Ekonomija
Abazović: Penzioneri da računaju na obećano
Abazović je na konferenciji za medije saopštio da će 119 hiljada penzonera dobiti dodatak na penzije, i da je riječ o petini stanovništva.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je da penzioneri do sada nisu bili tretirani na pravedan način.
Abazović je na konferenciji za medije saopštio da će 119 hiljada penzonera dobiti dodatak na penzije, i da je riječ o petini stanovništva.
“Penzionireri do sada nisu bili tretirani na pravedan način, danas možemo da konstatujemo da 119 hiljada ljudi dobija specijalnu naknadu”, rekao je Abazović.
Penzioneri sa najnižom penzijom dobiće 200 eura, sa srednjom penzijom 100 eura, dok će penzoneri sa najvećim primanjima dobiti 50 eura.
“U susret praznicima jako je dobro da obradujemo tu kategoriju stanovništva”, naveo je Abazović.
Ukoliko se usvoji budžet za 2023. godinu, on je kazao da preko 50 hiljada građana može računati da će 1. februara dobiti uvećene prihode.
Tansparentno opredijeljeno 17 miliona eura
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je rekao da ovaj način pomažu najugroženije polulacije stanovništva.
“Na njih (penzionera) se malo ko okretao, ova Vlada ih je stavila u fokus. Doći će do rasta penzija, koje će biti usklađivane tri puta naredne godine. Penzioneri mogu da računaju na ono što smo obećali, da ćemo ispraviti to što je program Evropa sad ruinirao penzionere”, istakao je Damjanović.
On je kazao da je za naknade penzionerima opredijeljeno 17 miliona eura na vrlo transparentan način.
Ekonomija
Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma
Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.
Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.
Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.
Ekonomija
Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji
Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.
Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.
Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.
Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.
Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.
Ekonomija
Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju
Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.
Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.
“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.
Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.
“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.
Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.
Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.
Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.
-
Sport2 дана ranijePreminuo legendarni fudbaler i trener FK Zeta
-
Kolumne1 дан ranijeТеле са двије главе у Зети!
-
Zeta2 дана ranijeBotunjani u subotu sa odlukom SO Zeta ulaze na gradilište kolektora
-
Zeta2 дана ranijeSampson: Zemljište na lokaciji za postrojenje u Botunu nije kontaminirano
-
Zeta4 сата ranijeOpština Zeta: Nekoliko mještana Botuna privedeno po nalogu Dragićevića
-
Zeta3 дана ranijeNove blokade u Botunu, od ujutro svakodnevna okupljanja
-
Politika3 дана ranijePejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu
-
Politika4 дана ranijeŠimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer


