Ekonomija

Dio nekretnina KAP-a prešao u vlasništvo Bemax-a

Dio nekretnina koji se ranije vodio na “Uniprom KAP“ u međuvremenu je prešao u svojinu “Bemaxa“, pokazuje pretraga javnih evidencija, tvrde u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).

. Podgorički “Bemax“ je sa nikšićkim „Unipromom“ u oktobru 2019. godine zaključio ugovor o izvođenju infrastrukturnih radova za dvije fabrike “Uniprom KAP-a“, na osnovu kojeg je „Uniprom“ planirao da plati te radove dijelom nekretnina nekadašnje podgoričke aluminijumske kompanije, a koje je stekao kroz stečajni postupak – pokazuju saznanja ASP.

Kako kažu, cijena ugovora je bila nepunih 1,6 miliona eura, dok će konačna vrijednost radova biti utvrđena na osnovu stvarnih količina evidentiranih u građevinskoj knjizi.

– Pretraga javnih evidencija, sredinom januara ove godine, pokazuje da je dio nekretnina, koji se ranije vodio na „Uniprom KAP“ u međuvremenu prešao u svojinu „Bemaxa“. Radi se o najmanje 16,8 hiljada kvadrata – saopšteno je iz ASP-a.

Dodaju da je za ukazati da je „Unipromu“ novembra 2019. godine od Investiciono razvojnog fonda (IRF) odobren kredit od 7,5 miliona eura za izgradnju fabrike aluminijumskih trupaca.

Bio je to drugi državni kredit za ovu firmu, nakon što joj je IRF oktobra 2017. godine odobrio 4,7 miliona eura za fabriku silumina, koju je planirao da sagradi na lokaciji nekadašnjeg podgoričkog giganta.

U dopisu Uniproma navodi se da investitori koji namjeravaju da ulažu u izgradnju industrijskih pogona i novih fabrika na urbanističkim parcelama na kojima su sada evidentirane predmetne hipoteke, kao preduslov za svoja investiciona ulaganja traže pored riješenih imovinsko-pravnih odnosa da su te nepokretnosti bez tereta i ograničenja.

U dopisu se zatim takstativno navode brojevi katastarskih parcela, koje su pod hipotekom i koje treba osloboditi tog tereta, te se predlažu zamjenske katastarske parcele za hipoteku, ali se nijednom riječju ne navode imena bilo kojeg zainteresovanog investitora za predmetne lokacije.

Mjesec kasnije, tj početkom aprila 2020. „Uniprom“ šalje dopunu zahtjeva, u kojem navodi da je zamjena kolaterala potrebna i zbog posla sa „Bemaxom“, precizirajući da je sa njim zaključio ugovor radi izgradnje infrastrukture za novu fabriku silumina i novu fabriku bileta, a da je podgorička firma izvela ugovorene radove sopstvenom mehanizacijom i svojom radnom snagom.

– Ukazujemo da „Uniprom“ namjerava da sa kompanijom „Bemax“ nastavi dosadašnju uspješnu poslovnu saradnju tako što će ovoj kompaniji povjeriti dalje izvođenje radova na izgradnji i uređenju kompletne infrastrukture na cjelokupnoj teritoriji Industrijske zone KAP-a – kaže se u dopuni dopisa „Uniproma“.

Dalje se dodaje da će „Uniprom“ za vrijednost dijela neizmirenih ugovornih obaveza, kao i za vrijednost građevinskih radova, koje će izvoditi „Bemax“ u Industrijskoj zoni KAP-a, ustupiti i prenijeti u svojinu „Bemaxa“ u ekvivalentnoj vrijednosti dio zemljišta iz katastarskih opština Botun i Dajbabe u svojini „Uniprom KAP“, za koje je podnijet zahtjev za zamjenu kolaterala.

Nikšićka firma je navela da uredno servisira svoje ugovorne obaveze prema IRF, ali da „u sadašnjim okolnostima jedina mogućnost plaćanja „Bemaxu“ je na navedeni način, iz kog razloga očekuju da se zahtjev o zamjeni kolaterala u cjelosti odobri“, a što je raniji menadžment IRF i vrlo brzo odobrio.

„Uniprom“ je došao do imovine podgoričke fabrike kroz stečaj pokrenut 2013. godine, a čitav taj postupak se u javnosti godinama ocjenjuje indikativnim.

ASP je nedavno objavila da je 2016. godine kvadrat nepokretnosti nekadašnjeg KAP-a prikazan da vrijedi više od 13 eura, a za potrebe novog vlasnika za prvi kredit kod IRF godinu kasnije je procijenjeno da kvadrat, na jednom dijelu lokacije Industrijske zone KAP-a, vrijedi 36,5 eura, što je više od dva i po puta.

Sledeće

Nakon povećanja plata slijedi povećanje akciza na slatkiše

Ne propustite

Novu godinu bez posla dočekalo 46.596 ljudi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.

Ekonomija

Od ponedjeljka moguća nestašica goriva u Crnoj Gori

Od ponedjeljka u podne Crnu Goru očekuju blokade ključnih graničnih prelaza i prilaza i izlaza iz Luke Bar, koje su najavili međunarodni prevoznici tereta iz Crna Gora, Srbije i Bosne i Hercegovine. Protesti će, prema najavama, trajati najmanje 72 sata, a najveći rizik tokom tog perioda odnosi se na snabdijevanje gorivom.

