi.

,,Čitati već dostupno i deklamovati već čuvene i zacrtane vizije i ciljeve, novi predsjednik Vlade svakako da neće. Trudiće se da njegova djela i rezultati budu dominantni u odnosu na riječi, te da kupovna moć i finansijska sloboda i nezavisnost građana Crne Gore, budu najbolja odbrana građanskog dostojanstva, odbrana zakona i Ustava“, izjavili su iz premijerovog kabineta.

Stojanović: Ustav ne obavezuje doslovce čitanje ekspozea

Po riječima doktoranda prava Matije Stojanovića, Ustav Crne Gore predviđa da mandatar iznosi svoj program u parlamentu (čl. 103 st 2), ali ne obavezuje doslovce čitanje programa, ekspozea.

On je dodao da praksa da mandatar svoj prethodno pripremljeni program čita jeste samo prethodno ustaljena praksa, ali se ne može tvrditi da je i ustavna norma.

,,Poređenja radi, na sjednicama Skupštine se, prilikom pretresa predloga zakona u pojedinostima, ni predlog zakona ne čitaju doslovce i u potpunosti, već se o njima samo raspravlja i glasa. Predlozi se dostavljaju na razmatranje poslanicima u odgovarajućem roku prije sazivanja sjednice, ne bi li se o njima na sjednicama raspravljalo i glasalo.“, obrazložio je Stojanović.

U tom smislu je, kako kaže i program rada 44. Vlade, popularno nazvan eskpoze, dostavljen poslanicima u propisanom roku prije sjednice od 30.10.2023 i zbog toga su oni bili u stanju da ovaj program razmatraju, da o njemu raspravljaju, kao što su i raspravljali u jednoj od najdužih sjednica crnogorskog parlamenta.

,,Tako da, s ozbirom da Ustav ne normira pozitivnopravnu obavezu da se program pročita u cjelosti, ne može se osnovano tvrditi o tome da je mandatar, pri izlaganju svog programa, prekršio neku ustavnu odredbu“ obrazložio je Stojanović.

Izvor: Press online

Sledeće

Mandić: Ne radim ni za čije tuđe račune, već isključivo za svoj narod

Ne propustite

Mandić: Ljubav prema Crnoj Gori ne dokazujem mržnjom prema Srbiji

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.