Politika

DPS aktivirao dimnu bombu u Skupštini Crne Gore (VIDEO)

Sjednica skupštinskog Ustavnog odbora prekinuta je nakon što je u sali bačena dimna bomba, a prethodno je iz DPS-a poručeno da neće dozvoliti nastavak sjednice i kako su kazali ustavni puč. Na dnevnom redu je bilo raspisivanje javnog poziva za izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore. Prije prekida sjednice poslanik DPS-a Nermin Abdić poručio je da ta partija neće dozvoliti nastavak sjednice.

I pored dimne bombe u sali, sjednica je nastavljena i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština.

Usvojen je i zaključak da se razgovara sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem da on raspiše oglas za izbor još dvoje sudija Ustavnog suda za koje je nadležan.

Sjednicu je obilježila žučna rasprava između vlasti i pozicija o tome da li Odbor može da raspiše poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, bez informacije iz suda da su te sudije stekle uslov za penziju i prestanak funkcije.

Opozicija je optužila vlast za gaženje Ustava, ustavni puč i samovolju.

“Mi smo na braniku Crne Gore želim da poručim da se ovaj nastavak sjednice Ustavnog odbora nećete završiti. Ovakvo iživljavanje nad Ustavom nećemo dozvoliti”, kazao je Abdić.

Tok sjednice:

Predsjednica Odbora Jelena Božović kazala je na početku sjednice da se iz odgovora predsjednice Ustavnog suda može vidjeti da je troje sudija – Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović steklo uslov za penziju.

“Ja danas imam predloge zaključaka na osnovu kojih ćemo konstatovati da je prestala funkcija i zaključke na osnovu kojih ćemo odlučiti da raspišemo javni poziv i izaberemo još dvoje sudija. Moj predlog je da za još dvoje sudija za koje poziv raspisuje predsjednik države obavimo razgovor sa predsjednikom. Mi u Skupštini imamo većinu od 54 da izaberemo te sudija i Ustavni sud učinimo funkcionalnim”, kazala je Božović.

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da se u slučaju sudija Ustavnog suda može primjeniti samo Zakon o PIO, te da sudije ne mogu same odlučivati kada će ići u penziju.

“Nesporno je da neko ko ispunjava uslove po Zakonu o PIO njemu mora prestati mandat. To se primjenjuje od kada postoji Ustav Crne Gore. Zloupotreba zakona je kada sudije Ustavnog suda određuju da se to ne odnosi na njih”, kazao je Čarapić i ponovio da je nesporno da su ove sudije stekle uslov za starosnu penziju.

“Sve drugo je nemoralno. Nama trenutno ustavni poredak brane ljudi koji nijesu moralni. Ljudi koji kada se radi o njihovim pravima odlučuju da suspenduju Ustav”, kazao je Čarapić.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč kazala je da je na djelu ustavni puč, rušenje pravnog poretka kao i urota i zavjera.

“Ovo je urota i zavjera kojom se želi spriječiti Crna Gora na putu ka EU…Ovo se ovako ne može, gospođo Božović kako ste naumili ovo ovako ne može”, kazala je Vuković Kuč.

Ona je podsjetila da Ustavni sud nije zasijedao povodom ispunjenja uslova za odlazak u penziju troje sudija.

“Mi tražimo da ovaj Odbor traži obavještenje i obrazloženje od Ustavnog suda o tome da je nekom od sudija stupio uslov za sticanje penzije”, saopštila je Vuković Kuč i dodala da ovo znači blokadu našeg EU puta.

“Zahtjev opozicije podrazumijeva naš nastavak puta ka EU koji je nadam se naš zajednički interes”, poručila je ona.

Poslanica PES-a Jelena Nedović kazala je da je demokratija većina i većina će, kako kaže, odlučiti i u ovom slučaju. Ona je saopštila da se na sudija Ustavnog suda primjenjuje zakon o PIO, a ne Zakon o radu.

“Što se tiče sudije (Milorad) Gogića tu je napravljen presedan, ali mi ne možemo iz neprava da pravimo pravo”, poručila je Nedović.

Saopštila je i da se Odbor mora voditi zakonom i Ustavom i da se uslovi za penziju stiču jedino po Zakonu o PIO.

“Sudije nijesu zasnovale radni odnos…”, kazala je Nedović i dodala da se ovdje ne radi o sprovođenju političke volje, već o sprovođenju zakona.

