Ekonomija

Drecun: Bilo bi neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2

Ekonomski analitičar Predrag Drecun u 2024. godini očekuje pad kamatnih stopa i cijena nekretnina ali i rast stranih investicija a i turistička sezona bi, kaže, uz dobru pripremu mogla biti bolja do prethodne. Smatra i da bi bilo neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2.

Na polju ekonomije 2024. biće bolja od prethodne godine, optimističan je Drecun.

“Očekujem da kamatne stope počnu da padaju, da investicije stranaca porastu. Svaki ministar povezan sa ekonomijom trebalo bi da dovede po jednog investitora mjesečno. Da se rastrče po svijetu i ubijede velike brendove da dođu u Crnu Goru. Neka im primjer bude Slovačka, koja je KIU dovela Češkoj ispred nosa. Direktne strane investicije su nam neophodne zbog strukture ekonomije. Uz to naravno razvijati realni sektor, poljoprivredu i energetiku”, kazao je Drecun za Portal RTCG.

Kamatne stope će, vjeruje padati, ali, kako dodaje, Centralna banka mora imati aktivniju ulogu u tome.

“Raduje me što je guvernerka Irena Radović to najavila prvog dana njenog mandata. Želim joj uspjeha u tome, jer danas banke ne služe razvoju Crne Gore. Imamo prelikvidne banke i prenelikvidnu privredu, da se malo poigram riječima”, kazao je Drecun.

Ipak, napominje i da postoje rizici.

“Rizici postoje. Naročito spoljnopolitički kao što su rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, tenzije na Srednjem istoku itd.”, navodi Drecun.

Napominje da se u svijetu očekuje opšti pad kamatnih stopa.

“Kamate na stambene kredite su u padu ali i dalje visoke, između 5 i 6 odsto na kredit od 30 godina”, kazao je.

Visoke kamatne stope su, napominje, znak bolesti ekonomije.

Dok se kamatne stope ne vrate na nivo od prije desetak godina inflacija će se uvoziti

“Sve dok se svjetska ekonomija ne vrati na nivo kamatnih stopa od prije desetak godina, inflacija će se uvoziti kao i svaka druga roba, jer je ona sastavni dio uvoznih cijena. Na to se zida i domaća spekulativna inflacija, mada je u domaćem slučaju pravilnije reći rast cijena, a onda i dodatna tražnja uzrokovana povećanjem broja nerezidenata. U sudaru ta tri vektora rezultanta mora biti rast cijena”, kazao je.

Da li će to voditi padu životnog standarda, kaže, vidjećemo.

“U svakom slučaju ako nemamo rast zarada koji prati rast cijena imamo pad standarda”, kaže Drecun.

Smatra da u slučaju Crne Gore postoje načini da se relativno brzo postigne rast realne ekonomije, što bi onda vodilo rastu životnog standarda.

“Ukoliko ne dođe do toga, imaćemo borbu Vlade da gasi požare sa nedovoljno vode, a to znači da nema velikog manevarskog prostora da se očuva opšti standard građana. Pad cijena na svjetskom tržištu će se desiti, ali to ne znači da će i cijene u Crnoj Gori padati”, napominje Drecun.

Pad cijena nekretnina

Sve više cijene nekretnina uz visoke kamatne stope takođe su obilježile 2023. godinu. Drecun u ovoj godini očekuje da i cijene nekretnina krenu u suprotnom smjeru.

“Cijene nekretnina su spekulativno visoke. Građevinski materijal nije toliko poskupio da se može opravdati cijena od 2.500 pa čak ekstremno do 10.000 eura, u novogradnji”, kazao je Drecun.

Politički ambijent ne pogoduje razvoju ekonomije

Protekle godine riješena su neka važna politička pitanja. Nakon rekordno dugog tehničkog mandata 43. Vlade dobili smo vladu u punom mandatu, izabran je Sudski savjet a izborom sedmog sudije poslije tri godine kompletiran je Ustavni sud.

Na pitanje da li naš politički ambijent pogoduje poboljšanju ekonomske situacije u zemlji Drecun odgovara odrično.

“Ne, tu nema nikakve dileme. Nijedna konstruktivna ideja nije dočekana konsenzusom. Politički činioci pokazuju petrificiran nivo ljubomore na sve ono što nije njihov, sopstveni, predlog. Ne postoji osjećaj za opšte dobro. Mislim da bi trebalo da pokazujemo malo više tolerancije i spremnosti na kompromis. Ne podržati program Evropa sad 2 za mene je neodgovorno ponašanje, zato što je to program koji ima svoju armaturu, čiji autor ima dovoljno hrabrosti da otvori ozbiljne reforme u ekonomiji, i zato što nema ozbiljne alternative. Kritika radi kritike je politička matrica iz koje vrlo sporo izlazimo”, upozorava Drecun.

