Ekonomija

Damjanović: “Evropa sad 2” nije ostvariva bez urušavanja sistema

aleksandar damjanović ministar finansija

Ministar finansija Aleksandar Damjanović u izjavi za Adria televiziju ocjenjuje da je stanje u javnim finansijama stabilno, te da će, prema prvim procjenama, prihod od glavne turističke sezone biti preko milijardu eura. Inicijativu za smanjenje akciza na naftne derivate ozbiljno razmatraju, a smatra da bi trebalo nastaviti sa akcijom,,Stop inflaciji“ o čemu će biti više riječi naredne nedjelje. Povećanje plata i penzija neće biti moguće bez dodatnog zaduživanja, što bi, kako kaže, dovelo do kompletnog urušavanja sistema.

Suficit od 190 miliona eura dragocjen je u ovom trenutku, što znači da, kako kaže Damjanović, mora biti aktuelizovan predlog za rebalans budžeta koji čeka jesenje zasijedanje parlamenta, jer suficit treba rasporediti, kao i donaciju Evropske komisije namijenjenu sektoru energetike.

On dodaje da ćemo u narednih 15 dana znati i rezultate glavne turističke sezone, ali inputi govore da će biti rekordna.

“Već sada negdje imamo određene inpute da će ona po pitanju obima turističke potrošnje, odnosno broja turista i noćenja biti na nivou rekordne 2019. godine, a pošto znamo da je nivo cijena usluga mnogo veći, biće rekordna, porcjenjuje se preko milijardu eura, evo da vidimo konačne cifre”, ističe on.

U vezi sa inicijativom za smanjenje akciza na gorivo koju je Ministarstvu finansija uputilo Ministarstvo kapitalnih investicija, Damjanović kaže da u ministarstvu na čijem je čelu već mjesecima govore o tome, kao i to da je cijena dizela, koji najviše utiče na rast cijena, na nivou prethodne godine u istom periodu.

“Apsolutno razmatramo tu mjeru. Dobrodošla je incijativa MKI, doduše zakašnjela. Dobrodošla je i inicijativa DPS-a, isto zakašnjela. Ali, ozbiljni smo ljudi, svaki incijativu ćemo ozbiljno razmotrititi. Ali, ključno je da mi to ovdje mjesecima, nedjeljama i danima razmatramo, i donijećemo adekvatnu odluku”, navodi on.

Ministar smatra da bi akciju,,Stop inflaciji“ trebalo nastaviti. Dodaje da je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma napravilo određene korake i da će već sljedeće nedjelje moći da kažu nešto više o tome. Kada je riječ o budžetu za narednu godinu, Vlada je dužna po zakonu da do 15. novembra podnese Predlog zakona o budžetu. Damjanović kaže da su sve radnje koje se tiču pripreme budžeta uveliko u toku.

“Tokom oktobra će biti finalizacija procedura koje su definisane sistemskim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, i pokušaćemo da čak i prije tog nekog zakonskog roka utvrdimo i predložimo budžet parlamentu. Za posljednje povećanje penzija bilo je neophodno izdvojiti od 50 do 100 miliona eura, tako da bi povećanje minimalne penzije koje se najavljuje programom,,Evropa sad 2“ odmah zahtijevalo više stotina miliona eura”, kaže Damjanović.

Ta se sredstva, navodi, mogu uzeti samo u inostranstvu, njih nema u Crnoj Gori.

“Znate i sami koje su kamatne stope, kao i sposobnost Crne Gore da ih vrati. To je jedna mjera koja je ipak samo za bilborde, i nije ostvariva bez šoka i kompletnog urušavanja sistema”, rekao je on.

Priča da, navodi on, Crnoj Gori treba novo zaduživanje bila je u svrhu brzopletog formiranja nove Vlade.

Zaključuje da u periodu od 2025. do 2029. godine stižu na otplatu serije obveznica, te da umjesto konstantne priče o zaduženjima, treba da iz sopstvenih sredstava, širenjem poreskog potencijala i kreiranjem uslova za privredni razvoj, Crna Gora živi od onoga što zaradi.

Slične teme:aleksandar damjanović Crna gora evropa sad 2 finansije

Sledeće

Prosječna zarada u avgustu 799 eura

Ne propustite

Damjanović: Septembarske penzije uvećane pet odsto, minimalna će biti 300 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.