Politika

Đukanović uvjeren u pobjedu

Predsjednički kandidat i aktuelni predsjednik Crne Gore rekao je da je uvjeren u svoju pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora 2. aprila i da će za vrijeme njegovog narednog mandata Crna Gora postati članica Evropske unije (EU).

Đukanović je rekao da optimizam temelji na dobrom poznavanju biračke javnosti Crne Gore, na poznavanju svih potencijala koji nijesu iskorišćeni u prvom krugu.

“Mislim da smo tome doprinijeli i mi, kao predsjednički kandidati koji smo tokom kampanje uoči prvog kruga, manje-više, jasno slali poruku da će ovo biti dvoetapna izborna trka”, kazao je Đukanović u intervjuu za Glas Amerike.

On je naveo da optimizam za ishod drugog kruga izbora, temelji “na vrijednostima koje zastupa” i “na objektivnoj pomoći koja mu stiže ovih dana u formi izoštravanja slike onoga što se nudi Crnoj Gori u periodu između dva izborna kruga”.

Đukanović je istakao da ima potencijal glasova u svim opštinama u Crnoj Gori, naročito u onima u kojima je u prvom krugu zabilježena niska izlaznost, i dodao da je taj potencijal već pokrenut.

“Mislim da smo već pokrenuli taj potencijal, vjerujem da je realno to što vam govorim i da vjerujem da će to što će biti unaprijeđena izlaznost biti dovoljno za pobjedu u drugom krugu”, smatra Đukanović.

On je rekao da Crna Gora ne bira samo svog predsjednika, nego treba da potvrdi svoju istrajnost na putu dostizanje evropskog sistema vrijednosti, mjesta u EU i evropskog kvaliteta života za svoje ljude.

Đukanović je ocijenio da je “alternativa tome pripadnost Crne Gore Otvorenom Balkanu, “srpskom svijetu”, i tim već viđenim lošim alternativama u okviru kojih su zemlje Zapadnog Balkana, tokom istorije, gubile vrijeme”.

On je naglasio da vjeruje da će će Crna Gora, ukoliko on ostane na funkciji predsjednika, postati članica EU tokom njegovog sledećeg predsjedničkog mandata, navodeći da je zemlja “već duže opredijeljena da ide evropskim putem”.

Đukanović je rekao da je apsolutno siguran da to možemo da bude ostvareno u njegovom sledećem predsjedničkom mandatu od pet godina.

Prema njegovim riječima, ukoliko Crna Gora dobije odgovornu vladu do kraja juna, što ocjenjuje realnim, ima predispoziciju da “u pristojnom roku, sanira štetu koja se događala u protekle dvije i po godine”.

On je rekao da sukob Istoka i Zapada nikad nije prošao bez posljedica na Balkanu, i da “sada imamo ozbiljnu penetraciju ruskih geopolitičkih interesa”.

“Onaj prostor koji je EU prepustila tokom posljednjih godina, Rusija je znalački koristila. Ona se, ne samo na Balkanu nego i u Evropi, služi anti-evropskim politikama”, ocijenio je crnogorski predsjednik.

Đukanović je kazao da je i ove predizborne kampanje bilo miješanja sa strane, navodeći da se to “u kontinuitetu dešava, i na današnji dan, dok razgovaramo, svi potencijali velikosrpskog nacionalizma su u funkciji, od finansijskih, medijskih, zloupotrebe crkve…”.

Govoreći o svom rivalu, Đukanović je rekao da je Jakov Milatović “čovjek koji je dio parlamentarne većine nakon 30. avgusta 2020, za koju se osvjedočeno zna da je klero-nacionalistička” i “koja je dovela do toga da se Crna Gora više bavi dogmama srednjeg vijeka, nego izazovima koji stoje pred Crnom Gorom u budućnosti”.

Sledeće

Milatović: Slavićemo 2. april kao dan zlatne slobode

Ne propustite

Abazović i Adžić tražili od Brđanina da podnese ostavku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.

Politika

Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku

Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.

Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).

Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.

U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.

Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.

Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.

Politika

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Poslanik PES Miloš Pižurica na početku sjednice rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

“Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji”, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Bogdan Božović iz SNP-a smatra da je ovaj zakon suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

“Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva”, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

“Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju”, rekao je Milović.

Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović, kazala je da ta partija podržava neradnu nedjelju, između ostalog, jer se na taj način doprinosi očuvanju porodičnih vrijednosti i omogućava vjernicima da nedjeljom obavljaju svoje vjerske aktivnosti.

Ona je podsjetila da je nakon odluke Ustavnog suda postojala prilika da trgovinski lanci počnu da obavljaju djelatnost nedjeljom, ali da se to nije desilo.

“To pokazuje da i sami poslodavci prepoznaju potrebu zaposlenih da imaju dan sedmičnog odmora, ali i značaj stabilnog i održivog sistema rada, zbog čega smo zadovoljni”, kazala je Božović.