Premijer Milojko Spajić najavio je za 2024. nastavak gradnje autoputa Mateševo -Andrijevica. Budžetom za ovu godinu za tu svrhu opredijeljeno je 90 miliona eura ili trećina kapitalnog budžeta.

Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak

Drecun očekuje da ta ulaganja pokrenu crnogorsku ekonomiju.

“Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak, i otvorili brojne mogućnosti za uravnoteženiji regionalni razvoj. Sjever je ogroman potencijal naše ekonomije, ali imamo demografsko umiranje sjevera. Da bi se to spriječilo mora se voditi drugačija politika. Ne mora sva Crna Gora živjeti u Podgorici. Poreskom politikom treba stimulisati ostanak ljudi na sjeveru, ali to je nemoguće ako nema uslova za život. Put je jedan od najvažnijih uslova. Limska dolina je veliki ekonomski potencijal Crne Gore, a auto put će dati šansu da pokušamo to da ostvarimo”, istakao je.

Vlada je budžetom predvidjela zaduženje samo za kapitalne projekte i za vraćanje starog duga. Drecun očekuje da će iskušenja biti ali vjeruje premijeru u njegovim saradnicima.

“To je odlično, ako bude tako. To bi bio sjajan rezultat Vlade. Dakle, nema zaduženja za potrošnju. Svjestan sam da je to teško ostvariti zato što ima mnogo opravdanih, a mnogo i fabrikovanih pritisaka na vladu, pa uvijek postoji iskušenje da nešto od tog novca ode u tekuću potrošnju. Ipak, nijesam od onih koji ne žele da daju šansu ljudima koji su pokazali da umiju na drugačiji i bolji način da vode ekonomiju od onih koji su je vodili 30-ak godina. Smatram da premijer Milojko Spajić i njegov najbliži saradnik Branko Krvavac znaju šta rade. Uostalom, njih dvojica su dominantno i kreirali program Evropa sad 1, i ja sam među prvima dao procjenu da će program uspjeti, što se i desilo. Da nije bilo programa Evropa sad 1 danas bi Crna Gora bila u mnogo lošijem ekonomskom ambijentu”, ističe Drecun.

Turistička 2024. može biti i bolja od prethodne godine

Političari su 2023. vidjeli kao najbolju u istoriji kada je turistička sezonu u pitanju. Premijer 43. Vlade Dritan Abazović je krajem novembra saopštio da su ostvareni prihodi u turizmu za tri kvartala premašili 1,36 milijardi eura.

“Od toga, samo u trećem kvartalu je ostvareno nevjerovatnih 908 miliona eura i 33 odsto je veći nego prošle godine u istom periodu (678 miliona eura). Poređenja radi, cijelu, do sada rekordnu, 2019. godinu, prihodi su iznosili 1,019 milijardi eura”, naveo je Abazović.

Drecun smatra da se ti rezultati mogu premašiti ako se sezona pripremi. Nažalost, dodaje, česte promjene vlada i ministara ruše kontinuitet planova.

“Trebalo bi da imamo jednu strategiju razvoja turizma koja će se sprovoditi bez obzira ko bude ministar. Rezultati 2023. godine za mene nijesu impresivni, i treba ih realno sagledati, bez uticaja inflacije, i u fizičkim pokazateljima. Još nijesam vidio analizu koja govori koliko Crne Gora ima koristi od turizma, tj. koliko nama ostane od turističkih prihoda. Naš turizam je u funkciji razvoja ekonomija susjednih zemalja, nažalost, jer mi kroz turistički proizvod prodajemo tuđe proizvode, tuđu robu, pa čak i tuđu radnu snagu. Kakav nam je turizam vidimo po cijenama kačamaka u Kolašinu. To je sve jako neozbiljno”, kazao je Drecun.

Drecun je u 2023. godini za Portal RTCG kazao da će, ukoliko bude javnog konkursa, biti kandidat za guvernera CBCG. Kako Izmjene i dopune Zakona o CBCG nijesu stupile na snagu već je ostalo staro rješenje da predsjednik države predlaže guvernera, javnog konkursa nije bilo. Predsjednik Jakov Milatović predložio je Irenu Radović koja je i izabrana na tu funkciju. U javnosti se sada spekuliše da bi Drecun mogao zamijeniti Radovićevu na čulu IRF-a.

