Ekonomija

Drecun: Bilo bi neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2

Ekonomski analitičar Predrag Drecun u 2024. godini očekuje pad kamatnih stopa i cijena nekretnina ali i rast stranih investicija a i turistička sezona bi, kaže, uz dobru pripremu mogla biti bolja do prethodne. Smatra i da bi bilo neodgovorno ne podržati program Evropa sad 2.

Na polju ekonomije 2024. biće bolja od prethodne godine, optimističan je Drecun.

“Očekujem da kamatne stope počnu da padaju, da investicije stranaca porastu. Svaki ministar povezan sa ekonomijom trebalo bi da dovede po jednog investitora mjesečno. Da se rastrče po svijetu i ubijede velike brendove da dođu u Crnu Goru. Neka im primjer bude Slovačka, koja je KIU dovela Češkoj ispred nosa. Direktne strane investicije su nam neophodne zbog strukture ekonomije. Uz to naravno razvijati realni sektor, poljoprivredu i energetiku”, kazao je Drecun za Portal RTCG.

Kamatne stope će, vjeruje padati, ali, kako dodaje, Centralna banka mora imati aktivniju ulogu u tome.

“Raduje me što je guvernerka Irena Radović to najavila prvog dana njenog mandata. Želim joj uspjeha u tome, jer danas banke ne služe razvoju Crne Gore. Imamo prelikvidne banke i prenelikvidnu privredu, da se malo poigram riječima”, kazao je Drecun.

Ipak, napominje i da postoje rizici.

“Rizici postoje. Naročito spoljnopolitički kao što su rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, tenzije na Srednjem istoku itd.”, navodi Drecun.

Napominje da se u svijetu očekuje opšti pad kamatnih stopa.

“Kamate na stambene kredite su u padu ali i dalje visoke, između 5 i 6 odsto na kredit od 30 godina”, kazao je.

Visoke kamatne stope su, napominje, znak bolesti ekonomije.

Dok se kamatne stope ne vrate na nivo od prije desetak godina inflacija će se uvoziti

“Sve dok se svjetska ekonomija ne vrati na nivo kamatnih stopa od prije desetak godina, inflacija će se uvoziti kao i svaka druga roba, jer je ona sastavni dio uvoznih cijena. Na to se zida i domaća spekulativna inflacija, mada je u domaćem slučaju pravilnije reći rast cijena, a onda i dodatna tražnja uzrokovana povećanjem broja nerezidenata. U sudaru ta tri vektora rezultanta mora biti rast cijena”, kazao je.

Da li će to voditi padu životnog standarda, kaže, vidjećemo.

“U svakom slučaju ako nemamo rast zarada koji prati rast cijena imamo pad standarda”, kaže Drecun.

Smatra da u slučaju Crne Gore postoje načini da se relativno brzo postigne rast realne ekonomije, što bi onda vodilo rastu životnog standarda.

“Ukoliko ne dođe do toga, imaćemo borbu Vlade da gasi požare sa nedovoljno vode, a to znači da nema velikog manevarskog prostora da se očuva opšti standard građana. Pad cijena na svjetskom tržištu će se desiti, ali to ne znači da će i cijene u Crnoj Gori padati”, napominje Drecun.

Pad cijena nekretnina

Sve više cijene nekretnina uz visoke kamatne stope takođe su obilježile 2023. godinu. Drecun u ovoj godini očekuje da i cijene nekretnina krenu u suprotnom smjeru.

“Cijene nekretnina su spekulativno visoke. Građevinski materijal nije toliko poskupio da se može opravdati cijena od 2.500 pa čak ekstremno do 10.000 eura, u novogradnji”, kazao je Drecun.

Politički ambijent ne pogoduje razvoju ekonomije

Protekle godine riješena su neka važna politička pitanja. Nakon rekordno dugog tehničkog mandata 43. Vlade dobili smo vladu u punom mandatu, izabran je Sudski savjet a izborom sedmog sudije poslije tri godine kompletiran je Ustavni sud.

Na pitanje da li naš politički ambijent pogoduje poboljšanju ekonomske situacije u zemlji Drecun odgovara odrično.

