Ekonomija

Dio nekretnina KAP-a prešao u vlasništvo Bemax-a

Dio nekretnina koji se ranije vodio na “Uniprom KAP“ u međuvremenu je prešao u svojinu “Bemaxa“, pokazuje pretraga javnih evidencija, tvrde u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).

. Podgorički “Bemax“ je sa nikšićkim „Unipromom“ u oktobru 2019. godine zaključio ugovor o izvođenju infrastrukturnih radova za dvije fabrike “Uniprom KAP-a“, na osnovu kojeg je „Uniprom“ planirao da plati te radove dijelom nekretnina nekadašnje podgoričke aluminijumske kompanije, a koje je stekao kroz stečajni postupak – pokazuju saznanja ASP.

Kako kažu, cijena ugovora je bila nepunih 1,6 miliona eura, dok će konačna vrijednost radova biti utvrđena na osnovu stvarnih količina evidentiranih u građevinskoj knjizi.

– Pretraga javnih evidencija, sredinom januara ove godine, pokazuje da je dio nekretnina, koji se ranije vodio na „Uniprom KAP“ u međuvremenu prešao u svojinu „Bemaxa“. Radi se o najmanje 16,8 hiljada kvadrata – saopšteno je iz ASP-a.

Dodaju da je za ukazati da je „Unipromu“ novembra 2019. godine od Investiciono razvojnog fonda (IRF) odobren kredit od 7,5 miliona eura za izgradnju fabrike aluminijumskih trupaca.

Bio je to drugi državni kredit za ovu firmu, nakon što joj je IRF oktobra 2017. godine odobrio 4,7 miliona eura za fabriku silumina, koju je planirao da sagradi na lokaciji nekadašnjeg podgoričkog giganta.

U dopisu Uniproma navodi se da investitori koji namjeravaju da ulažu u izgradnju industrijskih pogona i novih fabrika na urbanističkim parcelama na kojima su sada evidentirane predmetne hipoteke, kao preduslov za svoja investiciona ulaganja traže pored riješenih imovinsko-pravnih odnosa da su te nepokretnosti bez tereta i ograničenja.

U dopisu se zatim takstativno navode brojevi katastarskih parcela, koje su pod hipotekom i koje treba osloboditi tog tereta, te se predlažu zamjenske katastarske parcele za hipoteku, ali se nijednom riječju ne navode imena bilo kojeg zainteresovanog investitora za predmetne lokacije.

Mjesec kasnije, tj početkom aprila 2020. „Uniprom“ šalje dopunu zahtjeva, u kojem navodi da je zamjena kolaterala potrebna i zbog posla sa „Bemaxom“, precizirajući da je sa njim zaključio ugovor radi izgradnje infrastrukture za novu fabriku silumina i novu fabriku bileta, a da je podgorička firma izvela ugovorene radove sopstvenom mehanizacijom i svojom radnom snagom.

– Ukazujemo da „Uniprom“ namjerava da sa kompanijom „Bemax“ nastavi dosadašnju uspješnu poslovnu saradnju tako što će ovoj kompaniji povjeriti dalje izvođenje radova na izgradnji i uređenju kompletne infrastrukture na cjelokupnoj teritoriji Industrijske zone KAP-a – kaže se u dopuni dopisa „Uniproma“.

Dalje se dodaje da će „Uniprom“ za vrijednost dijela neizmirenih ugovornih obaveza, kao i za vrijednost građevinskih radova, koje će izvoditi „Bemax“ u Industrijskoj zoni KAP-a, ustupiti i prenijeti u svojinu „Bemaxa“ u ekvivalentnoj vrijednosti dio zemljišta iz katastarskih opština Botun i Dajbabe u svojini „Uniprom KAP“, za koje je podnijet zahtjev za zamjenu kolaterala.

Nikšićka firma je navela da uredno servisira svoje ugovorne obaveze prema IRF, ali da „u sadašnjim okolnostima jedina mogućnost plaćanja „Bemaxu“ je na navedeni način, iz kog razloga očekuju da se zahtjev o zamjeni kolaterala u cjelosti odobri“, a što je raniji menadžment IRF i vrlo brzo odobrio.

