Politika

DPS aktivirao dimnu bombu u Skupštini Crne Gore (VIDEO)

Sjednica skupštinskog Ustavnog odbora prekinuta je nakon što je u sali bačena dimna bomba, a prethodno je iz DPS-a poručeno da neće dozvoliti nastavak sjednice i kako su kazali ustavni puč. Na dnevnom redu je bilo raspisivanje javnog poziva za izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore. Prije prekida sjednice poslanik DPS-a Nermin Abdić poručio je da ta partija neće dozvoliti nastavak sjednice.

I pored dimne bombe u sali, sjednica je nastavljena i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština.

Usvojen je i zaključak da se razgovara sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem da on raspiše oglas za izbor još dvoje sudija Ustavnog suda za koje je nadležan.

Sjednicu je obilježila žučna rasprava između vlasti i pozicija o tome da li Odbor može da raspiše poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, bez informacije iz suda da su te sudije stekle uslov za penziju i prestanak funkcije.

Opozicija je optužila vlast za gaženje Ustava, ustavni puč i samovolju.

„Mi smo na braniku Crne Gore želim da poručim da se ovaj nastavak sjednice Ustavnog odbora nećete završiti. Ovakvo iživljavanje nad Ustavom nećemo dozvoliti“, kazao je Abdić.

Tok sjednice:

Predsjednica Odbora Jelena Božović kazala je na početku sjednice da se iz odgovora predsjednice Ustavnog suda može vidjeti da je troje sudija – Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović steklo uslov za penziju.

“Ja danas imam predloge zaključaka na osnovu kojih ćemo konstatovati da je prestala funkcija i zaključke na osnovu kojih ćemo odlučiti da raspišemo javni poziv i izaberemo još dvoje sudija. Moj predlog je da za još dvoje sudija za koje poziv raspisuje predsjednik države obavimo razgovor sa predsjednikom. Mi u Skupštini imamo većinu od 54 da izaberemo te sudija i Ustavni sud učinimo funkcionalnim”, kazala je Božović.

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da se u slučaju sudija Ustavnog suda može primjeniti samo Zakon o PIO, te da sudije ne mogu same odlučivati kada će ići u penziju.

“Nesporno je da neko ko ispunjava uslove po Zakonu o PIO njemu mora prestati mandat. To se primjenjuje od kada postoji Ustav Crne Gore. Zloupotreba zakona je kada sudije Ustavnog suda određuju da se to ne odnosi na njih”, kazao je Čarapić i ponovio da je nesporno da su ove sudije stekle uslov za starosnu penziju.

„Sve drugo je nemoralno. Nama trenutno ustavni poredak brane ljudi koji nijesu moralni. Ljudi koji kada se radi o njihovim pravima odlučuju da suspenduju Ustav“, kazao je Čarapić.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč kazala je da je na djelu ustavni puč, rušenje pravnog poretka kao i urota i zavjera.

“Ovo je urota i zavjera kojom se želi spriječiti Crna Gora na putu ka EU…Ovo se ovako ne može, gospođo Božović kako ste naumili ovo ovako ne može”, kazala je Vuković Kuč.

Ona je podsjetila da Ustavni sud nije zasijedao povodom ispunjenja uslova za odlazak u penziju troje sudija.

“Mi tražimo da ovaj Odbor traži obavještenje i obrazloženje od Ustavnog suda o tome da je nekom od sudija stupio uslov za sticanje penzije”, saopštila je Vuković Kuč i dodala da ovo znači blokadu našeg EU puta.

“Zahtjev opozicije podrazumijeva naš nastavak puta ka EU koji je nadam se naš zajednički interes”, poručila je ona.

Poslanica PES-a Jelena Nedović kazala je da je demokratija većina i većina će, kako kaže, odlučiti i u ovom slučaju. Ona je saopštila da se na sudija Ustavnog suda primjenjuje zakon o PIO, a ne Zakon o radu.

“Što se tiče sudije (Milorad) Gogića tu je napravljen presedan, ali mi ne možemo iz neprava da pravimo pravo”, poručila je Nedović.

Saopštila je i da se Odbor mora voditi zakonom i Ustavom i da se uslovi za penziju stiču jedino po Zakonu o PIO.

“Sudije nijesu zasnovale radni odnos…”, kazala je Nedović i dodala da se ovdje ne radi o sprovođenju političke volje, već o sprovođenju zakona.

