Politika

Beograd i dalje utočište za Svetozara Marovića

Iako je Crna Gora još 2016. godine raspisala međunarodnu potjernicu za Svetozarom Marovićem, bivšim predsjednikom državne zajednice Srbije i Crne Gore i visokim funkcionerom DPS-a, srpske vlasti i dalje odbijaju da ga izruče Podgorici. Marović, koji je pravosnažno osuđen zbog korupcije i priznanja da je bio na čelu kriminalne grupe koja je oštetila Budvu za više miliona eura, slobodno se kreće Beogradom. Nedavno je ponovo viđen na Vračaru, iako bi odavno trebalo da izdržava kaznu zatvora u Crnoj Gori.

Crnogorsko Ministarstvo pravde je nedavno po sedmi put zatražilo izručenje Marovića, ali bez uspjeha, zvanični Beograd pokazuje spremnost da zatvori oči pred ovim zahtjevima. Takav odnos ne samo da obesmišljava međunarodne potjernice, već šalje poruku da politički i kriminalni interesi često imaju prednost nad vladavinom prava.

Sličnu sudbinu doživljava i potjernica za Berancem Vukom Vulevićem, osobom za kojom je Interpol prošle godine raspisao crveno upozorenje zbog sumnje da je umiješan u međunarodni šverc čak dvije i po tone kokaina. Prema bezbjednosnim podacima, Vulević se takođe nalazi u Beogradu, gdje uživa zaštitu pripadnika “vračarskog” i “kavačkog” klana, ali i pojedinaca iz srpske vlasti, kojima zauzvrat pomaže u razbijanju protesta.

Beograd očigledno postaje sigurna luka za ljude pod međunarodnim potjernicama – i za one sa pravosnažnim presudama, i za one koje se sumnjiče za najteža krivična djela. Dok region nominalno dijeli evropske integracione ciljeve i obavezu saradnje u borbi protiv kriminala, praksa pokazuje da političke veze i mreže zaštite i dalje nadjačavaju međunarodne sporazume i zahtjeve za pravdu.

Sledeće

Knežević: Pozitivno mišljenje za kolektor u Botunu usmjereno protiv građana

Ne propustite

Pejović: Poruka Kos potvrda da se krećemo u dobrom pravcu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Država mora pokazati odlučnost nakon vandalizma u Botunu

Država i nadležni organi moraju pokazati odlučnost i adekvatno reagovati na slučaj paljenja mašine na gradilštu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

On je za Portal RTV Podgorica kazao da je vandalizmom i napadom na imovinu izvođača radova na postrojenju u Botunu pređena crvena linija.

“Država mora i pokazaće odlučnost da može da zaštiti svaki dio Crne Gore, svaki projekat, zdravlje i javni interes”, rekao je Mujović.

Prema njegovim riječima, to što se desilo u Botunu primjer je kako dezinformacije, laži i manipulisanje mogu da utiču ne samo na političke prilike, već i na svakodnevni život i da izazovu nemile scene i destrukciju.

To je, kako je kazao Mujović, loš primjer i ne smije da se dešava.

“A pogotovo ne u državama koje su sljedeće na spisku za ulazak u Evropsku uniju“, dodao je Mujović.

On je pozvao nadležne da do kraja ispitaju cijeli slučaj, da stanu u zaštitu države i pokažu da država nije nemoćna pred vandalizmom.

“Projekat neće biti zaustavljen, ali da se ne bi pitali koji je sljedeći naum neodgovornih i nedobronamjernih moramo sada pokazati reakciju“, poručio je Mujović.

Mašina na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zapaljena je rano jutros, a iz preduzeća “Vodovod i kanalizacije” kazali su da je slučaj prijavljen policiji.