„Uniprom“ je došao do imovine podgoričke fabrike kroz stečaj pokrenut 2013. godine, a čitav taj postupak se u javnosti godinama ocjenjuje indikativnim.

ASP je nedavno objavila da je 2016. godine kvadrat nepokretnosti nekadašnjeg KAP-a prikazan da vrijedi više od 13 eura, a za potrebe novog vlasnika za prvi kredit kod IRF godinu kasnije je procijenjeno da kvadrat, na jednom dijelu lokacije Industrijske zone KAP-a, vrijedi 36,5 eura, što je više od dva i po puta.

Sledeće

Nakon povećanja plata slijedi povećanje akciza na slatkiše

Ne propustite

Novu godinu bez posla dočekalo 46.596 ljudi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Vlada Crne Gore poseže za maksimalnom mjerom: Umjesto 31, dizel skuplji svega 4 centa

Vlada Crne Gore na današnjoj telefonskoj sjednici donijela je maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na 7 dana, prenosi TVCG.

Mjera je utvrđena nakon intenzivne komunikacije i detaljnih analiza sa nadležnim resorima energetike i finansija, kao i predstavnicima naftnih kompanija i ekspertima EU.

I pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu, na koje je ukazalo Ministarstvo finansija, u cilju zaštite interesa građana i privrede, Vlada se odlučila na maksimalno moguću mjeru.

U praksi to znači da će cijena dizela, koji predstavlja 86 odsto ukupne potrošnje, umjesto za 31 cent porasti za samo 4 centa. Tako će cijena dizela od utorka biti 1,54 eura umjesto 1,81 eura, dok će se litar benzina plaćati 1,51 eura umjesto 1,68 eura.

Uz ove mjere, građani Crna Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijim u Evropi.

Na ovaj način preduprijeđen je, ne samo rast rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata.

Ekonomija

Policija zabranila proteste prevoznika: Blokade od 30 dana ugrozile bi građane i snabdijevanje

Uprava policije saopštila je da je zabranila najavljene proteste Udruženja prevoznika Crne Gore, ocjenjujući da bi višednevne blokade saobraćajnica i graničnih prelaza ozbiljno ugrozile prava građana i funkcionisanje države.

Udruženje prevoznika Crne Gore je u periodu od 17. do 19. marta podnijelo prijave za održavanje javnog okupljanja u više odjeljenja bezbjednosti, putem svog ovlašćenog predstavnika.

Kako je navedeno u prijavama, protesti bi se organizovali u vidu blokade saobraćajnica i graničnih prelaza, čime bi se blokirao saobraćaj teretnih vozila, kako na ulazu i izlazu iz Crne Gore, tako i u tranzitu, u periodu od 23. marta do 23. aprila 2026. godine (30 dana), odnosno do ispunjenja zahtjeva, svakodnevno u trajanju od 24 časa.

Kao razlog organizovanja protesta navedeno je nerješavanje problema nastalih primjenom propisa vezanih za produženje boravka prevoznika u Šengen zoni i zemljama Evropske unije, koji se ograničavanju primjenom Etias uredbe, kao i određenih zahtjeva koji su iz nadležnosti Uprave carina i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i drugi razlozi navedeni u prijavi organizatora.

“Analizirajući podnesene prijave, kao i nakon više obavljenih razgovora i konsultacija sa predstavnikom organizatora, a imajući u vidu karakter, vrijeme i način organizovanja blokada i prijavljenih protesta, kojima bi se u dužem vremenskom periodu ograničio i blokirao transport roba, hrane i drugih usluga od vitalnog značaja za funkcionisanje stanovništva, Uprava policije cijeni da bi se ovakvim načinom organizovanja protesta ozbiljno ugrozila prava i slobode građana, kao i zdravlje ljudi na teritoriji čitave Crne Gore”, navodi UP.

