Događaji

Andrićeva djela i misli oživjeli na književnoj večeri u Zeti

Autor: Vladimir Jovanović

Književno veče posvećeno jednom od najvećih pisaca 20. vijeka, nobelovcu Ivi Andriću, organizovano je povodom 132. godišnjice njegovog rođenja. Tokom večeri prisutni su se podsjetili na izuzetno Andrićevo stvaralaštvo, njegove duboke misli i veličanstvena književna djela. Srpsko pjevačko društvo Svetosavnik, kroz uvodne akorde, podsjetilo nas je na značaj umjetnosti u našim životima i njenu snažnu povezanost s literaturom, u kojoj Andrićeva djela i danas žive. Pozdravnu riječ imao je direktor KIC-a, gospodin Branko Noković.

„Izuzetna je čast i privilegija da Kulturno-informativni centar Zeta bude domaćin jedne ovako značajne književne večeri, posvećene stvaralačkim nemirima Ive Andrića. Posebno nas raduje što smo tim povodom u prilici da prvi put ugostimo mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija“, izjavio je Noković.

On se u pozdravnoj riječi obratio Mitropolitu, ukazujući na značaj Srpske pravoslavne crkve u Zeti.

„Vaše prisustvo nas čini počastvovanim i ponosnim, jer Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Srpska pravoslavna crkva, ima izuzetno važnu ulogu i posebno mjesto u istoriji Zete. A istorija Zete je slavna, časna i bogata! Jer Zeta je korijen današnje Crne Gore! Istorija tako svjedoči i mi nemamo namjeru ništa da mijenjamo iz naše istorije. Mi se njome ponosimo! Ona je za nas sveta, kao što je sveta i naša crkva, a mi smo tu da to uvijek i na svakom mjestu posvjedočimo!“ kazao je Noković.

On je dodao da u Andrićevim djelima možemo pronaći mnoge putokaze ili „znakove pored puta“ koji ukazuju na životna iskušenja, ili kako on kaže: „Dok god ima mraka, ima i svanuća!“

Poslanica Socijalističke narodne partije, Slađana Kaluđerović, istakla je u svom obraćanju da Zeta ima bogatu istoriju, kulturu i tradiciju, te da se ne odriče svog identiteta i nasljeđa.

„Zato ću i večeras s punim ponosom reći – Crna Gora se nekad Zetom zvala, a Zeta je stara srpska država! Zato smo obavezni da čuvamo slavno ime Zete, koja nam je toliko toga vrijednog podarila!“, izjavila je Kaluđerović.

Govoreći o Andriću, osvrnula se na njegov poseban šarm i principijelnost.

„Andrić je naša institucija, ne samo zbog toga što je prvi i jedini nobelovac sa ovih prostora, već i zbog svoje čvrste etike. Kada je pozvan da uđe u Odbor za podizanje mauzoleja na Lovćenu, umjesto Njegoševe kapele, i da potpiše pripremljenu listu, odgovorio je da ne može – jer se prehladio! Tako nešto mogao je da uradi samo Andrić,” kazala je Kaluđerović.

Potpredsjednica Udruženja književnih stvaralaca Crne Gore, Milica Kralj, govorila je o Andriću kroz prizmu njegovih stvaralačkih nemira i unutrašnjih dilema koje su obilježile njegov rad i život.

O dubokom književnom nasljeđu Ive Andrića govorio je i profesor Filološkog fakulteta, Radoje Femić, koji je prisutnima približio Andrićevu filozofiju, stil i poruku.

Na kraju večeri, prisutnima se obratio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, ukazujući na značaj Andrića za srpsku kulturu i Crnu Goru.

„Dužni smo Andriću, posebno mi ovdje u Crnoj Gori, jer njegovi eseji o Njegošu spadaju u red najljepših stranica koje su ikada napisane. Njegova riječ da je Njegoš junak kosovske misli i danas ima značenje, možda čak i šire, ozbiljnije i dublje nego kada je Andrić napisao svoj čuveni esej o Njegošu“, naglasio je mitropolit.

Mitropolit je tokom svoje besjede pročitao i jedan Andrićev lirski zapis o Bogu, koji se, zapravo, pretvorio u “slavoslovlje Bogu”: “Bog izbija kao svjetlo iz svake stvari, stvorene, i iz svakog života. (…) Osamljen kamen na žalu ima aureolu njegovog duha, njegovog daha, i oblijeva ga jutrom i večerom kao ljubičast fluid sjajem Sunca koje se ne vidi. On je kao toplina u dahu svega što živi, on je gluh za sate koji izbijaju i cijepaju vrijeme na parčad, i on je slijep za dan i noć i sve promjene vremena. On je kao miran sjaj i velika tišina u kojoj se čuje glas, koji ga niječe. On tako dobro ćuti da se već pomišlja da ga nema. A on je mirno srce svih atoma.”

