Povećanje kroz Evropu sad 2 je samo početak, počinje domino efekat dobrih povećanja, kazao je premijer na konferenciji za novinare.

Spajić je na početku izlaganja kazao da su neki sektori već danas primili uvećanu mjesečnu zaradu.

On je istakao da su minimalne zarade prije 2016. iznosile oko ispod 200 eura, kada je prosječna zarada bila ispod 500 eura, i takve zarade su bile sve do 2016. godine.

Do decembra 2020. bila su blaga povećanja.

“Za manje od 4 godine došli smo u situaciju da su minimalne zarade veće tri, odnosno četiri puta, a da prosječna zarada iznosi 1.000 eura. To je dostignuće koje je nesporno. Brojke su neumoljive”,  kazao je on.

On je kazao da očekuje povećanja zarada, i više mjera kojeće sprovesti početkom naredne godine.

“Dobre vijesti čekaju naše građane. Evropa sad 2 je tek početak i zamajac našoj ekonomiji i standardu građana, i ovdje se ne zaustavljamo “, rekao je on.

On je kazao da će, bez obzira na Evropu sad dva, obračun biti kao i do sada.

” Znači, nećemo mijenjati obračun radi Evrope sa dva. Mene na ulicama građani pitaju kako će se obraninavati zarade. Znači, obračun se ne mijenja. Jedino što se mijenja je minimalna zarada, tako da, naravno, ne ulazi minuli rad, prekovremeni rad… taj dio o kome ste spomenuli”, kazao je premijer.

Spajić je kazao da ES2 ne može ugroziti javne finasije i da građani nemaju razloga za strah. On je kazao da se pridržavaju svih standarda, što je prepoznala i Evropska komisija.

“Mislim da je to standardni rječnik međunarodnih organizacija posle bilo kakve je jake reforme.  To se desilo i MMF je, recimo, imao, i Evropska komisija, i MMF, i Svjetska banka su u 2021. potpuno isti rječnik oko Evrope sad jedan. Poslije smo imali samo pohvale na račun programa”, istakao je Spajić.

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji će dodatno doprinijeti unaprjeđenju životnog standarda, što i jeste cilj aktuelne izvršene i zakonodavne vlasti. To je poručio potpredsjedni Skupštine Crne Gore Borisa Pejovića.

“U okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira odobreno je više vrijednih infrastrukturnih projekata, a koji obuhvataju rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci za koju je izdvojeno 112.6 miliona eura, kao i šest grantova u ukupnom iznosu od 75 miliona eura za projekte zaštite životne sredine i energetike”,  navodi Pejović u saopštenju.

Dodaje da usvajanjem i realizacijom Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan naša zemlja može računati na 383.5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava, dok će 273.5 miliona biti dostupno kroz povoljne kredite.

“Unaprjeđenje životnog standarda, infrastrukturni razvoj i jačanje vladavine prava neraskidivo su povezani sa našim uspješnim integaracionim putem u Evropsku uniju. Nakon zatvorena tri poglavlja od 33 za 12 godina integracija, aktuelna Vlada ima jako ambiciozan cilj da u naredne dvije godine zatvori preostalih 30, a već do kraja godine je izvjesno zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja”,  ističe on.

Navodi da ocjene predsjednice Evropske komisije, Ursule Fon der Lajen, da je impresionirana kvalitetom i dinamikom napretka, te Izvještaj Evropske komisije koji je do sada najbolji za Crnu Goru, podsticaji su da nastavimo dalje još odlučnije i konkretnije ka punopravnom članstvu u EU.

Prva godina mandata Vlade Crne Gore obilježena je intenzivnim političkim događajima, podjelama u parlamentu i pokušajem stabilizacije partijske scene, kao i ambicioznim ekonomskim reformama koje imaju za cilj unapređenje životnog standarda građana. Na čelu Vlade, premijer Milojko Spajić i njegovi saradnici u parlamentu radili su na smanjenju političkih tenzija i usmjeravanju zemlje ka ekonomskom prosperitetu i daljoj integraciji u Evropsku uniju (EU).

Političke tenzije i podjele

Od samog početka, politička scena Crne Gore bila je podijeljena, naročito nakon ostavke predsjednika države Jakova Milatovića na sve funkcije u pokretu Evropa sad, koji je osnovao zajedno sa Spajićem. Uslijedio je niz ostavki i reorganizacija unutar pokreta, uključujući raspuštanje opštinskih odbora u Podgorici i Baru, što je dodatno unijelo nesigurnost u stabilnost vladajuće koalicije.

Premijer Spajić brzo je reagovao i, u nekoliko dana, konsolidovao pokret, ostavljajući Milatovića politički oslonjenog na tanku podršku. Dodatno je pritisak pojačan uvođenjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, što je uzrokovalo oštre podjele među parlamentarnom većinom, naročito između pro-srpskih i pro-hrvatskih stranaka.

Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu

Usvajanjem rezolucije kojom se osuđuju zločini nad Srbima u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, Crna Gora je postala prva država koja je donijela takvu rezoluciju. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije unutar same Crne Gore i među susjednim zemljama, posebno Hrvatske. Hrvatske vlasti oštro su se usprotivile, a neki hrvatski zvaničnici najavili su moguće sankcije za crnogorske poslanike koji su glasali za rezoluciju.

Rezolucija je simbolički usvojena na Vidovdan, dan koji ima poseban značaj za srpski narod, uz tvrdnje crnogorskih lidera da je njena svrha osuda zla, bez namjere da se cilja bilo koji narod ili savremena država. Iako je ovaj čin izazvao političke turbulencije, Vlada je uspjela zadržati većinu potrebnu za dalji rad, zahvaljujući izmjenama koje su omogućile da rezolucija bude prihvaćena od strane šireg kruga poslanika.

Ispunjenje kriterijuma za pristupanje EU (IBAR)

U evropskom okviru, Crna Gora je postigla značajan napredak nakon što je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjera u poglavljima vladavine prava (poznat kao IBAR). Ova potvrda bila je ključna za dalji put Crne Gore prema EU, a predsjednik Skupštine Andrija Mandić pohvalio je zajedničke napore svih poslanika u ostvarivanju ovog cilja. Premijer Spajić istakao je da su podrška i optimizam evropskih partnera od suštinskog značaja za nastavak reformi koje su neophodne za postizanje članstva u EU do 2028. godine.

Ekonomske reforme i Program „Evropa sad 2“

Jedan od ključnih ciljeva vlade bio je unapređenje životnog standarda kroz ekonomski program Evropa sad 2, koji uključuje značajno povećanje minimalne i prosječne plate u zemlji. Premijer Spajić najavio je da će prosječna plata uskoro dostići 1.000 eura, dok će minimalna plata biti povećana na 700 eura u urbanim sredinama, a na 600 eura u manje razvijenim dijelovima zemlje.

Dodatno, Vlada je predložila smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime želi olakšati poslovanje poslodavcima i povećati plate zaposlenima. Ova reforma finansira se bez povećanja poreza ili novih zaduženja, što predstavlja održiv pristup ekonomskom rastu i fiskalnoj stabilnosti.

Prva godina Vlade Milojka Spajića donijela je mnoge izazove, ali i značajne uspjehe. Kroz konsolidaciju političkih snaga, donošenje važnih rezolucija i sprovođenje ambicioznih ekonomskih reformi, Crna Gora je nastavila svoj put ka evropskoj budućnosti. Pitanje evropskih integracija i uspostavljanje stabilne političke klime ostaju ključni ciljevi za naredni period, dok građani očekuju nastavak napora za poboljšanje životnog standarda i dalji ekonomski napredak.