“Ne, tu nema nikakve dileme. Nijedna konstruktivna ideja nije dočekana konsenzusom. Politički činioci pokazuju petrificiran nivo ljubomore na sve ono što nije njihov, sopstveni, predlog. Ne postoji osjećaj za opšte dobro. Mislim da bi trebalo da pokazujemo malo više tolerancije i spremnosti na kompromis. Ne podržati program Evropa sad 2 za mene je neodgovorno ponašanje, zato što je to program koji ima svoju armaturu, čiji autor ima dovoljno hrabrosti da otvori ozbiljne reforme u ekonomiji, i zato što nema ozbiljne alternative. Kritika radi kritike je politička matrica iz koje vrlo sporo izlazimo”, upozorava Drecun.

Premijer Milojko Spajić najavio je za 2024. nastavak gradnje autoputa Mateševo -Andrijevica. Budžetom za ovu godinu za tu svrhu opredijeljeno je 90 miliona eura ili trećina kapitalnog budžeta.

Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak

Drecun očekuje da ta ulaganja pokrenu crnogorsku ekonomiju.

“Ako autoputem spojimo krajnji sjever sa jugom napravili smo veliki korak, i otvorili brojne mogućnosti za uravnoteženiji regionalni razvoj. Sjever je ogroman potencijal naše ekonomije, ali imamo demografsko umiranje sjevera. Da bi se to spriječilo mora se voditi drugačija politika. Ne mora sva Crna Gora živjeti u Podgorici. Poreskom politikom treba stimulisati ostanak ljudi na sjeveru, ali to je nemoguće ako nema uslova za život. Put je jedan od najvažnijih uslova. Limska dolina je veliki ekonomski potencijal Crne Gore, a auto put će dati šansu da pokušamo to da ostvarimo”, istakao je.

Vlada je budžetom predvidjela zaduženje samo za kapitalne projekte i za vraćanje starog duga. Drecun očekuje da će iskušenja biti ali vjeruje premijeru u njegovim saradnicima.

“To je odlično, ako bude tako. To bi bio sjajan rezultat Vlade. Dakle, nema zaduženja za potrošnju. Svjestan sam da je to teško ostvariti zato što ima mnogo opravdanih, a mnogo i fabrikovanih pritisaka na vladu, pa uvijek postoji iskušenje da nešto od tog novca ode u tekuću potrošnju. Ipak, nijesam od onih koji ne žele da daju šansu ljudima koji su pokazali da umiju na drugačiji i bolji način da vode ekonomiju od onih koji su je vodili 30-ak godina. Smatram da premijer Milojko Spajić i njegov najbliži saradnik Branko Krvavac znaju šta rade. Uostalom, njih dvojica su dominantno i kreirali program Evropa sad 1, i ja sam među prvima dao procjenu da će program uspjeti, što se i desilo. Da nije bilo programa Evropa sad 1 danas bi Crna Gora bila u mnogo lošijem ekonomskom ambijentu”, ističe Drecun.

Turistička 2024. može biti i bolja od prethodne godine

Političari su 2023. vidjeli kao najbolju u istoriji kada je turistička sezonu u pitanju. Premijer 43. Vlade Dritan Abazović je krajem novembra saopštio da su ostvareni prihodi u turizmu za tri kvartala premašili 1,36 milijardi eura.

“Od toga, samo u trećem kvartalu je ostvareno nevjerovatnih 908 miliona eura i 33 odsto je veći nego prošle godine u istom periodu (678 miliona eura). Poređenja radi, cijelu, do sada rekordnu, 2019. godinu, prihodi su iznosili 1,019 milijardi eura”, naveo je Abazović.

Drecun smatra da se ti rezultati mogu premašiti ako se sezona pripremi. Nažalost, dodaje, česte promjene vlada i ministara ruše kontinuitet planova.

“Trebalo bi da imamo jednu strategiju razvoja turizma koja će se sprovoditi bez obzira ko bude ministar. Rezultati 2023. godine za mene nijesu impresivni, i treba ih realno sagledati, bez uticaja inflacije, i u fizičkim pokazateljima. Još nijesam vidio analizu koja govori koliko Crne Gora ima koristi od turizma, tj. koliko nama ostane od turističkih prihoda. Naš turizam je u funkciji razvoja ekonomija susjednih zemalja, nažalost, jer mi kroz turistički proizvod prodajemo tuđe proizvode, tuđu robu, pa čak i tuđu radnu snagu. Kakav nam je turizam vidimo po cijenama kačamaka u Kolašinu. To je sve jako neozbiljno”, kazao je Drecun.