Mitropolit je istakao da se Andrić svojim stvaralaštvom uvrstio među dva velikana o kojima je pisao – Njegoša i Vuka Karadžića.

„Andrić je sam stvorio sebe kao Srbina i kao srpskog pisca. Mogao je isto tako da ostane i hrvatski pisac, ili nešto drugo, ali on je sam sebe oblikovao kao srpskog pisca“, naglasio je mitropolit Joanikije.

Direktor KIC-a „Zeta“, kazao je nakon završene večeri da je veče u potpunosti ispunilo očekivanja prisutnih.

„Posebno su se izdvojila besjedovanja Mitropolita Joanikija i ostalih govornika. Zahvaljujem predsjedniku opštine Zeta, Mihailu Asanoviću, na podršci i prisustvu ovom značajnom događaju.“, zaključio je Noković.

Tekst je nastao uz podršku Fonda za pluralizam i raznovrsnost medija, Ministarstva kulture i medija Crne Gore

Slične teme:branko noković ivo andrić KIC "Zeta"književno veče Mitropolit joanikije opština zeta slađana kaluđerović

Sledeće

Dan zetskih kolača i priganica uz koncert Jelene Karleuše

Ne propustite

Za budućnost Zete: U Zeti 15 odsto manje Crnogoraca nego 2011

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Događaji

Stvaralaštvo Željka Deja Minića predstavljeno u KIC-u Zeta

Pripremila: Ana Božović

U maloj sali Kulturno-informativnog centra Zeta, sinoć je održana promocija knjige pjesama „Nevine visine“ autora Željka Deja Minića. Moderator večeri je bila predstavnica KIC-a Sanja Marović.

Željko Dejo Minić je rođen 1963. godine u Mojkovcu. Međutim, Minić smatra da je ponovo rođen 1996.godine, kada je krenula njegova književna inspiracija i želja da započne novi život.

Knjiga pjesama „Nevine visine“ je podijeljena na dva ciklusa – „Ponovo rođen“ i „Slatka tajna“. Minićeva poezija je prožeta motivima života, prirode i ljubavi, koje čine neodvojiv dio njegovog stvaralaštva. U njegovim stihovima često se spoznaje tuga, ali je primijetan i vapaj za srećom.

„Neću tugu, srce to ne traži,

hoću zvijezdu, mraka mi je dosta,

neću priče, dosta mi je laži,

hoću dugu, najljepšeg mosta“.

Željko Dejo Minić navodi da svi ljudi tragaju za istim, tragaju za spoznajom svog postojanja, svojih duhovnih i prirodnih vrijednosti, što su često i ideje njegovih pjesama. Ne ustručava se pisati o iskušenjima čovjekovog života, vjeri i božanskoj ljepoti, kao i o ushićenjima onog koji čisto i iskreno voli. Mnoge stihove je ispjevao voljenim ženama, ali i izgubljenim prijateljima.

„U dubini duše bolnu suzu krijem,

sa sudbinom tešku bitku bijem.

Zašto mene samo tuga hoće,

pa i pored majke postadoh siroče“

Autor Željko Dejo Minić, nije napisao zbirku pjesama osobenim stilom pisanja, već je stvarao u naletu osjećanja, koja su sastavni dio njegovog bića.

Đačka knjižica

Učenici SMŠ Golubovci oplemenili javne površine sadnicama iz školskog plastenika

screenshot

Učenici i nastavnici Srednje mješovite škole Golubovci uspješno su realizovali još jedan značajan projekat u okviru adaptacije školskog plastenika. Zahvaljujući podršci Opštine Zeta i predsjednika gospodina Mihaila Asanovića, u plasteniku su uzgojene sadnice cvijeća koje sada krase javne površine širom opštine.

Projekat je sproveden u saradnji sa JP Komunalno Zeta, koje je zajedno sa školom učestvovalo u distribuciji sadnica i ozelenjavanju javnih prostora. Ova inicijativa predstavlja primjer dobre prakse saradnje između obrazovnih institucija, lokalne samouprave i javnih preduzeća.