“Ako mi pustimo ove sudije protivustavno i protivzakonito imamo potencijalno opasnost od tužbi svih 130 sudija koji su otišli u penziju i da država plaća naknade”, poručila je Nedović.

“Ovo što vi danas radite nikada se nije dešavalo u Crnoj Gori”, kazao je poslanik GP URA Filip Adžić. “Institucije ove države bolje su poštovali okupatori”, ističe Adžić.

On je kazao i da nije održana sjednica Ustavnog suda na kojoj je trebalo da se utvrde razlozi za prestanak funkcije za troje sudija.

“Ta sjednica nije održana, nego ste na osnovu dopisa koji se tiče biografije tih sudija vi uzeli za pravo da odlučujete ko kada ide u penziju”, poručio je Adžić.

On je kazao i da poslanik PES-a Darko Dragović, koji je pravnik, danas nije došao na sjednicu Ustavnog odbora jer se „stidi predloga“.

Nedović je odgovorila da je Ustavni sud bio dužan da Odboru obavijesti o uslovima za sticanje prava na penziju, ali da oni to nijesu učinili.

“Izostanak tog obavještenja ne sprečava Skupštinu da u skladu sa svojim ovlašćenjima konstatuje prestanak sudijske funkcije”, poručila je Nedović.

Poslanik Demokratske unije Albanaca DUA Mehmed Zenka kaže da Ustavni sud nikada nije donio odluku da neće obavijestiti taj Odbor o prestanku funkcije po osnovu sticanje prava na penziju za troje sudija.

“Dajte mi tu odluku u kojoj su sudije Ustavnog suda odbile da obavijeste Odbor. Vi tu odluku nemate, samo dopis predsjednice Ustavnog suda”, kazao je Zenka. On je kazao da takvim odlukama Skupština gazi Ustavni sud.

“Pozivam vas da spustite loptu, već smo dosta ovu državu doveli do toga da se krše zakoni… Ako donesemo odluku o ovome mimo odluke Ustavnog suda, Crna Gora više nema zakona”, poručio je Zenka.

Poslanik Demokrata Duško Stjepović kazao je da je informacija o tome da su nastupili uslovi za prestanak mandata sudiji, sticanjem uslovi za penziju, nije odluka, već samo informacija.

“U situaciji kada te sudije nijesu htjele da donesu tu informaciju, šta očekujete. Normalno da ta informacija nije mogla da bude donesena jer su odbili da je donesu. Za troje sudija su se stekli uslovi da stiču pravo na penziju i na njih se promjenuje Zakon o PIO i tu nema dileme”, poručio je Stjepović.

On je kazao da je Skupština već zauzela stav da se Zakonom o radu ne mogu propisivati uslovi za odlazak u starosnu penziju. “Jasno je da su nastupili uslovi za odlazak u penziju”, kazao je Stjepović.

Demokratija nije vladavina većine već vladavina prava, poručila je poslanica DPS Sonja Milatović.

“To što ste većina ne daje vam pravo da rušite državu. To vam neće proći u Crnoj Gori u kojoj DPS predvodi opoziciju”, poručila je Milatović.

Poslanik SD-a Boris Mugoša kaže da nastupanje razloga za prestanak funkcije utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.

„Jedino on može da utvrdi prestanak funkcije jer tako mu Ustav nalaže, i nakon toga obavještava Skupštinu. Ustavni odbor ne može da konstatuje prestanak funkcije, Skupština ne može da raspiše javni poziv bez obavještenja od strane Ustavnog suda”, kazao je Mugoša.

On je pozvao članove Odbor iz reda vlasti da ne ruše pravni poredak.

“Ne vršite urušavanje pravnog poretka, i molim vas da Odbor ne preuzima nadležnosti koje mu Ustav ne daje“, zaključio je Mugoša.

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović saopštila je da je klub DPS došao na sjednici da izigrava silu i pokuša da ih pokuša zaplaši.

“Možete da vidite šta bi radio DPS da se ponovo vrati na vlast”, kazala je Kaluđerović i dodala da DPS glumi silu.

“Pozivam da donesemo najbolje rješenje i vidimo šta je to zakonito i ustavno. Svi kriminalci iz vaših i svih drugih redova treba da završe u zatvoru”, poručila je Kaluđerović i poručila da je parlamentarna većina jaka.

Podsjetimo, ranije je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko negirala je navode da je samoinicijativno, protivno zakonu, poslala obavještenje Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore u vezi sa ispunjenosti uslova za penzionisanje troje sudija tog suda.