Drecun je u 2023. godini za Portal RTCG kazao da će, ukoliko bude javnog konkursa, biti kandidat za guvernera CBCG. Kako Izmjene i dopune Zakona o CBCG nijesu stupile na snagu već je ostalo staro rješenje da predsjednik države predlaže guvernera, javnog konkursa nije bilo. Predsjednik Jakov Milatović predložio je Irenu Radović koja je i izabrana na tu funkciju. U javnosti se sada spekuliše da bi Drecun mogao zamijeniti Radovićevu na čulu IRF-a.

Na tu temu Drecun kaže: “Javnost uvijek ima neke svoje projekcije i to me nikada nije mnogo interesovalo. Ukoliko premijer Spajić, odnosno njegova Vlada, smatra da mogu dati doprinos u radu IRF-a, koji treba da se transformiše u razvojnu banku bila bi mi čast da svojim iskustvom podržim jednu takvu instituciju”.

Na pitanje kako bi u najkraćem opisao ekonomsku 2023. godinu kaže: “Parafraziraću jednog poznatog podgoričkog intelektualca: Nije za šenlučenje, ali dovoljno za obraz”.

Izvor: RTCG

Slične teme:Crna gora predrag drecun program evropa sad 2

Sledeće

Cigarete skuplje deset, a bezdimne 30 centi

Ne propustite

Minimalne penzije od januara 450 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Od ponedjeljka moguća nestašica goriva u Crnoj Gori

Od ponedjeljka u podne Crnu Goru očekuju blokade ključnih graničnih prelaza i prilaza i izlaza iz Luke Bar, koje su najavili međunarodni prevoznici tereta iz Crna Gora, Srbije i Bosne i Hercegovine. Protesti će, prema najavama, trajati najmanje 72 sata, a najveći rizik tokom tog perioda odnosi se na snabdijevanje gorivom.

Blokade obuhvataju sve granične prelaze registrovane za teretni saobraćaj, kao i terminale i rezervoare u Luci Bar, što direktno pogađa uvoz i distribuciju naftnih derivata. Poseban problem predstavlja činjenica da će izlazi iz Luke, gdje se nalaze skladišta kompanije Jugopetrol, biti onemogućeni, zbog čega ova firma neće moći da snabdijeva ni sopstvene ni privatne pumpe koje od nje kupuju gorivo.

Prema informacijama iz sektora energetike, rezervoari i skladišta benzinskih pumpi imaju zalihe za tri do četiri dana redovne potrošnje. Dio naftnih kompanija uspio je da za vikend obezbijedi dodatne količine, ali u slučaju produženja blokada ili pojačane kupovine, nestašice su realna mogućnost već sredinom sedmice.

Iz Privredna komora Crne Gore navode da su trgovci i privrednici posljednjih dana intenzivno pokušavali da obezbijede robu prije početka protesta, naročito gorivo i osnovne sirovine. Veliki trgovački lanci, kako ističu, imaju zalihe većine roba za oko mjesec dana, dok su najosjetljivije prehrambene namirnice iz uvoza s kratkim rokom trajanja.

Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova odobrili su proteste na period od 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, uz upozorenje da će saglasnost biti povučena ukoliko dođe do ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju ili veće štete po javni interes. Organizatori su već zatražili produženje protesta, ali su iz MUP-a poručili da će u slučaju problema biti uvedene pauze kako bi se omogućio dotok robe.

Prevoznici protestuju zbog ograničenja boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena na 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i zbog, kako tvrde, neispunjenih zahtjeva prema Ministarstvu finansija – većeg povrata akciza na gorivo, bržeg povrata PDV-a i produženog rada carinskih i fitosanitarnih službi. Apelovali su na premijera Milojko Spajić i ministra finansija Novica Vuković da se hitno uključe u rješavanje problema.

Iz Udruženja međunarodnih prevoznika tereta poručuju da će tokom blokada propuštati putnički saobraćaj, kao i prevoz ljekova i druge osjetljive robe, ali upozoravaju da će potpuna obustava teretnog saobraćaja neminovno imati posljedice po ekonomiju. Privrednici procjenjuju da bi, ukoliko se protesti produže, šteta po crnogorsku privredu mogla dostići više desetina miliona eura.

