Politika

DNP suspendovala podršku Vladi

Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP) najoštrije je osudilo odluku Vlade Crne Gore da u Generalnoj Skupštini UN–a glasa za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i zato jednoglasno donijelo odluku o suspenziji podrške Vladi Milojka Spajića do ispunjenja zahtjeva a saopštili su i da neće podržati rekonstrukciju Vlade najavljenu za jun mjesec.

“Nelegitimna odluka Vlade bez konsultacija sa koalicionim partnerima u potpunosti je protiv nacionalniih, državnih i političkih interesa Crne Gore. Rezolucija o Srebrenici za koju je glasala Vlada Crne Gore u svojoj preambuli osnažuje Rezoluciju 819 Savjeta bezbjednosti UN–a od 16. aprila 1993. godine kojom se Srbiji i Crnoj Gori uvode privremene mjere i obaveza sprečavanja genocida uz prijetnju dodatnim sankcijama”, navodi se u saopštenju DNP-a.

Iz te partije navode da je glasanjem za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici Vlada Crne Gore istovremeno proglasila genocidnim i preko 30% sopstvenih građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi, kako su dodali, podstičući nacionalne tenzije i dodatne podjele u crnogorskom društvu.

“Takođe, ovim činom Vlada Crne Gore je ozbiljno urušila koalicioni Sporazum u kojem precizno piše da će se buduća izvršna vlast i koalicioni partneri suzdržavati od svih tema koje idu u pravcu produbljivanja podjela. Kršenje Sporazuma se posebno ogleda u narušavanju odnosa sa nama najbližom Republikom Srbijom i Republikom Srpskom. A istovremeno se favorizuju i unaprjeđuju odnosi sa tzv. Kosovom i Republikom Hrvatskom, i to na dugoročnu štetu srpskog i crnogorskog naroda”, kazali su iz Predsjedništva DNP-a.

Zbog svega navednog, Predsjedništvo DNP–a je zaključilo da Vlada Milojka Spajića i kolacioni Sporazum koji su potpisali ne mogu opstati u postojećem formatu.

“Zato obavještavamo javnost da je Predsjedništvo DNP–a jednoglasno donijelo odluku o suspenziji dalje podrške Vladi Milojka Spajića do ispunjena sljedećih zahtjeva: ‘Preduslov da bi DNP uopšte razmatrala opciju dalje podrške Vladi Milojka Spajića je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu najkasnije do kraja juna. U slučaju da ne dođe do izglasavanja pomenute Rezolucije čiji je jedan od inicijatora premijer Milojko Spajić, to bi automatski značilo prestanak daljih pregovora i uskraćivanje naše podrške 44-oj Vladi. Predsjedništvo DNP-a vjeruje da je premijeru Milojku Spajiću jasno da bi neusvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu značilo i kraj njegove Vlade u ovom formatu parlamentarne većine'”, kazali su iz DNP-a.

Ako bi ipak bila izglasana Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, a sve u cilju postizanja dogovora o daljem funkcionisanju parlamentarne većine koja će podržavati Vladu, iz DNP-a navode da je neophodno “dostaviti konkretnu i u vremenski normiranim poglavljima realizaciju programa Evropa sad 2 na osnovu kojeg je PES na izborima 11. juna dobio najveći broj glasova, a što je DNP u konačnom i opredijelilo da podrži vladu Milojka Spajića”

Traže i pokretanje ustavne inicijative o normiranju srpskog jezika kao službenog.

“U sklopu pomenute inicijative definisati i normu o nezastarijevanju krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, a posebno za ona djela koja se odnose na višedecenijsku brutalnu pljačku Crne Gore i njenih građana”, naveli su.

Traže i da se predlože zakonska rješenja i međudržavni sporazumi o dvojnom državljanstvu sa Republikom Srbijom i da se Ustavom i zakonom normira trobojka kao narodna zastava.

“Izvršiti smjenu jednog broja ministara za koje postoje ozbiljne sumnje da imaju veze sa organizovanim kriminalnim grupama i koruptivnim aktivnostima; Aneksom postojećeg koalicionog sporazuma precizirati i obavezati se na ispunjenje gore navedenih zahtjeva”, zahtjevi su DNP-a.

Predsjedništvo Demokratske narodne partije saopštilo je da neće podržati rekonstrukciju Vlade najavljenu za jun mjesec.

“Iz ovog dalje proizilazi da DNP neće delegirati ni potpredsjednika Vlade, ni ministra saobraćaja u vladu Milojka Spajića, a koji su bili utvrđeni da koalicionim Sporazumom pripadaju DNP–u. Utvrđujući ovakav stav, Predsjedništvo DNP–a zaključuje da bi ulaskom njenih predstavnika u ovu vladu abolirali premijera Milojka Spajića za izglasavanje Rezolucije o Srebrenici i eleminisali bi svaku mogućnost redefinicije postojećeg koalicionog Sporazuma, što bi predstavljalo izdaju birača naše koalicije, jer bi se ispostavilo da su nas sve vrijeme interesovale ministarske i druge funkcije u Vladi”, navodi se u saopštenju.