Takođe, ističu, posebno cijeneći praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj neopravdano dugi protesti i blokade saobraćajnica, odnosno graničnih prelaza (u konkretnom slučaju u trajanju od 30 dana), kojima bi se ograničio ili onemogućio transport roba, hrane i usluga, ne mogu predstavljati način ostvarivanja prava na javno okupljanje zagarantovanog Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da ovakav vid protesta ne može uživati zaštitu garantovanu navedenim aktima, kao i da razlozi za organizovanje ovakve vrste protesta nijesu srazmjerni i proporcionalni pretežnijem javnom interesu i zaštiti zdravlja ljudi.

“Posebno se ima u vidu da je Uprava policije ranije već dozvolila javno okupljanje ovim organizatorima, koje je realizovano na način što je prevoznicima omogućena protestna vožnja ulicama Glavnog grada, a zatim i blokada transporta robe na svim graničnim prelazima u trajanju od 72 sata, počev od 26. januara 2026. godine, čime je svrha javnog okupljanja – skretanje pažnje na problem prevoznika – već bila ostvarena, odnosno ispunjen je evropski standard „da se vidi i čuje“, dodaje UP.

Imajući u vidu navedeno, Uprava policije je stava da bi svako dalje održavanje protesta na ovakav način imalo za cilj isključivo dodatno ometanje, opterećivanje i ugrožavanje prava građana, te da kao takvo više ne bi imalo karakter mirnog javnog okupljanja.

“Shodno navedenom, Uprava policije i njene organizacione cjeline donijele su Rješenja, u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama, kojima se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja u organizaciji Udruženja prevoznika Crne Gore, na način, u vrijeme i na mjestima kako je to prijavljeno”, ističe se u saopštenju.

Sa odlukom Uprave policije upoznati su predstavnici organizatora, kojom prilikom im je posebno ukazano na obavezu poštovanja donijetih rješenja, te da bi svako postupanje suprotno istima, od strane članova Udruženja prevoznika – kako pravnih, tako i fizičkih lica – podrazumijevalo preduzimanje zakonom propisanih mjera i radnji od strane Uprave policije.

Ekonomija

Privatnici formirali zalihe goriva za državne rezerve ne za plasman na slobodnom tržištu

Na današnji dan Crna Gora ima svoje rezerve od 44.260 metričkih tona.

To znači da ako dođe do prekida u snabdijevanju, postojeće zalihe mogu pokriti normalno funkcionisanje državnih institucija oko mjesec i po dana.

Takođe, rezerve se ne koriste za regulisanje cijena.

Od 3 centa po litru goriva, prikupljeno je oko 14,6 miliona eura i taj novac je isključivo namijenjen za rezerve, a ne za potrošnju, iako je bilo drugačijih interpretacija.

Crna Gora ima 44.260 tona obaveznih državnih rezervi goriva (benzin + dizel) – što je dio obaveze iz Poglavlja 15, a plan je da se ukupno formira oko 112.340 tona. Ove količine su dovoljne za oko mjesec i po dana normalne potrošnje ako stane uvoz. To nisu rezerve kompanija, već državne.

Ove rezerve ne treba puštati na tržište da bi se regulisale cijene – to nije pametno. Male države poput naše bi brzo ostale bez njih, a to ne garantuje ni smanjenje cijena. Rezerve se koriste isključivo samo za krizu, a ne za dnevnu politiku cijena.

Po Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima (od februara 2025. sa 3 centa po litru), država je dužna da formira 60 odsto ukupnih rezervi potrebnih za Poglavlje 15, a privatni uvoznici 40 odsto. Dakle, rezerve koje su privatnici formirali (40 odsto) su isključivo strateške državne rezerve, a ne njihove. Državni dio kasni jer su u međuvremenu dva tendera propala.

Važno je naglasiti da je zahvaljujući zakonskoj naplati od dodatna tri centa po litru, na prihodnom računu pri Centralnoj banci prikupljeno oko 14,6 miliona eura – isključivo namjenski prihodi za formiranje i čuvanje rezervi, a ne za plate i penzije, kako je bilo navoda u pojedinim interpretacijama.