“Ako mi pustimo ove sudije protivustavno i protivzakonito imamo potencijalno opasnost od tužbi svih 130 sudija koji su otišli u penziju i da država plaća naknade”, poručila je Nedović.

“Ovo što vi danas radite nikada se nije dešavalo u Crnoj Gori”, kazao je poslanik GP URA Filip Adžić. “Institucije ove države bolje su poštovali okupatori”, ističe Adžić.

On je kazao i da nije održana sjednica Ustavnog suda na kojoj je trebalo da se utvrde razlozi za prestanak funkcije za troje sudija.

“Ta sjednica nije održana, nego ste na osnovu dopisa koji se tiče biografije tih sudija vi uzeli za pravo da odlučujete ko kada ide u penziju”, poručio je Adžić.

On je kazao i da poslanik PES-a Darko Dragović, koji je pravnik, danas nije došao na sjednicu Ustavnog odbora jer se “stidi predloga”.

Nedović je odgovorila da je Ustavni sud bio dužan da Odboru obavijesti o uslovima za sticanje prava na penziju, ali da oni to nijesu učinili.

“Izostanak tog obavještenja ne sprečava Skupštinu da u skladu sa svojim ovlašćenjima konstatuje prestanak sudijske funkcije”, poručila je Nedović.

Poslanik Demokratske unije Albanaca DUA Mehmed Zenka kaže da Ustavni sud nikada nije donio odluku da neće obavijestiti taj Odbor o prestanku funkcije po osnovu sticanje prava na penziju za troje sudija.

“Dajte mi tu odluku u kojoj su sudije Ustavnog suda odbile da obavijeste Odbor. Vi tu odluku nemate, samo dopis predsjednice Ustavnog suda”, kazao je Zenka. On je kazao da takvim odlukama Skupština gazi Ustavni sud.

“Pozivam vas da spustite loptu, već smo dosta ovu državu doveli do toga da se krše zakoni… Ako donesemo odluku o ovome mimo odluke Ustavnog suda, Crna Gora više nema zakona”, poručio je Zenka.

Poslanik Demokrata Duško Stjepović kazao je da je informacija o tome da su nastupili uslovi za prestanak mandata sudiji, sticanjem uslovi za penziju, nije odluka, već samo informacija.

“U situaciji kada te sudije nijesu htjele da donesu tu informaciju, šta očekujete. Normalno da ta informacija nije mogla da bude donesena jer su odbili da je donesu. Za troje sudija su se stekli uslovi da stiču pravo na penziju i na njih se promjenuje Zakon o PIO i tu nema dileme”, poručio je Stjepović.

On je kazao da je Skupština već zauzela stav da se Zakonom o radu ne mogu propisivati uslovi za odlazak u starosnu penziju. “Jasno je da su nastupili uslovi za odlazak u penziju”, kazao je Stjepović.

Demokratija nije vladavina većine već vladavina prava, poručila je poslanica DPS Sonja Milatović.

“To što ste većina ne daje vam pravo da rušite državu. To vam neće proći u Crnoj Gori u kojoj DPS predvodi opoziciju”, poručila je Milatović.

Poslanik SD-a Boris Mugoša kaže da nastupanje razloga za prestanak funkcije utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.

“Jedino on može da utvrdi prestanak funkcije jer tako mu Ustav nalaže, i nakon toga obavještava Skupštinu. Ustavni odbor ne može da konstatuje prestanak funkcije, Skupština ne može da raspiše javni poziv bez obavještenja od strane Ustavnog suda”, kazao je Mugoša.

On je pozvao članove Odbor iz reda vlasti da ne ruše pravni poredak.

“Ne vršite urušavanje pravnog poretka, i molim vas da Odbor ne preuzima nadležnosti koje mu Ustav ne daje”, zaključio je Mugoša.

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović saopštila je da je klub DPS došao na sjednici da izigrava silu i pokuša da ih pokuša zaplaši.

“Možete da vidite šta bi radio DPS da se ponovo vrati na vlast”, kazala je Kaluđerović i dodala da DPS glumi silu.

“Pozivam da donesemo najbolje rješenje i vidimo šta je to zakonito i ustavno. Svi kriminalci iz vaših i svih drugih redova treba da završe u zatvoru”, poručila je Kaluđerović i poručila da je parlamentarna većina jaka.

Podsjetimo, ranije je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko negirala je navode da je samoinicijativno, protivno zakonu, poslala obavještenje Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore u vezi sa ispunjenosti uslova za penzionisanje troje sudija tog suda.