View this post on Instagram

A post shared by JU Srednja mješovita škola Golubovci (@srednja_m_skola_golubovci)

„Zajedničkim angažovanjem dokazali smo da se kroz znanje, rad i podršku zajednice mogu ostvariti konkretni rezultati koji ostavljaju pozitivan trag u prostoru i među ljudima,“ navodi se u saopštenju škole.

Projekat je još jednom potvrdio koliko je važno ulagati u praktičnu nastavu i osnaživanje mladih kroz konkretne aktivnosti koje doprinose zajednici.

Događaji

„Krnovska pogibnica“ predstavljena u KIC-u Zeta

Pripremila: Ana Božović

KIC Zeta je još jednom uveličao značaj kulture i istorije, promovišući knjigu poezije ,,Krnovska pogibnica“- autora Slobodana M. Čurovića, prosvjetnog djelatnika i književnika.

Ova knjiga je nastala kao oda stradalim mladićima u mjesto Krnovo 25.avgusta 1944.godine, na lokalitetu Lobanja Glava. O ovom tragičnom događaju, gdje je stradalo 350 mladih života, se malo govorilo i pisalo, a Slobodan M. Čurović je stihovima svojih poema dočarao patnje i stradanja srpskih mladića iz mjesta Krnovo s kraja II Svjetskog rata.

Moderator večeri je bio književnik Mirko Rakočević. Kratkim osvrtom na temu knjige je izrekao stihove Čurovićeve poeme:

„Stiješnjeni ste još u grobu,

u prošlom i sadašnjem,

u svakom dobu,

dugo kod Srba vladaju pometnje,

za ruke se držite, sred nebeske šetnje…“

Ispred KIC-a Zeta, prisutnima se obratio Matija Radović, navodeći da književne večeri u KIC-u Zeta dobijaju ekspanziju u kvalitetu sadržaja i brojnosti.

„Edukacija treba da je na visokom nivou, što mi upravo radom ispunjavamo zacrtano i obećano“- kazao je Radović, izražavajući zadovoljstvo povodom ovog događaja u ime institucije KIC Zeta.

Glumac Slaviša Čurović je bio gost večeri. Publici se obratio stihovima, uz to ističući da je ova knjiga pjesničko-umjetnički način da se sazna više o velikoj pogibiji koja je skrivana, način da se istorija ne ponovi, da bude zapisana.

O knjizi „Krnovska pogibnica“ je govorio i novinar Ivan Milošević. „Ovo je knjiga od velikih pionirskih i literarnih zadataka, na temu koja više od 80 godina opterećuje Crnu Goru. Krnovo je srpsko stradalaštvo, gdje je surovo, bez milosti likvidirana četnička mladost i vojnici Gvozdenog puka Pavla Đurišića“- kazao je Milošević. Ova knjiga predstavlja sjećanje na one koji su stradali za kralja i otadžbinu, na krvavu Golgotu krnovskih mučenika, tamu u crnogorskoj nacionalnoj istoriji o kojoj niko nije govorio, naveo je Milošević.

Publici se zatim obratio predsjednik Udruženja građana „Vraneš“- Momir Momo Joksimović, koji je izrazio zahvalnost prisutnima, koji su došli da proprate kazivanje o stradanju na Krnovu i odaju pomen srpskoj nevinoj mladosti. Svojim izlaganjem je govorio o radničkoj klasi u dobu komunizma i svima onima koji su se protivili tadašnjem vladajućem režimu. Osvrnuo se na stradanje 350 mladića, koji su bez milosti bačeni u Krnovske jame, o čemu svedoče i stihovi knjige „Krnovska pogibnica“- autora Slobodana M. Čurovića.

Među mnogobrojnim gostima večeri, bio je i pjesnik Vukić Garo Brajković, koji je kroz stihove potresne poeme Čurovića, prikazao duhovnu veličinu ove knjige kao i samog autora.

Na promociji knjige, govorio je i sam autor Slobodan M. Čurović, ističući da ova knjiga nije nastala slučajno, da je među žrtvama rata bilo i njegovih predaka. Čurović je pred prepunom salom KIC-a, sa vidljivom nadahnošću,interpretirao stihove svoje knjige.

„U vrtačama ostaste zaklati,

ko će i kada krv bratstvu da plati

i kad pjesma zorom odliježe,

ubijena braća od nebraće leže…“

„Krnovska pogibnica“ je samo jedna u nizu objavljenih Čurovićevih knjiga. Do sada je objavio oko 80 knjiga, od kojih su dvadesetak autorska, a ostalo priređena izdanja.