Na tu temu Drecun kaže: “Javnost uvijek ima neke svoje projekcije i to me nikada nije mnogo interesovalo. Ukoliko premijer Spajić, odnosno njegova Vlada, smatra da mogu dati doprinos u radu IRF-a, koji treba da se transformiše u razvojnu banku bila bi mi čast da svojim iskustvom podržim jednu takvu instituciju”.

Na pitanje kako bi u najkraćem opisao ekonomsku 2023. godinu kaže: “Parafraziraću jednog poznatog podgoričkog intelektualca: Nije za šenlučenje, ali dovoljno za obraz”.

Izvor: RTCG

Slične teme:Crna gora predrag drecun program evropa sad 2

Sledeće

Cigarete skuplje deset, a bezdimne 30 centi

Ne propustite

Minimalne penzije od januara 450 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Od sjutra skuplje gorivo, privremeni rast cijena uslovljen globalnim okolnostima

Od sjutra 1. jula 2025. godine cijene naftnih derivata će biti veće od dva do osam centi. U Ministarstvu energetike i rudarstva napominju da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, pa se ta promjena, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori. Naglašavaju da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena i da svi lanci distribucije funkcionišu uredno i bez zastoja.

Euro super 98 koštaće 1.49 eura (+0.03 centra vupe nego u prethodnom periodu), euro super 95 1.45 eura (+0.02), eurodizel 1.38 (+0.08), a lož ulje 1.31 (+0.07).

“Ova situacija još jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strateških rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu zaštitu domaćeg tržišta. Podsjećamo da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog tržišta, očekujemo da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena”, navode u saopštenju.

Naredni obračun će se obaviti 16. jula 2025. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 17. jula.

Ekonomija

Bulatović: Besplatan prevoz na teritoriji opštine Zeta

Od početka juna cijena autobuske karte na relaciji Podgorica–Zeta skuplja je 30 centi. Dok su putnici nezadovoljni, predstavnici prevoznika kažu da su na povećanje cijene bili prinuđeni zbog uvećanih troškova, pogotovo tokom ljeta.

Na relaciji Podgorica–Zeta, od 1. juna, važi novi cjenovnik, kaže direktor firme koja vrši prevoz Janko Bulatović. Dodaje da su, uprkos nezadovoljstvu putnika, cijene morali povećati.

“Ona je osamostaljenjem Zete od Podgorice jedinstvena. Bila je 1 euro i 50 centi, sada je 1 euro i 80 centi“, naveo je Bulatović.

Bulatović kaže da je do korekcije cijena došlo zbog većih troškova, koji su posebno izraženi tokom ljeta.

“Obaveze i nameti su povećani i ovo je minimum neki koji smo mogli da povećamo da bi inače opstali, pogotovo tokom ljeta kada su troškovi malo veći, a prihod manji“, kazao je Bulatović.

Za razliku od putovanja iz Podgorice, lokalni prevoz unutar opštine Zeta je besplatan.

“Na teritoriji opštine Zete je besplatan prevoz, subvenciju daje opština Zeta u visini 8.250 eura što pokriva troškove mog preduzeća da izađe u susret. Malo smo mi tu popustili, malo je opština Zeta pojačala tu subvenciju i to sada funkcioniše“, istakao je Bulatović.

A kada je riječ o putnicima iz Podgorice, iz Opštine Zeta poručuju da je riječ o međugradskom prevozu za koji nijesu nadležni.

Izvor: gradski.me

Ekonomija

Radovi na obnovi pruge Golubovci – Bar ni na vidiku

Uprkos ranijim najavama Željezničke infrastrukture (ŽICG) da će rekonstrukcija pruge Golubovci – Bar otpočeti tokom 2025. godine radovi u ovoj godini ipak neće početi jer ključni preduslovi nijesu ispunjeni – potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta Evropskom investicionom bankom (EIB) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), glavni projekat nije završen za koji je potrebna revizija, niti je raspisan tender za izvođača radova.

Kako navode iz ŽICG, očekuje se da će glavni projekat biti završen do kraja ove godine, dok bi tender za izvođača mogao biti raspisan krajem ove ili početkom naredne godine.