Sudije Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović rekli su da je Armenko, u saradnji sa predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila podatke skupštinskom radnom tijelu o godinama starosti i dužini radnog staža sudija.

Sledeće

PES: DPS pokušava da skrene temu sa procesuiranja bivših funkcionera

Ne propustite

Mandić: Imamo jednu od najuspješnijih vlasti koje je imala Crna Gora

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Sporazum sa UAE biće proslijeđen parlamentu, razgovaraću sa šefovima klubova

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji usvojen je na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu a premijer Milojko Spajić je najavio da će pričati sa svim šefovima poslaničkih klubova prije parlamentarne debate. Vlada je prihvatila i zaključke lokalne ulcinjske skupštine od 21. marta o investiciji iz UAE i iskazala maksimalnu spremnost za saradnju sa opštinama. Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj rekao je da je danas na sjednici Vlade usvojeni predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. On je naveo da se nada da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima.

Kako je pojasnio, ovo je važan korak za razvoj privrede.

„Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu“, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da na ovaj način omogućavamo privatnom sektoru da se ukljući u razvoj naše države i bude faktor razvoja naše države.

„Htjeli smo da danas pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno“, rekao je Spajić.

Predsjednik Vlade se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su odbornici u toj opštini iskazali rezerve prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

„Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imao u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju“, naveo je premijer.

Politika

Krivična prijava protiv Martinovića (URA) bivšeg rukovodioca NPCG

Supervizor u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) Dražen Ivanović podnio je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva tog preduzeća zbog, kako tvrdi, organizovanog kriminala.

U krivičnoj prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je nekadašnji direktor tog preduzeća Vladimir Martinović, funkcioner Građanskog pokreta URA, “organizovao niz nelegalnih aktivnosti u periodu od početka ljetnje turističke sezone 2024. godine tako što je organizovao nelegalan rad parkinga Virpazar, krađu ulaznica u nacionalnim parkovima Lovćen, Skadarsko jezero i Durmitor”.

Ivanović je podnio krivičnu prijavu i protiv, kako navodi, saizvršilaca Predraga Gluščevića, Belme Šestović, Vuka Saičića, Miladina Sekulovića, Almira Abdovića i drugih…

Konstatovao je da je obavljajući poslove supervizora, koji je nadležan za sve aktivnosti naplate i kontrole, došao do operativnih podataka da su te osobe “u pomenutim protivpravnim aktivnostima otuđile 500.000 eura i time oštetile budžet države Crne Gore”.

Iz SDT nisu “Vijestima” odgovorili na pitanje šta je urađeno po toj krivičnoj prijavi, kao ni da li su saslušane neke od osoba protiv kojih je podnijeta ta prijava.

Iz Nacionalnih parkova listu su kazali da su upoznati sa krivičnom prijavom, tražili da nadležni ispitaju sve navode i najavili da im stoje na raspolaganju.

“Upoznati smo sa prijavom koja je predmet vašeg interesovanja, a podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu. Ovom prilikom ukazujemo da podržavamo da svi nadležni državni organi, u ovom slučaju SDT, ispitaju sve navode u vezi podnijete prijave, kao i da stojimo na raspolaganju nadležnim državnim organima da se po istoj utvrdi činjenično stanje”, piše u odgovoru koji su dostavili “Vijestima”.

Na pitanje da li ima indicija da su osobe protiv kojih je podnesena krivična prijava radile mimo propisa, iz NPCG su kazali da od imenovanja na funkciju nove direktorice NPCG, Marinele Đuretić, za sve utvrđene nepravilnosti u radu protiv zaposlenih su pokretani disciplinski postupci zbog počinjenih lakših i težih disciplinskih povreda.

“… Koji su u većini slučajeva rezultirali osuđujućim odlukama i za isto su zaposlenima izricane disciplinske mjere”, rekli su iz NPCG.

Ivanović koji je podnio prijavu je kazao da se od septembra tekuće godine vratio na posao na poziciju supervizora za sve nacionalne parkove.

“Izvršio sam kontrolu papirologije i terena u NP Lovćen i NP Skadarsko jezero i zatekao katastrofalno stanje što se tiče nelegalnih aktivnosti i vođenja evidencije. Sve te aktivnosti, uključujući i nelegalni parking na Virpazaru, nisu mogle biti organizovane bez znanja direktora Vladimira Martinovića”, kazao je on “Vijestima”,

Tome, kako je kazao, svjedoči i mejl direktorice Skadarskog jezera Belme Šestović.