Blokade obuhvataju sve granične prelaze registrovane za teretni saobraćaj, kao i terminale i rezervoare u Luci Bar, što direktno pogađa uvoz i distribuciju naftnih derivata. Poseban problem predstavlja činjenica da će izlazi iz Luke, gdje se nalaze skladišta kompanije Jugopetrol, biti onemogućeni, zbog čega ova firma neće moći da snabdijeva ni sopstvene ni privatne pumpe koje od nje kupuju gorivo.

Prema informacijama iz sektora energetike, rezervoari i skladišta benzinskih pumpi imaju zalihe za tri do četiri dana redovne potrošnje. Dio naftnih kompanija uspio je da za vikend obezbijedi dodatne količine, ali u slučaju produženja blokada ili pojačane kupovine, nestašice su realna mogućnost već sredinom sedmice.

Iz Privredna komora Crne Gore navode da su trgovci i privrednici posljednjih dana intenzivno pokušavali da obezbijede robu prije početka protesta, naročito gorivo i osnovne sirovine. Veliki trgovački lanci, kako ističu, imaju zalihe većine roba za oko mjesec dana, dok su najosjetljivije prehrambene namirnice iz uvoza s kratkim rokom trajanja.

Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova odobrili su proteste na period od 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, uz upozorenje da će saglasnost biti povučena ukoliko dođe do ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju ili veće štete po javni interes. Organizatori su već zatražili produženje protesta, ali su iz MUP-a poručili da će u slučaju problema biti uvedene pauze kako bi se omogućio dotok robe.

Prevoznici protestuju zbog ograničenja boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena na 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i zbog, kako tvrde, neispunjenih zahtjeva prema Ministarstvu finansija – većeg povrata akciza na gorivo, bržeg povrata PDV-a i produženog rada carinskih i fitosanitarnih službi. Apelovali su na premijera Milojko Spajić i ministra finansija Novica Vuković da se hitno uključe u rješavanje problema.

Iz Udruženja međunarodnih prevoznika tereta poručuju da će tokom blokada propuštati putnički saobraćaj, kao i prevoz ljekova i druge osjetljive robe, ali upozoravaju da će potpuna obustava teretnog saobraćaja neminovno imati posljedice po ekonomiju. Privrednici procjenjuju da bi, ukoliko se protesti produže, šteta po crnogorsku privredu mogla dostići više desetina miliona eura.

Vlada Crne Gore saopštila je da prati situaciju i da je započela komunikaciju sa Evropskom komisijom o primjeni novih pravila, dok javnost sa zabrinutošću očekuje naredne dane, svjesna da bi eventualna nestašica goriva mogla imati domino-efekat na cijene i snabdijevanje širom zemlje.

Ekonomija

Budžet Zete 14,7 miliona eura: Više sredstava za infrastrukturu i kapitalne projekte

Budžet Opština Zeta za narednu godinu planiran je u iznosu od 14,7 miliona eura, što predstavlja povećanje od oko 25 odsto u odnosu na ovogodišnji budžet. Kako je saopštio Bojan Popović, sekretar za finansije i budžet, struktura prihoda pokazuje značajan rast u više ključnih stavki.

Prema njegovim riječima, sopstveni prihodi Opštine iznose 2,65 miliona eura, dok su ustupljeni prihodi planirani na 3,57 miliona. Donacije i transferi dostižu 6 miliona eura, a prenijeta sredstva iznose 2,5 miliona eura.

Popović je naveo da je zabilježeno povećanje prihoda od poreza na nepokretnosti, poreza na promet nepokretnosti i poreza na dohodak fizičkih lica, kao i kod naknada za uređenje građevinskog zemljišta i naknada za puteve. Ostale budžetske pozicije uglavnom su zadržane na istom nivou ili su blago uvećane.

Posebno su uvećani transferi, i to zbog većeg iznosa sredstava iz Egalizacionog fonda, kao i zbog naplate potraživanja iz 2023. godine od Glavni grad Podgorica. Popović je istakao da je konačno dobijena potvrda da će se ovaj transfer realizovati tokom naredne godine.

Kada je riječ o rashodima, bruto zarade i ostala lična primanja planirana su u iznosu od 1,84 miliona eura. Rashodi za tekuće održavanje iznose 553.000 eura, subvencije 550.000, dok su ostali izdaci i renta planirani na 314.000 eura. Transferi institucijama, pojedincima i privrednim društvima iznose 2,75 miliona eura, a budžetske rezerve 341.000 eura.

U okviru transfera, najveći pojedinačni iznos opredijeljen je za JKP Zeta, i to 740.000 eura.

Kapitalni izdaci čine čak 53 odsto ukupnog budžeta i iznose 7,80 miliona eura. Među najvećim projektima su izgradnja vatrogasne stanice vrijedne 1,8 miliona eura, izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata lokalne infrastrukture u iznosu od 1,5 miliona, kao i rekonstrukcija Glavne gradske ulice za koju je planirano milion eura.

Za sanaciju puteva predviđeno je 940.000 eura, dok će izgradnja balon sale u Goričanima i adaptacija sportskih terena koštati 500.000 eura. Isti iznos planiran je i za održavanje domova u Mojanovićima, Tomić ubu i drugih objekata. Za rješavanje imovinskih odnosa opredijeljeno je 450.000 eura, izgradnju kapele u Gornjoj Zeti 250.000, kružni tok u Golubovcima 200.000, semaforizaciju raskrsnice na Mahali 100.000, dok je za sanaciju makadamskih puteva ka Skadarskom jezeru planirano 80.000 eura.

Popović je na kraju naglasio da je budžet za tekuću godinu realizovan u visini od 96 odsto u odnosu na plan, što, kako je ocijenio, potvrđuje stabilno finansijsko poslovanje Opštine.