To znači da je početak konkretnih građevinskih radova pomjeren najranije za prvu polovinu 2026. godine, i to samo pod uslovom da se svi administrativni i tehnički koraci uspješno realizuju u međuvremenu. Imajući u vidu da je procijenjeno trajanje radova tri godine, rekonstrukcija ove željezničke dionice mogla bi potrajati najmanje do 2029. godine.

Crnoj Gori će za taj posao biti dostupno oko 224 miliona, od čega polovinu čine donacije Evropske komisije (EK), a ostatak krediti kod Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj

Ovaj projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.

Rekonstrukcija će obuhvatiti blizu 40 kilometara otvorene pruge od Bara do Golubovaca, 17 kilometara staničnog kolosijeka, kao i šest kilometara ranžirnih kolosijeka. Projektom je predviđena i rekonstrukcija gornjeg stroja pruge, zamjena signalno-sigurnosnih uređaja, elektrovučnih postrojenja, elemenata kontaktne mreže, a planirana je i sanacija tunela “Sozina” i klizišta Ratac.

“S obzirom na to da je za realizaciju projekta u planiranoj dinamici neophodno potpisivanje finansijskog sporazuma između države Crne Gore, EIB-a i EBRD-a, zatim definisanje konačnog obima radova od strane nadležnih institucija, kao i dobijanje pozitivnog izvještaja o reviziji glavnog projekta, u ovom trenutku nije moguće precizno odrediti vremenski okvir početka radova. Na osnovu informacija dobijenih od projektanta, očekuje se da će glavni projekat biti završen do kraja tekuće godine, dok se raspisivanje tendera za izbor izvođača radova predviđa za kraj ove ili početak naredne godine. Ako tenderski postupak rezultira izborom izvođača i zaključenjem ugovora, radovi bi trebalo da otpočnu u prvoj polovini 2026. godine”, rekli su u ŽICG-u.

Iz ove državne firme su pojasnili da se naredni koraci odnose na nastavak izrade glavnog projekta shodno instrukcijama datim u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, definisanje obima radova i finalno usaglašavanje tehničkih rješenja sa revidentom i relevantnim institucijama (Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprava za saobraćaj).

“Paralelno sa navedenim aktivnostima konsultant će raditi na pripremi tenderske dokumentacije. Kako bi se nastavilo s planiranom dinamikom realizacije projekta, neophodno je potpisivanje finansijskog sporazuma između Crne Gore, EIB-a i EBRD-a. Nakon što projektna rješenja predviđena glavnim projektom budu konačno usvojena i pozitivno ocijenjena od strane revidenta, u saradnji sa EIB-om i EBRD-om, a nakon potpisivanja Ugovora o kreditnom aranžmanu između EIB-a, EBRD-a i države Crne Gore, usaglasiće se procedura za raspisivanje tendera, kojom će biti definisan broj planiranih tenderskih postupaka. Po ispunjenu svih preduslova, planirano je da ŽICG sprovede kompletan tenderski postupak – shodno procedurama o nabavkama definisanim od strane EIB-a i EBRD-a”, kazali su iz ŽICG.

Ranije Ministarstvo kapitalnih investicija je u septembru 2023. zatražilo od EK bespovratnih 112,6 miliona eura za rekonstrukciju ovog dijela pruge. Kako su tada kazali, taj zahtjev predstavlja nastavak aktivnosti za podsticanje koridorskog razvoja od Bara preko granice sa Srbijom, do Beograda i dalje mreže trans-evopskih koridora, kako bi se Crna Gora djelimično repozicionirala na saobraćajnom tržištu i postala atraktivnija za ove tokove.

Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Po tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila 100 kilometara na čas, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na čas.

Rekonstrukcija će trajati tri godine

Iz ŽICGsu kazali da se očekuje da će radovi biti finansirani kroz kreditna sredstava EIB-a, EBRD-a kao i grant iz WBIF-a, pri čemu bi 50 odsto vrijednosti radova bilo pokriveno grantom, a preostalih 50 odsto iz kreditnih sredstava.

“Procijenjena vrijednost radova na rekonstrukciji predmetne dionice iznosi oko 200 miliona eura, a očekuje se da će izvođenje radova trajati tri godine. Metodologija izvođenja radova, plan upravljanja saobraćajem, eventualne obustave saobraćaja i organizacija prevoza putnika tokom izvođenja radova biće poznati nakon usvajanja konačnog obima radova u okviru glavnog projekta i tenderske dokumentacije. Javnost će o svemu navedenom biti pravovremeno informisana”, naveli su iz ŽICG.

Izvor: Vijesti