“…Koja pita vlasnika hotela DeAndros na Virpazaru, dovodeći u pitanje legalnost istog, a koji je upućuje da se obrati direktoru Martinoviću jer je on upoznat sa svim. Parking je tek prijavljen od strane NP pošto je smijenjen Martinović. Parking je imao dva radnika koji su se predstavljali kao radnici nacionalnih parkova i naplaćivali pet eura po vozilu”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, paralelno sa tim ukinuta je “bilo kakva ozbiljna kontrola ulaznica i postavljeni isti ljudi da rade sa ulaznicama”.

Na Lovćenu je, tvrdi, to bilo najviše očigledno jer su “posle moje kontrole pazari naglo porasli i to u oktobru mjesecu”.

“Što se tiče NP Skadarsko jezero lično sam uhvatio dva radnika da nelegalno prodaju karte, ali protiv njih čak ni disciplinski postupak nije pokrenut. Umreženi radnici koje je postavio Vladimir Martinović su iz Podgorice i Cetinja išli u NP Durmitor i preuzimali naplatu po nalogu generalnog direktora. Pojedini radnici su maltretirani, pomjerani i sklanjani iz službe za kontrolu, a onda su dovođeni podobni. Sve ovo je samo dio kriminalnih aktivnosti koje su se desile u vrijeme mandata Vladimira Martinovića, jer postoje i sumnjivi projekti za koje nisam imao nadležnosti da kontrolišem. Ali šta reći kad je Martinović doveo direktno iz zatvora Predraga Gluščevića, kao njegovog najbližeg saradnika i koji je osuđen za prevaru, utaju poreza i robijao pet godina? Da nije neko očekivao da će unaprijediti posao? Nažalost, sve ove osobe i dalje rade na istim pozicijama i spremaju se za predstojeću sezonu”, kazao je Ivanović.

Tvrdi da se o svemu tome javno priča i da je to “javna tajna u nacionalnim parkovima, ali je previse ćutača”.

“Neko je procijenio da je opljačkano pola miliona eura, pa se pitamo što još nismo platu primili. Zaključak je sljedeći – ako ovo prođe Martinoviću, što ovi posle njega ne bi pokušali?”, rekao je Ivanović.

Vladimir Martinović je rukovodio nacionalnim parkovima od novembra 2022. godine. Njega je Vlada razriješila na sjednici 5. septembra, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, a odluku je potpisao premijer Milojko Spajić. U obrazloženju razrješenja, koje je objavljeno na sajtu Vlade, Ćulafić je naveo da je poslovanjem NP ugrožen javni interes, a kao ključni razlog naveo to što je ova firma prošle godine poslovala sa minusom od 581.884 eura, dok su u 2022. imali plus od 20.334 eura.

NPCG: Interesantni podaci o porastu broja prodatih ulaznica

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su da uporedni pokazatelji poslovanja NP Lovćen pokazuju da su rashodi za 2024. godinu veći za 82.826,37 eura, odnosno 17 odsto, u odnosu na 2023. godinu.

“U vezi sa uporednim pokazateljima o broju posjetilaca, registrovano je, između ostalog, sljedeće: Od februara do septembra 2024. godine, u NP Lovćen je zabilježen zabrinjavajući pad u prihodima od prodatih ulaznica u odnosu na 2023. godinu koji se na mjesečnom nivou kretao i do 55%”, rekli su iz NPCG.

Ukazali su i na “interesantne podatke”, govoreći da su u oktobru, novembru i decembru 2024. ostvareni prihodi po osnovu prodatih ulaznica su bili značajno bolji u odnosu na 2023. godinu.

“U navedenim mjesecima rast prihoda od prodatih ulaznica iznosio je i preko 100 odsto u odnosu na 2023. godinu. U oktobru je zabilježen i dnevni prihod po ovom osnovu u iznosu od oko četiri hiljade eura, dok u avgustu nije prelazio 2.800 eura. Takođe, podaci o broju prodatih ulaznica tokom 2024. godine pokazuju da je posjeta u septembru kada se očekuje pad posjeta, za čak 3.013 posjetilaca veća nego u junu”, kazali su iz NPCG.