Iz DNP-a su kazali i da će njihovi poslanici nastaviti komunikaciju i saradnju sa partijama parlamentarne većine oko zakonskih predloga za koje oni budu procijenili da su u interesu građana i evropskog puta Crne Gore.

Predsjedništvo DNP–a očekuje, da ukoliko je premijeru Milojku Spajiću stalo do podrške partije, narednih dana inicira sastanak sa predsjednikom partije Milanom Kneževićem kako bi dogovorili dinamiku izmjena koalicionog Sporazuma i realizaciju ispostavljenih zahtjeva.

“Svjesni činjenice da isključiva i dominantna odgovornost ne leži samo na premijeru Spajiću, već na svim subjektima koji podržavaju 44. vladu, očekujemo da se i ostali potpisnici koalicionog Sporazuma uključe u rješavanje evidentne krize nastale glasanjem vlade Crne Gore za Rezoluciju o Srebrenici”, zaključuje se u saopštenju DNP-a.

Sledeće

Knežević: Spajić nam bio obećao da će Crna Gora biti uzdržana na glasanju o Srebrenici

Ne propustite

Spajić: Crna Gora i region od rezolucije neće dobiti ništa, a neće biti ni štete

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Intenzivno radimo da nađemo način da se krene u priču sanacije bazena crvenog mulja, a taj projekat vrijedan je 35 miliona eura i siguran sam da ćemo dobiti podršku Svjetske banke, rekao je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.

“To je pravi način kako štitimo građane Botuna i Zete i kako se borimo protiv njihovih problema. Njihovi problemi su KAP, bazeni crvenog mulja, a postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je nešto što se ne može tretirati kao zagađivač. Priča o postrojenju je razumna, racionalna priča na dobro svih nas i svi oni koji su protiv toga nemaju utemeljenje i priču baziraju na ili nekoj nepotrebnoj upornosti, da ne kažem tvrdoglavosti, ili težnji da ostvare političke poene. Mislim da za to nema mjesta”, kaže Mujović.

Mujović kaže da je bazen crvenog mulja veliki zagađivač i da je glavni grad spremna da se, ako treba, i kreditno zaduži, samo da bi se to pitanje riješilo.

“Glavna poteškoća je što je bazen u privatnom vlasništvu i moramo da izvršimo eksproprijaciju. Ali, kao što smatram da nemamo alternativu vezano za gradnju kolektora u Botun isto tako smatram da nemamo alternativu ni sa aspekta mogućnosti da prenabregnemo tu činjenicu da treba da riješimo problem bazena crvenog mulja. Država mora da pokaže snagu, mora da izvrši eksproprijaciju te teritorije i da jednostavno, i jednom za vazda stavimo tačku na taj glavni ekološki problem mještana Botunu”, istakao je Mujović.

Na pitanje kada će početi izgradnja postrojenja Mujović je rekao da se mora dobiti građevinska dozvola.

“Dobili smo saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a slijede i aplikacije za građevinsku dozvolu. Kada je Ministarstvo prostornog planiranja izda stiču se uslovi za početak radova”, kaže Mujović.

On je istakao da gradnja mora početi do kraja godine jer su im sredstva do tada na raspolaganju.

“Htjeli ne htjeli mi taj posao moramo početi do kraja godine. Sve ono što sam rekao iza toga stojim. Dakle, lokacija koja je odabrana i sve ono što je potvrdio elaborat o zaštiti uticaja postrojenja na životnu sredinu daju nam za pravo da kažemo da radovi treba da počnu što prije, da nemamo alternativu, nemamo prostora da čekamo. Podgorica je u jednom stanju pred ekološke katastrofe i potencijalne epidemije. Da bi sve to izbjegli moramo što prije početi da gradimo kolektor “, kazao je Mujović.

Mujović je spreman da razgovara sa Botunjanima.

“Apsolutno sam spreman da razgovaram kad god oni požele, na kojoj god hoće lokaciji. Nemam im šta drugo reći, bez što sad i vama kažem. Dakle, pitanje bazena crvenog mulja je jedna strana medalje. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je druga strana medalje. To se dvoje ne smije miješati. Spreman sam pred građanima da odgovorim na sve njihove nedoumice u smislu da li to postrojenje može imati bilo kakve negativne posledice po zdravlje, pominju i neprijatne mirise, buku…Imamo odgovore na sva ta pitanja”, kaže Mujović.

Mujović je rekao da mu nije drago zbog toga što političari špekulišu sa tim kako on priča jedno, a radi drugo.

“Neću da komentarišem izjave političara. Prvi moj radni dan je bio u Opštini Zeta gdje sam se sreo sa Botunjanima i rekao im da ću uraditi sve što je do mene da pokušam da pronađem alternativno rješenje. Tražio sam lokaciju i sve su se pokazale kao neodržive. I to ne mojom tvrdnjom, nego konsultanta. Sve što sam obećao sam ispunio. Jednostavno, prostora za priču o promjeni lokacije nema. Vrlo sam utemeljen u tome da nema potrebe razgovarati o promjeni lokacije, jer ovo postrojenje nije štetno”, kaže Mujović.

Izvor: Dan

Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.