Sudije Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović rekli su da je Armenko, u saradnji sa predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila podatke skupštinskom radnom tijelu o godinama starosti i dužini radnog staža sudija.

Sledeće

PES: DPS pokušava da skrene temu sa procesuiranja bivših funkcionera

Ne propustite

Mandić: Imamo jednu od najuspješnijih vlasti koje je imala Crna Gora

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Intenzivno radimo da nađemo način da se krene u priču sanacije bazena crvenog mulja, a taj projekat vrijedan je 35 miliona eura i siguran sam da ćemo dobiti podršku Svjetske banke, rekao je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.

“To je pravi način kako štitimo građane Botuna i Zete i kako se borimo protiv njihovih problema. Njihovi problemi su KAP, bazeni crvenog mulja, a postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je nešto što se ne može tretirati kao zagađivač. Priča o postrojenju je razumna, racionalna priča na dobro svih nas i svi oni koji su protiv toga nemaju utemeljenje i priču baziraju na ili nekoj nepotrebnoj upornosti, da ne kažem tvrdoglavosti, ili težnji da ostvare političke poene. Mislim da za to nema mjesta”, kaže Mujović.

Mujović kaže da je bazen crvenog mulja veliki zagađivač i da je glavni grad spremna da se, ako treba, i kreditno zaduži, samo da bi se to pitanje riješilo.

“Glavna poteškoća je što je bazen u privatnom vlasništvu i moramo da izvršimo eksproprijaciju. Ali, kao što smatram da nemamo alternativu vezano za gradnju kolektora u Botun isto tako smatram da nemamo alternativu ni sa aspekta mogućnosti da prenabregnemo tu činjenicu da treba da riješimo problem bazena crvenog mulja. Država mora da pokaže snagu, mora da izvrši eksproprijaciju te teritorije i da jednostavno, i jednom za vazda stavimo tačku na taj glavni ekološki problem mještana Botunu”, istakao je Mujović.

Na pitanje kada će početi izgradnja postrojenja Mujović je rekao da se mora dobiti građevinska dozvola.

“Dobili smo saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a slijede i aplikacije za građevinsku dozvolu. Kada je Ministarstvo prostornog planiranja izda stiču se uslovi za početak radova”, kaže Mujović.

On je istakao da gradnja mora početi do kraja godine jer su im sredstva do tada na raspolaganju.

“Htjeli ne htjeli mi taj posao moramo početi do kraja godine. Sve ono što sam rekao iza toga stojim. Dakle, lokacija koja je odabrana i sve ono što je potvrdio elaborat o zaštiti uticaja postrojenja na životnu sredinu daju nam za pravo da kažemo da radovi treba da počnu što prije, da nemamo alternativu, nemamo prostora da čekamo. Podgorica je u jednom stanju pred ekološke katastrofe i potencijalne epidemije. Da bi sve to izbjegli moramo što prije početi da gradimo kolektor “, kazao je Mujović.

Mujović je spreman da razgovara sa Botunjanima.

“Apsolutno sam spreman da razgovaram kad god oni požele, na kojoj god hoće lokaciji. Nemam im šta drugo reći, bez što sad i vama kažem. Dakle, pitanje bazena crvenog mulja je jedna strana medalje. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je druga strana medalje. To se dvoje ne smije miješati. Spreman sam pred građanima da odgovorim na sve njihove nedoumice u smislu da li to postrojenje može imati bilo kakve negativne posledice po zdravlje, pominju i neprijatne mirise, buku…Imamo odgovore na sva ta pitanja”, kaže Mujović.

Mujović je rekao da mu nije drago zbog toga što političari špekulišu sa tim kako on priča jedno, a radi drugo.

“Neću da komentarišem izjave političara. Prvi moj radni dan je bio u Opštini Zeta gdje sam se sreo sa Botunjanima i rekao im da ću uraditi sve što je do mene da pokušam da pronađem alternativno rješenje. Tražio sam lokaciju i sve su se pokazale kao neodržive. I to ne mojom tvrdnjom, nego konsultanta. Sve što sam obećao sam ispunio. Jednostavno, prostora za priču o promjeni lokacije nema. Vrlo sam utemeljen u tome da nema potrebe razgovarati o promjeni lokacije, jer ovo postrojenje nije štetno”, kaže Mujović.

Izvor: Dan

Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.