Vlada Crne Gore saopštila je da prati situaciju i da je započela komunikaciju sa Evropskom komisijom o primjeni novih pravila, dok javnost sa zabrinutošću očekuje naredne dane, svjesna da bi eventualna nestašica goriva mogla imati domino-efekat na cijene i snabdijevanje širom zemlje.

Ekonomija

Budžet Zete 14,7 miliona eura: Više sredstava za infrastrukturu i kapitalne projekte

Budžet Opština Zeta za narednu godinu planiran je u iznosu od 14,7 miliona eura, što predstavlja povećanje od oko 25 odsto u odnosu na ovogodišnji budžet. Kako je saopštio Bojan Popović, sekretar za finansije i budžet, struktura prihoda pokazuje značajan rast u više ključnih stavki.

Prema njegovim riječima, sopstveni prihodi Opštine iznose 2,65 miliona eura, dok su ustupljeni prihodi planirani na 3,57 miliona. Donacije i transferi dostižu 6 miliona eura, a prenijeta sredstva iznose 2,5 miliona eura.

Popović je naveo da je zabilježeno povećanje prihoda od poreza na nepokretnosti, poreza na promet nepokretnosti i poreza na dohodak fizičkih lica, kao i kod naknada za uređenje građevinskog zemljišta i naknada za puteve. Ostale budžetske pozicije uglavnom su zadržane na istom nivou ili su blago uvećane.

Posebno su uvećani transferi, i to zbog većeg iznosa sredstava iz Egalizacionog fonda, kao i zbog naplate potraživanja iz 2023. godine od Glavni grad Podgorica. Popović je istakao da je konačno dobijena potvrda da će se ovaj transfer realizovati tokom naredne godine.

Kada je riječ o rashodima, bruto zarade i ostala lična primanja planirana su u iznosu od 1,84 miliona eura. Rashodi za tekuće održavanje iznose 553.000 eura, subvencije 550.000, dok su ostali izdaci i renta planirani na 314.000 eura. Transferi institucijama, pojedincima i privrednim društvima iznose 2,75 miliona eura, a budžetske rezerve 341.000 eura.

U okviru transfera, najveći pojedinačni iznos opredijeljen je za JKP Zeta, i to 740.000 eura.

Kapitalni izdaci čine čak 53 odsto ukupnog budžeta i iznose 7,80 miliona eura. Među najvećim projektima su izgradnja vatrogasne stanice vrijedne 1,8 miliona eura, izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata lokalne infrastrukture u iznosu od 1,5 miliona, kao i rekonstrukcija Glavne gradske ulice za koju je planirano milion eura.

Za sanaciju puteva predviđeno je 940.000 eura, dok će izgradnja balon sale u Goričanima i adaptacija sportskih terena koštati 500.000 eura. Isti iznos planiran je i za održavanje domova u Mojanovićima, Tomić ubu i drugih objekata. Za rješavanje imovinskih odnosa opredijeljeno je 450.000 eura, izgradnju kapele u Gornjoj Zeti 250.000, kružni tok u Golubovcima 200.000, semaforizaciju raskrsnice na Mahali 100.000, dok je za sanaciju makadamskih puteva ka Skadarskom jezeru planirano 80.000 eura.

Popović je na kraju naglasio da je budžet za tekuću godinu realizovan u visini od 96 odsto u odnosu na plan, što, kako je ocijenio, potvrđuje stabilno finansijsko poslovanje Opštine.

Ekonomija

Glavni grad od Zete očekuje milion eura za puteve

Budžet Glavnog grada u narednoj godini iznosiće 164,2 miliona što je za 3,7 miliona više u odnosu na nacrt koji je objavljen tokom novembra.

Do uvećanja je došlo jer u narednoj godini Grad prenosi više sredstva nego što je to bilo prvobitno planirano pa su predlogom budžeta ona predviđena na 31.300.000 eura umjesto 28,6 miliona koja su bila projektovana nacrtom. U predlogu budžeta za narednu godinu mjesto je našao i milion eura koji je projektovan kao transfer od budžeta opština. U pitanju su sredstva koja Glavni grad očekuje od Opštine Zeta za gradnju puteva na toj teritoriji, a ona nisu bila predviđena nacrtom.

Na predlog budžeta Glavnog grada za narednu godinu stiglo je pozitivno mišljenje Ministarstva finansija. Ministarstvo je u mišljenju konstatovalo i prekoračenje limita budžetskog deficita za narednu godinu