Politika

Đukanović uvjeren u pobjedu

Predsjednički kandidat i aktuelni predsjednik Crne Gore rekao je da je uvjeren u svoju pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora 2. aprila i da će za vrijeme njegovog narednog mandata Crna Gora postati članica Evropske unije (EU).

Đukanović je rekao da optimizam temelji na dobrom poznavanju biračke javnosti Crne Gore, na poznavanju svih potencijala koji nijesu iskorišćeni u prvom krugu.

„Mislim da smo tome doprinijeli i mi, kao predsjednički kandidati koji smo tokom kampanje uoči prvog kruga, manje-više, jasno slali poruku da će ovo biti dvoetapna izborna trka”, kazao je Đukanović u intervjuu za Glas Amerike.

On je naveo da optimizam za ishod drugog kruga izbora, temelji “na vrijednostima koje zastupa” i “na objektivnoj pomoći koja mu stiže ovih dana u formi izoštravanja slike onoga što se nudi Crnoj Gori u periodu između dva izborna kruga”.

Đukanović je istakao da ima potencijal glasova u svim opštinama u Crnoj Gori, naročito u onima u kojima je u prvom krugu zabilježena niska izlaznost, i dodao da je taj potencijal već pokrenut.

“Mislim da smo već pokrenuli taj potencijal, vjerujem da je realno to što vam govorim i da vjerujem da će to što će biti unaprijeđena izlaznost biti dovoljno za pobjedu u drugom krugu”, smatra Đukanović.

On je rekao da Crna Gora ne bira samo svog predsjednika, nego treba da potvrdi svoju istrajnost na putu dostizanje evropskog sistema vrijednosti, mjesta u EU i evropskog kvaliteta života za svoje ljude.

Đukanović je ocijenio da je “alternativa tome pripadnost Crne Gore Otvorenom Balkanu, „srpskom svijetu“, i tim već viđenim lošim alternativama u okviru kojih su zemlje Zapadnog Balkana, tokom istorije, gubile vrijeme”.

On je naglasio da vjeruje da će će Crna Gora, ukoliko on ostane na funkciji predsjednika, postati članica EU tokom njegovog sledećeg predsjedničkog mandata, navodeći da je zemlja “već duže opredijeljena da ide evropskim putem”.

Đukanović je rekao da je apsolutno siguran da to možemo da bude ostvareno u njegovom sledećem predsjedničkom mandatu od pet godina.

Prema njegovim riječima, ukoliko Crna Gora dobije odgovornu vladu do kraja juna, što ocjenjuje realnim, ima predispoziciju da “u pristojnom roku, sanira štetu koja se događala u protekle dvije i po godine”.

On je rekao da sukob Istoka i Zapada nikad nije prošao bez posljedica na Balkanu, i da “sada imamo ozbiljnu penetraciju ruskih geopolitičkih interesa”.

“Onaj prostor koji je EU prepustila tokom posljednjih godina, Rusija je znalački koristila. Ona se, ne samo na Balkanu nego i u Evropi, služi anti-evropskim politikama”, ocijenio je crnogorski predsjednik.

Đukanović je kazao da je i ove predizborne kampanje bilo miješanja sa strane, navodeći da se to “u kontinuitetu dešava, i na današnji dan, dok razgovaramo, svi potencijali velikosrpskog nacionalizma su u funkciji, od finansijskih, medijskih, zloupotrebe crkve…”.

Govoreći o svom rivalu, Đukanović je rekao da je Jakov Milatović “čovjek koji je dio parlamentarne većine nakon 30. avgusta 2020, za koju se osvjedočeno zna da je klero-nacionalistička” i “koja je dovela do toga da se Crna Gora više bavi dogmama srednjeg vijeka, nego izazovima koji stoje pred Crnom Gorom u budućnosti”.

Sledeće

Milatović: Slavićemo 2. april kao dan zlatne slobode

Ne propustite

Abazović i Adžić tražili od Brđanina da podnese ostavku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.

Politika

DPS danas predaje parlamentu inicijativu za razrješenje Mandića

Demokratska partija socijalista (DPS) trebalo bi danas da preda Skupštini inicijativu za razrješenje njenog šefa Andrije Mandića (Nova srpska demokratija – NSD) kog, pored ostalog, smatraju odgovornim za potencijalnu zloupotrebu službenog vozila parlamenta u noći kad je Danilo Mandić, bratanić i neformalni tjelohranitelj prvog čovjeka zakonodavnog doma, navodno ranio dvoje ljudi u Podgorici.

To je “Vijestima” potvrdio izvor iz DPS-a, rekavši da su inicijativu uputili sinoć na potpis kolegama iz ostatka opozicije.

On je, međutim, kazao da slučaj moguće zloupotrebe službenog automobila Skupštine, odnosno eventualnog ustupanja njenih resursa bezbjednosno interesantnim licima (BIL), nije jedini razlog zbog kog zahtijevaju smjenu Mandića. Navodi da se od konstituisanja aktuelnog saziva parlamenta, integritet te institucije “smišljeno urušava”, i da je Mandić najodgovorniji i za to, ali i za “ukidanje njene kontrolne uloge”, “sprovođenje nacionalističke i antievropske politike”, te “remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima”.

Prema Poslovniku Skupštine, predlog za razrješenje njenog predsjednika mora potpisati najmanje deset poslanika. S obzirom na to da DPS ima 17, znači da im ne fali potpisa da bi inicirali predlog. Ako se on nađe na dnevnom redu i ako se o njemu bude glasalo, za smjenu Mandića potrebna je podrška većine od ukupnog broja poslanika, najmanje 41.

Međutim, iz većine vladajućih partija poručili su da prvi čovjek zakonodavnog doma ne bi trebalo da podnese ostavku zbog slučaja potencijalne zloupotrebe državne imovine, što znači da neće ni glasati za njegovu smjenu.

DPS i Socijaldemokrate (SD), i ako bi za inicijativu dobili podršku vladajuće Bošnjačke stranke (BS) koja je već jednom glasala za smjenu Mandića, ne bi imali dovoljnu podršku da ga “sruše”. BS ima šest poslanika, Građanski pokret (GP) URA četiri, a po jednog Demokratska unija Albanaca i Hrvatska građanska inicijativa, što je s DPS-om i SD-om ukupno 32. Ukoliko bi im se eventualno pridružile dvije nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, te poslanik Force Ilir Čapuni koji je nedavno kazao “Vijestima” da će glasati za razrješenje Mandića, to ponovo ne bi bilo ni blizu većine potrebne za smjenu – imali bi 35 glasova za.

DPS, SD i GP URA podnijeli su 24. aprila skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu inicijativu za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. U inicijativi navode da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.

Skupština i Andrija Mandić i dalje ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” koja se tiču vozila kojim je 19. aprila navodno upravljao Danilo Mandić, a koje se vodi na tu instituciju. Predsjednik zakonodavnog doma je 30. aprila saopštio da se nije oglašavao kako niko ne bi imao povoda da kaže da vrši pritisak na nadležne, poručivši da je ovo “neka nova Crna Gora”, i da “u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv”.

Andrija Mandić je početkom marta prošle godine “preživio” glasanje o smjeni, koje je takođe bio inicirao DPS.

Izvor: Vijesti