Ekonomija

Dio nekretnina KAP-a prešao u vlasništvo Bemax-a

Dio nekretnina koji se ranije vodio na “Uniprom KAP“ u međuvremenu je prešao u svojinu “Bemaxa“, pokazuje pretraga javnih evidencija, tvrde u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).

. Podgorički “Bemax“ je sa nikšićkim „Unipromom“ u oktobru 2019. godine zaključio ugovor o izvođenju infrastrukturnih radova za dvije fabrike “Uniprom KAP-a“, na osnovu kojeg je „Uniprom“ planirao da plati te radove dijelom nekretnina nekadašnje podgoričke aluminijumske kompanije, a koje je stekao kroz stečajni postupak – pokazuju saznanja ASP.

Kako kažu, cijena ugovora je bila nepunih 1,6 miliona eura, dok će konačna vrijednost radova biti utvrđena na osnovu stvarnih količina evidentiranih u građevinskoj knjizi.

– Pretraga javnih evidencija, sredinom januara ove godine, pokazuje da je dio nekretnina, koji se ranije vodio na „Uniprom KAP“ u međuvremenu prešao u svojinu „Bemaxa“. Radi se o najmanje 16,8 hiljada kvadrata – saopšteno je iz ASP-a.

Dodaju da je za ukazati da je „Unipromu“ novembra 2019. godine od Investiciono razvojnog fonda (IRF) odobren kredit od 7,5 miliona eura za izgradnju fabrike aluminijumskih trupaca.

Bio je to drugi državni kredit za ovu firmu, nakon što joj je IRF oktobra 2017. godine odobrio 4,7 miliona eura za fabriku silumina, koju je planirao da sagradi na lokaciji nekadašnjeg podgoričkog giganta.

U dopisu Uniproma navodi se da investitori koji namjeravaju da ulažu u izgradnju industrijskih pogona i novih fabrika na urbanističkim parcelama na kojima su sada evidentirane predmetne hipoteke, kao preduslov za svoja investiciona ulaganja traže pored riješenih imovinsko-pravnih odnosa da su te nepokretnosti bez tereta i ograničenja.

U dopisu se zatim takstativno navode brojevi katastarskih parcela, koje su pod hipotekom i koje treba osloboditi tog tereta, te se predlažu zamjenske katastarske parcele za hipoteku, ali se nijednom riječju ne navode imena bilo kojeg zainteresovanog investitora za predmetne lokacije.

Mjesec kasnije, tj početkom aprila 2020. „Uniprom“ šalje dopunu zahtjeva, u kojem navodi da je zamjena kolaterala potrebna i zbog posla sa „Bemaxom“, precizirajući da je sa njim zaključio ugovor radi izgradnje infrastrukture za novu fabriku silumina i novu fabriku bileta, a da je podgorička firma izvela ugovorene radove sopstvenom mehanizacijom i svojom radnom snagom.

– Ukazujemo da „Uniprom“ namjerava da sa kompanijom „Bemax“ nastavi dosadašnju uspješnu poslovnu saradnju tako što će ovoj kompaniji povjeriti dalje izvođenje radova na izgradnji i uređenju kompletne infrastrukture na cjelokupnoj teritoriji Industrijske zone KAP-a – kaže se u dopuni dopisa „Uniproma“.

Dalje se dodaje da će „Uniprom“ za vrijednost dijela neizmirenih ugovornih obaveza, kao i za vrijednost građevinskih radova, koje će izvoditi „Bemax“ u Industrijskoj zoni KAP-a, ustupiti i prenijeti u svojinu „Bemaxa“ u ekvivalentnoj vrijednosti dio zemljišta iz katastarskih opština Botun i Dajbabe u svojini „Uniprom KAP“, za koje je podnijet zahtjev za zamjenu kolaterala.

Nikšićka firma je navela da uredno servisira svoje ugovorne obaveze prema IRF, ali da „u sadašnjim okolnostima jedina mogućnost plaćanja „Bemaxu“ je na navedeni način, iz kog razloga očekuju da se zahtjev o zamjeni kolaterala u cjelosti odobri“, a što je raniji menadžment IRF i vrlo brzo odobrio.

„Uniprom“ je došao do imovine podgoričke fabrike kroz stečaj pokrenut 2013. godine, a čitav taj postupak se u javnosti godinama ocjenjuje indikativnim.

ASP je nedavno objavila da je 2016. godine kvadrat nepokretnosti nekadašnjeg KAP-a prikazan da vrijedi više od 13 eura, a za potrebe novog vlasnika za prvi kredit kod IRF godinu kasnije je procijenjeno da kvadrat, na jednom dijelu lokacije Industrijske zone KAP-a, vrijedi 36,5 eura, što je više od dva i po puta.

Sledeće

Nakon povećanja plata slijedi povećanje akciza na slatkiše

Ne propustite

Novu godinu bez posla dočekalo 46.596 ljudi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.