Politika

U Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji

Juče je, u organizaciji inicijative mladih Srba iz Crne Gore, „Mi znamo ko smo”, u Podgorici, održana dijaloška tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji u 21. vijeku, s posebnim osvrtom na tekući problem Univerziteta u Prištini s privremenim sjedišem u Kosovskoj Mitrovici. Učesnici konferencije su bili prof. dr Darko R. Đogo, dekan i profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sv. Vasilije Ostroški” u Foči; Jovan Zafirović, mladi sociolog, pjesnik i aforističar iz Kosovske Kamenice, i Vasilije Marković, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Govoreći o ovoj temi, Zafirović je kazao kako Univerzitet u Prištini nema samo funkciju da obrazuje, već je institucija koja svojim prisustvom na KiM čuva Srbe na tim prostorima: „Šta god da se odluči o Univerzitetu, bilo to premeštanje ili integracija, svejedno je, nije u interesu srpskog naroda. Premeštanjem će Srbi otići da bi se obrazovali i radili tamo gde se premeste, a integrisanjem će, takođe, otići, jer neće prihvatiti da im na diplomama stoji pečat Republike Kosova.” istakao je Zafirović dodajući kako Zakon o strancima i integracija prosvjete i zdravstva predstavljaju eufemizam za neki novi 17. mart. Međutim „ […] lakše se podnosi glasni albanski progon, nego srpsko ćutanje” – dodao je Zafirović kritikujući ambijent tišine u srpskoj javnosti u kontekstu ove teme.

Vasilije Marković je ukazao na okolnost da Zakon o strancima proizvodi efekat posredne diskriminacije, stavljajući u naročito težak i nejednak položaj pripadnike srpske, i članove akademske zajednice s Univerziteta u Prištini. Ukazao je takođe i na nesaglasnost zakonskih rješenja s međunarodnim standardima Savjeta Evrope koji se odnose na institucionalnu autonomiju univerziteta, ali i standarde Evropskog suda za ljudska prava u oblasti prava na slobodu kretanja stranaca.

Protojerej-stavrofor, Darko R. Đogo je, nadovezujući se na poznatu misao patrijarha Pavla kako će Kosovo u 21. vijeku biti mjera i provjera srpskog naroda, govorio o zavjetnom karakteru našeg naroda ali i kritikovao ambijent rasute pažnje, kazao je i o značaju opstanka Univerziteta i radi opstanka kulturne svijesti: „ponesite knjigu kad pođete na Kosovo” – kazao je ističući, naročito, ovaj aspekt. Đogo je, podržavši Jovana Zafirovića, istakao i značaj organizovanja ovakvih događaja zbog podrške Srbima na Kosovu i Metohiji u cjelosti.

Urednik programa je bio profesor književnosti i doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu Stefan Sinanović.

Politika

Otpadne vode Podgorica: Gradilište u Botunu nije prostor za slobodno kretanje neovlašćenih lica

Nadzor izgradnje je, povodom najavljenih okupljanja i sjutrašnjih protesta na lokalnom putu u neposrednoj blizini sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, pozvao građane, organizatore, nadležne službe i organe da “prioritet bude bezbjednost ljudi.”

Podsjećaju da je riječ o aktivnom građevinskom gradilištu na kojem je, u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i pratećim pravilnicima, prisustvo dozvoljeno isključivo ovlašćenim licima.

Napominju da gradilište nije javni prostor, niti zona predviđena za slobodno kretanje.

„Važno je da građani poštuju zakon, bezbjednosne procedure i uputstva nadležnih organa, i da se ne približavaju gradilištu bez neophodnih ovlašćenja. Na terenu su trenutno u toku intenzivni zemljani radovi, uključujući iskope dubine pet i više metara, kao i rad teške građevinske mehanizacije”, upozorila je kompanija “Fichtner”, koja vrši stručni nadzor na projektu, a kako je saopštilo preduzeće “Otpadne vode Podgorica”.

Ističu da se svi radovi na gradilištu izvode u skladu sa važećim propisima i pod punim mjerama zaštite i bezbjednosti na radu, uz strogo kontrolisan pristup isključivo ovlašćenim licima.

“Neodgovorno i nekontrolisano kretanje u blizini gradilišta može dovesti do ozbiljnih povreda, ugrožavanja života prisutnih lica, ali i zaposlenih na gradilištu”, piše u saopštenju.