Izvor: Vijesti

Politika

SDT zaplijenilo skoro 50 miliona eura, Više tužilaštvo vodi 29 finansijskih istraga

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zaplijenijelo je skoro 50 miliona eura kod poslovnih banaka, pokazao je izvještaj o radu Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Izvještaj je dostavljen crnogorskom parlamentu.

„U deset predmeta Specijalnog državnog tužilaštva zaplijenjeno je ukupno novčanih sredstava kod poslovnih banaka u iznosu od 49.392.546,40 eura, kao i 6.720.000.00 AED (dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata), 42.089.128.99 RUB (ruskih rubalja) i 45.078.90 USD (američkih dolara). Od deset formiranih predmeta, osam je formirano na osnovu obavještenja o sumnjivim transakcijama, pa je, na osnovu tih obavještenja i shodno čl. 89 st. 2 Zakonika o krivičnom postupku, Specijalno državno tužilaštvo, kod poslovnih banaka u Crnoj Gori, zahtijevalo privremenu obustavu isplate, odnosno izdavanja sumnjivog novca u ukupnom iznosu od 3.176.196,90 eura“, piše u izvještaju, koji je objavljen na sajtu Skupštine Crne Gore.

Takođe, kako se objašnjava, u jednom predmetu je zaplijenjen gotov novac, u iznosu od 15.700 eura.

„Specijalno državno tužilaštvo je u jednom predmetu, a na osnovu čl. 85 Zakonika o krivičnom postupku, privremeno oduzelo novac u iznosu od 805.000 eura“, istaknuto je.

Oduzeli i 12 skupocjenih satova

U izvještajnom periodu, kako se pojašnjava, u pet predmeta zaplijenjeno je više putničkih motornih vozila, motocikala i plovila.

„Kada su ostale pokretne stvari u pitanju, zaplijenjeno je i 12 skupocjenih ručnih satova (Rolex, Cartier i sl.) i skupocjeni nakit, a ovom mjerom je obuhvaćeno i 169 komada raznih antikviteta“, predočeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju akcije i udjeli u pravnim licima, u dva predmeta je određena privremena mjere obezbjeđenja zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije.

„Trenutna tržišna cijena akcija za dva fizička lica kojima je uspostavljena privremena mjera obezbjeđenja je 11.077,82 eura, dok je ukupan kapital pravnih lica 267.681 eura, odnosno njihova aktiva je na nivou od 2.304.988 eura“, nagalašava se u dokumentu.

Trajno oduzeli „Mercedes Benz“, S600

U 2024. godini, pravosnažnim rješenjem Višeg suda u Podgorici, a na osnovu zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, trajno je oduzeta imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću − putničko motorno vozilo „Mercedes Benz“, tip S600.

„Napominjemo da je u izvještajnom periodu Viši sud u Podgorici, na predlog Specijalnog državnog tužilaštva (u predmetu finansijske istrage Kti-S br. 8/20), donio rješenje za trajno oduzimanje imovine – putničkog motornog vozila „Porsche Cayenne“. U toku je ponovni postupak, nakon što je odluka ukinuta po žalbi branioca imaoca. Takođe, u predmetu Kti-S br. 24/20, Viši sud u Podgorici još uvijek nije odlučio o zahtjevima za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću podnijetim u septembru i oktobru 2023. godine“, navedeno je u dokumentu.

U Državnom tužilaštvu, u izvještajnom periodu, optuženo je ukupno 3.924 lica, objašnjeno je.

„Pa je sa 5.162 neriješenih optuženja iz prethodnog perioda i 149 ustupljenih optuženja od drugih tužilaštava, bilo u radu kod suda ukupno optuženja protiv 9.234 lica“, navodi se u tužilačkom izvještaju.

Prosječno trajanje finansijskih istraga 202 dana

Kako se dodaje, Više državno tužilaštvo u Podgorici, u 2024. godini, pokrenulo je 8 finansijskih istraga protiv 8 lica, tako da je, sa 21 finansijskom istragom iz ranijih godina protiv 38 lica, u radu bilo ukupno 29 finansijskih istraga protiv 46 lica.

„Od kojih su 3 finansijske istrage protiv 4 lica obustavljene, iz razloga što ne postoje uslovi za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi. Na kraju izvještajne godine ostalo je u radu 26 finansijskih istraga protiv 42 lica. Prosječno trajanje finansijskih istraga koje su vođene u izvještajnoj godini je 202 dana. U 8 finansijskih istraga protiv 8 lica finansijske istrage su pokrenute nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage“, navedeno je u izvještaju.

Izvor: RTCG