Politika

Dragović: Reformisani DPS u mukama i bez koalicionog kapaciteta

Poslanik PES-a Darko Dragović kazao je da DPS nema koalicioni kapacitet, i da je PES više uradio za ovaj kratak period proveden na vlasti nego DPS u godinama vlasti.

“Stara narodna izreka kaže da ne laje pas sela radi, nego sebe radi. Briga je DPS za bilo čija građanska prava kao za lanjski snijeg. Ima DPS većih nevolja koje je montipajtonovski cirkus pokušavao da sakrije tumarajući od grada do grada i iznoseći svakakve uvrede na moj račun pod plaštom navodne borbe za građanska prava Oskara Hutera”, kaže Dragović.

Prva muka DPS- a je, kako ocjenjuje , nepostojanje adekvatnog odgovora na ekonomsku politiku Pokreta Evropa sad.

“Decenijama su držali u zabludi narod da je povećanje minimalne zarade od par eura epohalni uspjeh DPS-ove vlasti uz ulaganje nadljudskih napora. I onda, bukvalno preko noći, nova vlast je povećala minimalnu zaradu više nego duplo i pokazala da su decenijske tvrdnje DPS-a bile laž i da je narod varan kako bi se održao u ekonomski vazalnom položaju. Isti slučaj i sa penzijama. Mantra DPS-ove vlasti je bila da se penzioneri drže u strahu da neće primati ni to malo crkavice što primaju ako Milo ode s vlasti. Ode Milo i desi se čudo. Minimalna penzija 450,00 eura”, kaže on.

Druga muka DPS-a je, kako tvrdi, oslobađanje zarobljenih institucija sistema.

“Nova vlast čiji je stožer Pokret Evropa sad je za dva mjeseca uspjela što prošle nijesu u prethodnih 5,6 godina. Izabran je nedostajući sudija ustavnog suda, izabrana su tri člana sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, stvoreni uslovi za izbor predsjednika Vrhovnog suda, tužilaštvo nije više u VD stanju i pao je posljednji bastion DPSa- izabrana je nova guvernerka. Sve je to postignuto relativno lako, što ukazuje na nesposobnost bivših vlasti u kojima je u određenom periodu DPS javno ili tajno bio glavni akter ili nepostojanje želje za samostalnim i nezavisnim radom pravosudnih institucija i Centralne banke Crne Gore”, podsjeća on.

Treća i, kako kaže, najveća muka DPS-a je mafija.

“Posljednje prepiske sa sky aplikacije koje su dostupne javnosti nedvosmisleno ukazuju da je Demokratska partija socijalista i dalje političko krilo mafijaške organizacije. Određeni klanovi su rukovodili izbornim kampanjama DPS-a, finanansirali političke aktivnosti DPS-ai trasirali dalji put ove političke organizacije u cilju zaštite svojih lukrativnih interesa. Jednostavno rečeno, DPS je bio političko sredstvo zaštite mafijaških interesa u Crnoj Gori. Sadašnje rukovodstvo očigledno nema snage da napravi otklon od kriminogenog uticaja na politiku DPS-a jer smo svjedoci da apsolutno niko od političkih prvaka DPS-a nije osudio javno dostupne prepiske sa sky apikacije niti se u političkom smislu ogradio od njih. Ne sumnjam da je sadašnja postava poslanika DPS-a poštena. Neki jer su zaista iskonski pošteni, a neki silom prilika, jer nijesu u vlasti. No, očigledno je da nemaju snage da osude sva nepočinstva DPS-a iz prethodnog perioda što ukazuje da su i dalje marionete u rukama prethodnih vlastodržaca DPS-a kojima je država bila samo sredstvo ličnog bogaćenja na račun svih nas. To je njihova odgovornost u toliko i veća”, ističe Dragović.

Osvrnuo se i na partiski kongres DPS-a.

“Bližio se partijski kongres u kojem se zahuktala politička borba između Danijela Živkovića s jedne i Danijela Živkovića s druge strane. S obzirom na to da ne mogu da se otrgnu od parapartijskog uticaja, nemaju adekvatan odgovor na ekonomsku politiku Vlade, a institucije sistema izlaze iz VD stanja, po starom dobrom DPSovom običaju potrebno je bilo naći neprijatelja. Po uzoru na Joksimovo spremanje za kongres iz Đekne i DPS se spremao za sjednicu najvišeg partijskog organa. Jer, kakva je to crna država koja nema unutrašnjeg neprijatelja. I desio se Oskar Huter. A Jevto Eraković, megaloman – pa mu malo jedan neprijatelj, nego reče u Baru da su svi naši prijatelji i komšije koji su zaluđeni svojevrsnim idejama izdajnici. Po parametrima DPSa to nije šovinizam. Zadovoljstvo mi je da budem izdajnik ovom i ovakvom DPSu sa nadom da me nikada neće braniti”, istakao je on.

I za kraj, kako kaže, dok god DPS bude izmišljao razne neprijtelje i izdajnike kako bi sakrio svoje nesposobnosti i slabosti, dok god bude pokušavao da pod plaštom borbe za građanske vrijednosti potpiruje nacionalne i vjerske podjele, dok god ne napravi jasan otklon od mafije i svih nepočinstava ranijeg rukovodstva, DPS neće imati koalicioni kapacitet ni za skupštinu stanara stambene zgrade.

Sledeće

Pejović će predvoditi crnogorsku delegaciju na sastanku POSP-a

Ne propustite

Rejting političkih lidera: Milatović na prvom mjestu pa Spajić na trećem mjestu Knežević

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.